Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45% hrvatske prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto. Kad se od tog iznosa oduzme 20% mirovinskih doprinosa (724 kune), to bi na ruke bilo 2896 kuna – 275 kuna više nego sada! Ministar rada Marko Pavić trebao bi donijeti konačnu odluku do kraja ovog mjeseca, to više što mu za vratom puše i oporbeni SDP koji traži da se minimalac povisi na 60 posto prosječne plaće, što bi bilo gotovo 4800 kuna bruto.

Upravo je tih 60 posto poželjna granica koju su postavili europski sindikati, koji također pritišću svoje vlade da u zakone ugrade odredbu da nitko ne bi smio zarađivati ispod 60 posto medijalne (srednje) ili 60 posto prosječne plaće. Procjenjuje se da minimalnu plaću prima 30 tisuća do 50 tisuća hrvatskih radnika, a Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ističe da neto plaću manju od 3500 kuna prima oko 250 tisuća radnika.

Plaća se, zapravo, naštimava tako da koliko god radio prekovremeno, radnik ne dobiva na ruke više od 2620 kuna zajamčenog iznosa.

“Nije istina da bi tekstilna i drvoprerađivačka industrija propale da se povisi minimalac. Samo 10 posto najlošijih tekstilnih tvrtki isplaćuje minimalac, mi se prilagođavamo manjoj grupi neuspješnih i nesposobnih tvrtki. To da neki sektori ne bi mogli povećati minimalac je čista floskula poslodavaca kako bi ishodili potpore za sebe”, rekao je Novosel za Večernji list.

Hrvatska udruga poslodavaca traži da se u zamjenu za povećanje minimalca ugovore kompenzacijske mjere za radno-intenzivne industrije, poput drvne, tekstilne, industrije kože te gume i obuće. One bi se isplaćivale kao potpore za zadržavanje postojeće zaposlenosti i sufinancirale iz Europskog socijalnog fonda.

Hrvatska udruga poslodavaca drži da se minimalna plaća treba prvenstveno gledati u sklopu realnog sektora te traži da se primanja u državnim i javnim službama isključe iz prosjeka na osnovi kojeg se izračunava minimalac.

Komentiraj