Drago Prgomet, HDZ-ov predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, inicirao je proteklog tjedna jednu izuzetno značajnu političku operaciju, zapravo početak pobune stranačke baze HDZ-a protiv Bandićeve samovolje, koja bi mogla bitno utjecati na političku sudbinu premijera Andreja Plenkovića. Prgomet je sazvao sastanak HDZ-ovih predstavnika Vijeća gradskih četvrti i tražio da im odgovorni ljudi nadležnih Gradskih zavoda objasne suštinu izmjena GUP-a. Nacional je prisustvovao toj iznenada zakazanoj sjednici kojoj se iz nepoznatih razloga čak u posljednji trenutak promijenilo mjesto održavanja, vjerojatno jer je vodstvo HDZ-a također za nju doznalo i shvatilo da bi ono što će se na toj sjednici otvoriti moglo utjecati na ishod jedne od najkompleksnijih političkih operacija u mandatu aktualne vlade, koja će pokazati koliko doista saborska većina, a time i opstanak Vlade, odnosno politička budućnost premijera Andreja Plenkovića, ovise o zastupnicima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Ta operacija pokazat će što je sve Plenković voljan žrtvovati i na kakve je sve neprincipijelne političke ustupke spreman da bi se uz pomoć Bandićeve volje održao na vlasti, a možda i sačuvao pojedine aferama opasno uzdrmane ministre poput ministra uprave Lovre Kuščevića. Prgomet je na zakazanoj sjednici predstavnika HDZ-ovih Vijeća gradskih četvrti naumio stranačku bazu uvući u diskusiju o Bandićevim namjerama da na silu progura svoje ključne prioritete u novi GUP. Da se radi o osjetljivoj stvari, pokazuju i tvrdnje da ga je, čim je to doznao, zbog toga Plenković kontaktirao i zatražio da se sastanu.

Moguće i zato što će, ako želi sačuvati svoju vladu, Plenković Bandiću morati odobriti izmjene Generalnog urbanističkog plana kako bi mogao realizirati svoje sumnjive grandiozne planove s izgradnjom projekta Zagreb City, popularno prozvanog Manhattan na Savi. Problem s tim projektom, koji predviđa izgradnju ogromnih nebodera na obali Save, u tome je što je njegova izgradnja planirana na zemljištu na kojem se nalazi Zagrebački hipodrom, ali i na dijelu zemljišta koje zauzima Zagrebački velesajam, te što je riječ o projektu koji je mimo bilo kakve suvisle stručne podloge i pripreme, kao i bez javne rasprave, Bandić samovoljno naumio uvrstiti u gradske planove nakon što je u ožujku ove godine bio u Dubaiju i ondje sve dogovorio s arapskim investitorima koji bi taj projekt trebali graditi, a riječ je o tvrtki Eagle Hills. Kako je u ožujku pisao Jutarnji list, Bandić je s čelnim čovjekom te tvrtke, tajkunom Mohamedom Alabbarom, već potpisao i memorandum o razumijevanju u kojem su se dogovorili o načinu provođenja projekta, od razvoja do realizacije.

Međutim, taj Bandićev plan mogla bi opasno uzdrmati jedna pobuna širih razmjera koja je prošloga tjedna u Prgometovoj režiji praktički unutar HDZ-a već započela, i to mimo volje Andreja Plenkovića. A sve se izgleda počelo odvijati jer se pročulo da su se Plenković i Bandić neformalno već sve dogovorili oko izmjena GUP-a.

Ali bi to sada moglo biti dovedeno u pitanje. Naime, nakon što je otkriveno da je Bandić predvidio da se na sjednici zagrebačke Gradske skupštine 10. srpnja glasa o izmjenama GUP-a, kojima će biti otvoren put pretvaranja javnih gradskih površina u nečiji privatni poslovni pothvat dosad neviđenih razmjera, i to bez da je o tome itko išta pitao građane Zagreba, pitanja su na nižim lokalnim razinama počeli postavljati i dužnosnici HDZ-a zatečeni činjenicom da se od njih u tako kratkom roku traži izglasavanje jednog od najvažnijih gradskih dokumenata, a da oni o tome pritom ništa ili vrlo malo znaju.

