Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju priopćio je u petak da su njegove ovlasti donositi mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti, a ne odluke kao tijelo završne instance te da je tako postupio u slučaju medijski eksploatiranog Mišljenja u slučajevima međusobnih prijava Vjekoslava Miličića i Miroslava Šeparovića.

Iz Odbora navode da su Odluku Ustavnog suda iz travnja 2017. u cijelosti prihvatili i shodno tome unijeli promjene u Etički kodeks uvaživši ih prilikom rada. Dodaju da prema odluci suda Odbor nema ovlaštenje da “razmatra i rješava kao tijelo završne instance u predmetima nečasnih akademskih ponašanja”, kako je to propisano osporenom odredbom Etičkog kodeksa, dakle nije mu dana ovlast da odlučuje o pojedinačnim slučajevima kršenja Etičkog kodeksa.

“Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji nije bio predmet Odluke Ustavnog suda, navodi da Odbor radi na sjednicama. Mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti u razmatranim slučajevima Odbor donosi u obliku preporuka većinom glasova i ne može donositi odluke o pojedinačnim slučajevima kršenja Etičkog kodeksa, kao ni razmatrati i rješavati predmete nečasnih akademskih ponašanja kao tijelo završne instance”, ističe se u priopćenju.

Odbor ima ovlasti, naglašava se, donositi mišljenja i stajališta, a ne odluke o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti i ne kao tijelo završne instance, a takva se praksa provodi u posljednjih trinaest godina. Pojašnjava se kako je tadašnji saziv Odbora načinio Poslovnik o radu Odbora, koji regulira tu problematiku.

U priopćenju se navodi da je Odbor svjestan svoje uloge i konstatacijskih ovlasti, unutar kojih daje svoja mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti, odnosno neprihvatljivosti u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, koje po svojoj pravnoj naravi nisu obvezujuće. “To uključuje i medijski eksploatirano mišljenje, a ne odluku, koje je Odbor donio razmatrajući slučajeve međusobnih prijava za kršenje Etičkog kodeksa prof. dr. sc. Vjekoslava Miličića i dr. sc. Miroslava Šeparovića”, naglašavaju iz Odbora.

Kazali su i da je Šeparović u travnju 2017. podnio Odboru prijavu o kršenju Etičkog kodeksa protiv Miličića, na taj način priznajući ovlasti Odboru da donosi mišljenje o pojedinačnim predmetima, odnosno razmatranim slučajevima.

Iz Odbora dodaju da je unatoč tomu što ih je napustilo četvero članova, a Ustavni sud ukinuo neke odredbe Kodeksa, nastavljen njihov rad jer su i dalje imali kvorum, a od Hrvatskog sabora odmah su zatražili da dopuni Odbor. Odgovor čekaju već 14 mjeseci, dodali su.

“Odbor je u svojem djelovanju implementirao pozitivnu praksu europskih odbora sa sličnim ovlastima rješavanja etičkih postupaka, s kojom je dobro upoznat kroz članstvo u Europskoj mreži ureda za znanstvenu čestitost (European Network of Researh Integrity Offices, ENRIO)”, navodi se u priopćenju.

Komentiraj