Operatori u Hrvatskoj spremni za 5G, ali treba više suradnje na nacionalnoj razini

Operatori u Hrvatskoj spremni su za 5G, no za komercijalno uvođenje trebat će bazne postaje povezati optičkim kabelima, kao i više suradnje i dogovora sa HAKOM-om te državnim i lokalnim tijelima pri izgradnji tih mreža, poručio je u razgovoru za Hinu predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen uoči 5G Dana.

HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) naime u ponedjeljak, 23. rujna, organizira 5G Dan s gospodarstvenicima i startup-ovima, koji u svom poslovanju koriste mreže i tehnologije bliske 5G tehnologiji. Očekuju se i predstavnici relevantnih državnih i lokalnih institucija, s ciljem boljeg razumijevanja te tehnologije i prednosti njene primjene za razvoj hrvatskog gospodarstva i društva.

To je ujedno i jedna od najaktualnijih razvojnih tehnoloških tema u EU i cijelom svijetu. U Hrvatskoj će komercijalno uvođenje i primjena 5G ovisiti o nizu faktora, od tehničkih i financijskih, pa do političkih odluka te suradnje na nacionalnoj razini. U HAKOM-u smatraju da priliku za to uvođenje Hrvatska ne bi smjela propustiti niti za time zaostati.

Ističući da je još teško procijeniti kada će u Hrvatskoj doći do komercijalnog uvođenja, kao i kolika bi mogla biti ukupna cijena izgradnje 5G mreža, Obuljen za Hinu kaže da to nije jeftino. Osim cijena radiofrekvencijskog spektra (RF) i opreme, u investiciju za 5G ulaze i drugi troškovi, od iznajmljivanja lokacija za nove bazne postaje, prava puta, do onih vezanih s građenjem (komunalne, vodoprivredne i druge  naknade), električne energije i drugih.
Upozorava da na sve može utjecati i brzina gradnje, koja može biti usporena, ili čak i onemogućena neadekvatnim prostornim planiranjem, kao i da je Europski zakonik elektroničkih komunikacija predvidio obvezu za sve države članice da za postavljanje tzv. malih ćelija ne smiju tražiti nikakve posebne dozvole.
HAKOM-ovu ulogu u tome vidi u dodjeli i kontroli RF spektra, ali i u poticanju razvoja, djelujući prema operatorima i svima koji mogu pomoći u izgradnji 5G mreža, kao i onima koji bi mogli biti prepreka tome, što  posebice obuhvaća druga državna tijela i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Dodaje da će razvoj 5G mreža početi na 3,5 GHz i 700 MHz, pri čemu će se frekvencijski pojas 3,5 GHz koristiti u gusto naseljenim područjima, dok je pojas 700 MHz, koji se tek treba osloboditi, predviđen za ruralna područja.
“HAKOM intenzivno radi na tome da osigura dovoljnu raspoloživost za dodjelu frekvencija na nacionalnoj razini. Pojas 3,5 GHz raspoloživ je na teritoriju Hrvatske, osim u dvije županije u kojima je dio tog pojasa zauzet, a pojas 700 MHz, poznat i kao druga digitalna dividenda, oslobodit će se nakon prelaska zemaljskog televizijskog odašiljanja na DVB-T2 sustav, što bi trebalo biti dovršeno do 1. srpnja iduće godine”, kaže Obuljen.

Moguća dva scenarija za iznose naknada

Na pitanje o naknadama za RF spektar te za pravo puta, čije iznose operateri smatraju previsokima te traže da se smanje odnosno ukinu, Obuljen objašnjava da se naknade za spektar naplaćuju temeljem dva pravilnika, od kojih jedan donosi nadležno ministarstvo, a drugi HAKOM.

“HAKOM naplaćuje naknadu temeljem stvarnih troškova za upravljanje RF spektrom, a kako taj trošak ne raste proporcionalno količini dodijeljenog spektra, izvjesno je smanjenje naknada po MHz. Naknadu za vrijednost spektra kao ograničenog dobra pak određuje nadležno ministarstvo u suradnji sa HAKOM-om”, kaže Obuljen.

Smatra i da su u vezi naknada moguća dva scenarija – ako se snize naknade, bit će potrebno postaviti vrlo stroge uvjete u odnosu na željeno pokrivanje kako bi se operatore obvezalo da naprave ono što u javnosti komuniciraju da žele, dok je druga mogućnost da se provede postupak javne dražbe za spektar, pri čemu također mogu biti postavljeni uvjeti za pokrivanje.

“Mogući ishod je da će se postići visoke cijene spektra, što evidentno, uz iste prihode, smanjuje investicijski potencijal operatora za izgradnju novih mreža. U odnosu na naknadu za pravo puta, koju zaista najvećim dijelom plaća HT, nije do kraja točno da ista ne pogađa i ostale sudionike na tržištu elektroničkih komunikacija, jer je ugrađena u veleprodajne cijene. Međutim, odgovarajuću naknadu za korištenje tuđeg zemljišta trebale bi plaćati i ostale tvrtke koje su vlasnici linijske infrastrukture, a u sklopu toga, možemo razmotriti koliko bi zaista trebao biti njen iznos”, iznosi Obuljen, dodajući da će o ukupno potrošenom iznosu za uvođenje 5G tehnologije ovisiti i cijena za krajnje korisnike.

Komentirajući to što operatori u Hrvatskoj već testiraju 5G brzine u živoj mreži, kaže da se to obavlja diljem Hrvatske na frekvencijama koje su operatorima i dodijeljene kao testne te se ne naplaćuju.

“Činjenica je i da se svakog dana na tržištu pojavljuju novi uređaji i oprema za 5G tehnologiju, što je neraskidivo povezano i s komercijalnom dodjelom frekvencija. Stoga će i HAKOM provesti dodjelu frekvencija u trenutku kad to bude održivo, te u svakom slučaju aktivno komunicirati s operatorima kako bi pratili rezultate njihovih testova”, kaže Obuljen.

Brojne koristi i prednosti, a prve primjene u industriji

Na pitanje koje su koristi i prednosti 5G-a za gospodarstvo i društvo, ističe da je osnovna prednost 5G tehnologije što donosi veći podatkovni kapacitet i komunikaciju u realnom vremenu, bez kašnjenja. To bi trebalo omogućiti usluge koje zahtijevaju pouzdanu i trenutnu komunikaciju, od upravljanja prometom, preko telemedicine i automatizacije proizvodnje do industrije 4.0, Interneta stvari i drugog.

“Konkretno, to bi omogućilo i razvoj puno pametnijih gradova nego što to omogućuje postojeća tehnologija, od čega bi koristi imali svi njegovi stanovnici, a i u ruralnim područjima postat će dostupne danas nedostupne usluge. Ipak, HAKOM prve primjene vidi u sektorima industrijske proizvodnje i tehnološki naprednih usluga, uključujući one koje koriste umjetnu inteligenciju, kao i u ICT sektoru, javnoj sigurnosti i javnoj upravi”, zaključuje Obuljen.

Komentiraj

Source:Tatjana Miščančuk