Nacionalov izvor tvrdi da je Plenković posumnjao da će Prgomet sazivanjem sastanka s predstavnicima gradskih četvrti ugroziti njegov dogovor s Bandićem pa ga je zato izravno nazvao i tražio pojašnjenje

Zbog toga je Drago Prgomet, koji je nedavno od Andrije Mikulića preuzeo mjesto predsjednika Gradske skupštine, sazvao sastanak HDZ-ovih predstavnika Vijeća gradskih četvrti i tražio da im odgovorni ljudi nadležnih Gradskih zavoda objasne bitne stavke izmjena GUP-a. Time je Prgomet de facto dao do znanja da ni on, a ni zastupnici HDZ-a u Gradskoj skupštini, neće slijepo i poslušno slijediti bilo kakav dogovor s Bandićem ako ocijene da izmjene GUP-a idu na štetu građana Zagreba te da se o svemu žele podrobnije informirati kako bi odluku o tome kako će glasovati donijeli samostalno i odgovorno, a ne po nalogu HDZ-ove središnjice. Zbog svega toga je u zagrebačkom HDZ-u nastala prava drama. Nacionalov izvor koji je o svemu izvrsno obaviješten, prepričao je što se potom dogodilo:”Izgleda da je Prgomet sazvao taj sastanak bez da je o tome išta pitao predsjednika zagrebačkog HDZ-a Andriju Mikulića. On očito smatra da kao predsjednik Gradske skupštine ne treba više polagati račune Andriji Mikuliću koji sada obnaša dužnost glavnog državnog inspektora. Prgomet je time Mikulića doveo pred gotov čin jer je poziv predstavnicima gradskih četvrti već bio poslan i kad je Mikulić to saznao, bio je jako bijesan. Međutim, Prgomet nije samo Mikulića time doveo pred gotov čin, nego i Plenkovića. Plenković je za sazivanje sastanka očito saznao od Mikulića i zato je tražio sastanak s Prgometom.”

Nacionalov izvor tvrdi da je Plenković očito posumnjao da će Prgomet sazivanjem sastanka s predstavnicima gradskih četvrti i time otvaranjem prostora za širu raspravu, ugroziti njegov dogovor s Bandićem za koji se tvrdi da su ga na operativnoj razini ispregovarali Andrija Mikulić, ali i glavni tajnik HDZ-a, a ujedno i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Sastanak se trebao održati u prostorijama Gradske skupštine prošle srijede u 18 sati. Nacionalova ekipa se toga dana tamo i uputila, ali na ulazu u Gradsku skupštinu doznali smo da je mjesto sastanka u posljednji tren premješteno u prostorije gradskog HDZ-a u Gundulićevoj ulici u Zagrebu. Time je vjerojatno u posljednji tren Mikulić želio spriječiti da za sastanak doznaju i neki drugi gradski zastupnici izvan HDZ-a te osigurati da se sastanak odigra u koliko-toliko kontroliranim uvjetima. Nacional je uživo svjedočio tom sastanku.

Na sastanak je stiglo čak pedesetak HDZ-ovih predstavnika gradskih četvrti, predsjedali su Drago Prgomet i Andrija Mikulić, a od javnosti poznatijih imena ondje je bio i zastupnik HDZ-a Ivan Čelić. Prgomet je održao kratku uvodnu riječ, a potom su o izmjenama GUP-a govorili Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, i Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje. Njihovo predavanje bilo je načelnog karaktera, govorili su o tome kako se na izmjenama GUP-a počelo raditi još 2015., koliko je primjedbi građana i javnih tijela zaprimljeno i koliko ih je usvojeno. Predavanje je bilo popraćeno prezentacijom na kojoj je većina teksta bila ispisana sitnim slovima koja sudionici nisu mogli pročitati, da bi sami autori istaknuli da su prezentaciju ‘sklepali’ u 30 minuta. Ivica Rovis svoje je općenito izlaganje završio riječima: “Zagrebački velesajam namjerno nisam stavio u ovu prezentaciju.”

Drugim riječima, čelni ljudi nadležnih zagrebačkih zavoda koji su trebali pojasniti lokalnim HDZ-ovim dužnosnicima suštinu izmjena GUP-a, u prezentaciji na tu temu najprije nisu ni spomenuli ključni razlog zbog kojeg je sastanak sazvan, a to su upravo sporne izmjene koje se odnose na Velesajam i Hipodrom. Međutim, kako je to ipak bila ključna tema, Rovis je slučaj gradnje na Velesajmu i Hipodromu na kraju svog izlaganja ovako pojasnio: “Što se dešava na Zagrebačkom velesajmu i koji je smisao njegova uređenja? Zagrebački velesajam sad je prostor koji sa sjeverne strane uz rijeku Savu ima prostor Hipodroma i južno dolje prema Aveniji Dubrovnik ima prostor Zagrebačkog velesajma. Gledajući prostorno-planski, oni su podijeljeni na dvije zone, zona Hipodroma na zonu rekreacije i sporta, a zona Velesajma, s obzirom na to da je zaštićeno kulturno dobro i čuva se kao urbana matrica, na zonu poslovne namjene. Da sutra predajete zahtjev i da Grad Zagreb odlučuje, tu možemo graditi desetak tisuća kvadrata bez ikakva problema, na Hipodromu sportske sadržaje, na Velesajmu poslovne. Međutim, ovim izmjenama i dopunama GUP-a mora se donijeti detaljni plan da bi se bilo što moglo graditi.”

Potom je Rovis pojasnio da je cijeli taj prostor u suradnji Gradskog ureda i Arhitektonskog fakulteta pretvoren u zonu mješovite namjene, kako se ne bi sveo samo na poslovnu zonu koja živi samo jedan dio dana, a razmišljalo se i kako taj prostor povezati s rijekom Savom. Pojasnio je da detaljni urbanistički plan koji se mora donijeti prije bilo kakve gradnje uključuje i proceduru javne rasprave i uključivanja javnosti, a da bi bilo najbolje da se o svemu najprije izjasni struka, i to tako da se raspiše međunarodni natječaj kojim bi se definirao taj prostor.

Međutim, otvara se pitanje je li to spominjanje međunarodnog natječaja zapravo obična farsa, kad je poznato da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić već na izravan način predstavio kako bi taj prostor trebao izgledati, a sve je, čini se, već dogovorio na spomenutom sastanku u Dubaiju. Na tom istom sastanku s arapskim investitorima u Dubaiju bili su i Ivica Rovis i Sanja Jerković koji su predstavnicima gradskih četvrti HDZ-a držali predavanje na kojem ni jednom riječju nisu spomenuli da su bili u delegaciji s Bandićem.

Sudionici sastanka taj bitan podatak, dakle, nisu ni znali, ali su neovisno o tome postavljali izravna pitanja koja se tiču izmjena GUP-a. Nekoliko predstavnika gradskih četvrti istaknulo je svoje mišljenje da s izglasavanjem GUP-a ne bi trebalo toliko žuriti. Prvi je tu temu otvorio predstavnik četvrti Trešnjevka-Sjever Davor Borošak, koji je rekao: “Ovo traje četiri godine, vidi se da je napravljeno puno posla, dvije godine morali su se samo rješavati prigovori. Međutim, statistika je jedno, brojke lijepo zvuče, ali možemo zaključiti da planirani GUP u početku nije bio najbolji ako je toliko sugestija građana usvojeno. Moje osobno promišljanje vezano uz Hipodrom i Velesajam jest da je ovo jedan velevrijedan trenutak promišljanja kako gledati Zagreb i kako će Zagreb izgledati tijekom 21. stoljeća. Stav Trešnjevke Sjever je da, ako smo četiri godine radili i čekali GUP, trebamo prepustiti još javnom mnijenju i ljudima da se dodatno raspravi o budućem projektu. Jer ako smo četiri godine čekali, možemo se još dva, tri mjeseca strpjeti, malo promisliti, vidjeti što dalje. Jesen je tu, ne moramo to raditi preko noći. Vidi se da se ovim GUP-om promišljalo da Zagreb bude ono što je oduvijek trebao biti, ali GUP se radi od 2015., a ovaj projekt je malo novijeg datuma pa smatram da svima trebamo dati trenutak da se to malo bolje usvoji. Dakle, ako je bilo četiri godine, može još tri, četiri mjeseca.”

gradski zastupnik ivan kujundžić, također jedan od sudionika sastanka, odmah ga je podržao: “Slažem se s kolegom da nije potrebno žuriti. Za tako važnu odluku potrebno je prespavati. U tom smislu predlažem da se još bolje upoznamo sa svim aspektima i rješenjima. Mi smo i na zadnjoj skupštini kao klub hrabro skinuli jednu točku s dnevnog reda jer nismo s tim bili dovoljno upoznati. Bilo bi dobro da i sad ne dođemo navrat-nanos na skupštinu, a da nismo sve artikulirali i iskomunicirali.”

Na to je Ivica Rovis rekao da “projekt Hipodrom ne postoji” i da je potrebno minimalno devet mjeseci da bi se ondje nešto realiziralo. Sanja Jerković iznijela je zatim jednu jako zanimljivu konstataciju. Na ponovljenoj javnoj raspravi i raspravi oko detaljnog urbanističkog plana moći će se iznositi primjedbe samo na one aspekte za koje su usvojene primjedbe građana ili javnih tijela. To znači sljedeće: u javnoj raspravi bilo je više od četiri tisuće primjedbi, prihvaćeno je njih 21 posto, a usvojeno oko 12 posto, pa će se nove primjedbe moći odnositi samo na one teme koje su obuhvaćene u tih 12 posto. Sanja Jerković navela je i primjer:

“Velesajam je iz gospodarske zone prenamijenjen u zonu mješovite namjene. Na to možete dati primjedbu. Ako je bila neka druga primjedba i nije bila prihvaćena u ovom nacrtu, ništa ne možete.”

Čelni ljudi nadležnih zagrebačkih zavoda koji su trebali pojasniti lokalnim HDZ-ovim dužnosnicima suštinu izmjena GUP-a, Ivica Rovis i Sanja Jerković, bili su u ožujku s Bandićem u Dubaiju

Međutim, nitko na tom sastanku nije znao postaviti pitanje što to konkretno znači i hoće li građani uopće moći uputiti primjedbe vezane uz gradnju na području Velesajma i Hipodroma ako je to područje već prenamijenjeno. Ni Ivica Rovis ni Sanja Jerković nisu htjeli ulaziti dublje u raspravu koju su na kraju zaključili Drago Prgomet i Andrija Mikulić. Na samom sastanku nije se ni po čemu moglo zaključiti da između njih dvojice postoji bilo kakav sukob.

Prgomet je rekao da skup nije bio zamišljen kao mjesto na kojem će se donijeti odluka jer odlučuju Klub zastupnika i Gradski odbor, ali im je za to prvenstveno potrebna informacija s terena te da je on već razgovarao s predsjednicima i zamjenicima gradskih četvrti koji su najvećim dijelom zadovoljni promjenama GUP-a, ali je “iskrsnuo problem o kojem svi govore” pa je zato i smatrao da svi zajedno trebaju dobiti više informacija od stručnih ljudi iz gradskih ureda. Međutim, istaknuo je:

“Ono što ćemo također tražiti jest sastanak našeg Kluba i Kluba Milana Bandića. Mi smo u koaliciji i nećemo dopustiti da se bitne odluke o GUP-u donose, a da mi ne sudjelujemo u zajedničkom radu Kluba. To se posebno odnosi na velike projekte tipa GUP-a, ali i na proračun. Ono što je nama bitno jest da se pri donošenju takvog projekta strogo pridržavamo zakona i da je nastao kao konsenzualna priča onih klubova koji obnašaju vlast.”

Drugim riječima, Prgomet je time najavio da će kao glavni čovjek HDZ-a u Gradskoj skupštini igrati puno aktivniju ulogu i da Milan Bandić neće moći dovoditi HDZ pred gotov čin, već će odluke morati donositi s njima. No izvori iz HDZ-a tvrde da je Prgomet time ušao duboko u zonu ranijih političkih dogovora s Bandićem. Da je u konačnici sve stvar politike i političkih dogovora, bilo je jasno iz onog što je na kraju rekao Andrija Mikulić. On je poručio da je GUP, uz proračun, najbitniji politički dokument Grada Zagreba te da će odluku o tome donijeti gradski zastupnici. “Ali nemojmo zaboraviti da je to politički dokument. Treba sjesti i procijeniti u kojem smjeru idemo i tražiti konsenzus”, zaključio je mirnim tonom, ne odajući dojam čovjeka duboko uzdrmanog situacijom u kojoj se dogovor s Bandićem ipak – makar i na simboličnoj razini – počeo dovoditi u pitanje.

A cijeli bi Bandićev projekt, za koji je unaprijed i bez da je o tome održana bilo kakva javna rasprava, još u ožujku potpisao memorandum o razumijevanju gdje je dogovoren način provođenja projekta, od razvoja do realizacije, mogao pasti na testu javnosti. Oporba je već počela upozoravati na sumnjive okolnosti pod kojima Bandić na silu želi sve provesti po hitnom postupku. Tomislav Tomašević, gradski zastupnik iz stranke Zagreb je naš i član platforme Možemo!, nedavno je na N1 televiziji rekao: “Treba reći da su ove izmjene GUP-a krenule prije četiri godine, međutim iz nekog razloga, poznatih samo Bandiću, gura se da se ta izmjena usvoji prije ljetne stanke. GUP čak nije ni na dnevnom redu sljedeće sjednice i čini se da će se ići na dopunu dnevnog reda. Ono što je posebice sporno jest da je javna rasprava o GUP-u bila prije dvije godine i tamo nije bilo nikakvog govora o prenamjeni prostora Hipodroma i Velesajma. Mi prema željama investitora mijenjamo cijeli GUP Grada Zagreba i to je jedna nakaradna logika.”

Gradski zastupnik Renato Petek upozorio je da je potpuno netransparentno što su u periodu od 27. ožujka do 2. svibnja četiri gradska ureda dostavljala očitovanja koja su utjecala na promjenu plana i namjenu za nekoliko važnih gradskih prostora, a među njima su i Velesajam i Hipodrom, ali i projekti Müllerov brijeg i Nacionalni stadion u Blatu. Kao obrazloženje za promjene naveli su „nove okolnosti koje su uslijedile nakon provedene javne rasprave”. “Gradonačelnik Bandić morat će pojasniti sve te ‘nove okolnosti’ koje su utjecale na tako radikalne promjene u konačnom nacrtu GUP-a. U njemu se značajno odstupa od Izvješća iz 2017. te se snažno utječe na vizure grada, zelene površine i vrijedne krajolike za gore navedene prostore. Posebice treba razjasniti kako (u posljednji tren) unesene promjene direktno utječu na realizaciju privatnih projekata, a nauštrb javnog interesa i prostora”, upozorio je Petek.

‘GUP SE RADI OD 2015., a ovaj projekt vezan uz Hipodrom je malo novijeg datuma pa smatram da trebamo dati trenutak da se to malo bolje usvoji. Ako je bilo četiri godine, može još tri mjeseca’, rekao je Davor Borošak

I predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras poručio je da neće podržati Bandićeve izmjene GUP-a jer se “radi o javnoj raspravi koja nije provedena u Gradu Zagrebu, već je provedena u Dubaiju”.

Nacional je još početkom lipnja detaljno osvijetlio taj kontroverzni Bandićev plan i pojasnio zašto će Plenković imati zadnju riječ kada su u pitanju sve nervoznije namjere zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da što žurnije realizira megalomanski projekt Zagreb City, prigodno nazvan Manhattan na Savi.

Nacionalu je devetog lipnja u rano poslijepodne jedan indikativni dopis poslao Središnji državni ured za sport. Taj dopis pomaže razumjeti i zašto je Bandić nakon potopa na izborima za Europski parlament smjesta započeo seriju naoko nepovezanih političkih pritisaka – prvo na ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak, a zapravo na premijera Plenkovića.

U studenome 2016. Središnji državni ured za sport dobio je zasebno samostalno mjesto u državnoj administraciji. Dotad je funkcionirao u okviru Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na njegovo čelo na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je imenovala najbolju hrvatsku skijašicu svih vremena Janicu Kostelić. Ona je tako postala prva državna tajnica tog ureda, na čijem je čelu formalno i danas, iako je zapravo na rodiljnom dopustu. Taj ured osnovan je iz više razloga – radi održanja kvalitete i unaprjeđenja hrvatskog sporta te poboljšanja uvjeta za bavljenje sportom i sportskim djelatnostima. Među glavnim zadaćama mu je izrada dugoročne strategije sportskog razvoja, ali i ulaganje u veći broj malih sportskih objekata, poticanje sporta u službi zdravlja, kao i osiguranje primjerenih tehničkih i financijskih uvjeta vrhunskim sportašima.

Upravo zbog potonjeg navedenog Središnji državni ured za sport tehnički se promeće u ključnu početnu adresu koja će odrediti sudbinu projekta Zagreb City, zbog čega je Bandić naredio iseljavanje zagrebačkog hipodroma, što je prvo izazvalo nevjericu, a potom bijes i proteste većeg broja aktera s političke scene, zaljubljenika u konjički sport i građana koji su tim povodom početkom lipnja organizirali i prosvjed protiv Bandićevih namjera.

Svi oni tvrde da je taj projekt najavljen bez ikakvih adekvatnih priprema, stručnih ispitivanja i zakonske podloge, ali i bez da je zaljubljenicima u konjički sport namijenjena adekvatna alternativa. A upravo to propisuje Zakon o sportu. Članak 68. Zakona o sportu propisuje da se prenamijeniti površinu planiranu za javnu sportsku građevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu sportsku građevinu za namjene koje nisu sportske djelatnosti, može samo uz suglasnost Središnjeg državnog ureda za sport, na temelju prethodnog mišljenja sportske zajednice na čijem se području nalazi sportska građevina. Takva suglasnost ne može se izdati: ako jedinica lokalne, odnosno regionalne (područne) samouprave nije planirala odgovarajuću zamjensku površinu i ako investitori prenamjene javne sportske građevine, odnosno vlasnik javne sportske građevine koja se uklanja, ne preuzme obvezu i osigura uvjete izgradnje odgovarajuće zamjenske javne sportske građevine.

Središnji državni ured za sport poslao je Nacionalu pismeno očitovanje u kojem se navodi da oni do devetog lipnja nisu zaprimili zahtjev za suglasnost za prenamjenu navedene javne sportske građevine. U dopisu stoji: „Nastavno na navedeno, ako je planirana prenamjena spomenute sportske građevine za namjene koje nisu sportske djelatnosti, vjerujemo da će Grad Zagreb poštovati obvezu iz članka 68. Zakona o sportu te na temelju prethodnog mišljenja Sportskog saveza Grada Zagreba dostaviti zahtjev za suglasnost za prenamjenu. Zaključno, napominjemo da Sportska inspekcija provodi nadzor nad fizičkim i pravnim osobama u sustavu sporta na temelju Zakona o sportskoj inspekciji te nije ovlaštena provoditi inspekcijski nadzor nad zakonitošću odluka tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.”

Drugim riječima, Bandić je započeo veliku operaciju bez da je ispunio osnovni preduvjet za njenu realizaciju koji propisuje Zakon o sportu. U dijelu istoga članka tog zakona nalazi se i onaj dio u kojem se istodobno nudi moguće objašnjenje zašto to nije učinio. U tom članku stoji da se iznimno od netom spomenutih uvjeta, suglasnost za prenamjenu može dati samo ako je riječ o građevini od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

‘TRAŽIT ĆEMO i sastanak našeg Kluba i Kluba Milana Bandića. Mi smo u koaliciji i nećemo dopustiti da se bitne odluke o GUP-u donose, a da mi ne sudjelujemo u zajedničkom radu Kluba’, navijestio je Prgomet

Odnosno, ako Vlada premijera Plenkovića odluči Bandićevu megalomansku fiksaciju za koju još ne postoji ni podloga unutar GUP-a, proglasiti projektom od posebnog nacionalnog interesa, izostat će adekvatna transparentno napravljena istraživanja njegove opravdanosti i brojni drugi preduvjeti.

Bandiću lojalni suradnici tjednima su vršili nevjerojatan pritisak na arhitektonske stručnjake zaposlene pri gradskim vlastima, kako bi svojim profesionalnim integritetom osigurali privid da su nove zamišljene promjene GUP-a smislene i utemeljene. A oni to odbijaju učiniti iz više razloga. Prema tvrdnjama izvora bliskih gradskim vlastima, zagrebački hipodrom i građevinski zahvati poput tzv. Müllerova brijega perjanice su onoga što se mimo arhitektonske struke namjerava na silu progurati u novi GUP. Ti su pritisci djelomično utihnuli nakon što ih je prije nekoliko tjedana Nacional osvijetlio, a izvori bliski Bandićevim trabantima navode da su, čini se, Bandićevi ljudi pronašli osobu pogodnu da pristane potpisati sve neprimjerenosti koje su naumili progurati u GUP. Navodno se radi o osobi u teškoj osobnoj situaciji, podložnoj pritiscima i u velikom strahu zbog očekivanja s kojima su je suočili.

Nekoliko dana nakon Nacionalova otkrića iz Središnjeg državnog ureda za sport javno su upozorili da prenamjena Hipodroma neće biti moguća bez njihove suglasnosti i osiguranja zamjenske lokacije. Na to je, neprimjereno i bahato kao i obično, reagirao i Milan Bandić, koji je rekao: “Ja bih molio državnu tajnicu gospođu Kostelić da radi svoj posao, a pusti mene da radim svoj posao. To je moja poruka njoj! Najmanje ću pitati Državni ured za sport što ću ja raditi na plohi u Zagrebu!”

Bandić je još u siječnju najavio pismo Plenkoviću u kojem od njega traži podršku za pet po njemu prioritetnih projekata za budućnost Zagreba, kojima nominalno želi unaprijediti život građana hrvatske metropole. Među njima su Imunološki zavod, dječja bolnica, 60 niskopodnih tramvaja, tračnička veza sa Zračnom lukom i projekt Zagreb na Savi, odnosno Zagreb City. Vlada ima sluha za neke od Bandićevih prioriteta. Drugo je pitanje koju će razinu senzibiliteta Plenković pokazati za projekt Zagreb City, naročito u svjetlu žestokih i opravdanih reakcija većeg broja građana i političara koji upozoravaju na njegove sve očitije kriminalne aspekte.

Prgomet je otvorio postupak u kojem je stranačka baza već artikulirala načelni stav da se s projektom ne treba žuriti. Sada ostaje vidjeti hoće li to Plenković ignorirati i kako će se to odraziti na ozračje unutar stranke.