Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na koronavirus, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i samoizolacije.

Izmjene u odnosu na ranije verzije su sljedeće:

• Prema odluci Ekspertne skupine kriznog stožera Ministarstva zdravstva, samoizolacija osobe koja je bliski kontakt oboljele osobe od COVID19 se skraćuje s 14 na 10 dana, uz pojačano pridržavanje mjera za sprječavanje infekcija po izlasku iz izolacije. Iznimka su osobe koje rade u ustanovama za smještaj i boravak za starije i teško bolesne osobe i osobe s invaliditetom, u kojih karantena traje 14 dana.
• Kriteriji za prekid izolacije podijeljeni su na četiri kategorije bolesnika: oboljeli s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, oboljeli s teškom kliničkom slikom, oboljeli koji je imunokompromitiran/korisnik/djelatnik kolektiva s osjetljivom populacijom i asimptomatski oboljeli od COVID-19.
• Klinički kriterij za prestanak izolacije simptomatskog bolesnika je minimalno tri uzastopna dana bez povišene tjelesne temperature bez primjene antipiretika i značajno poboljšanje ostalih simptoma (u prethodnoj verziji je bio jedan).
• Sve mjere koje se odnose na zdravstvene djelatnike i djelatnike kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, jednako se primjenjuju i na učenike i studente koji obavljaju praksu u tim ustanovama te na roditelje koji borave s djetetom u bolnici (zdravstvene ustanove trebaju omogućiti uzimanje brisa roditelja na istom punku na kojem se uzima bris njihovom djetetu).

Cijeli dokument donosimo u cijelosti:

HRVATSKI ZAVOD
ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Rockefellerova 7
HR-10000 Zagreb
T: +385 1 4863 222
F: +385 1 4863 366
www.hzjz.hr

Zagreb, 26. listopada 2020.
Verzija 4.

KRITERIJI ZA TESTIRANJE NA SARS-CoV-2, PREKID IZOLACIJE I KARANTENE

Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2,
postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene („samoizolacije“)

Nastavno na Verziju 3 Objedinjenih revidiranih preporuka o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s
kontaktima, završetku izolacije i karantene („samoizolacije“) od 21/09/2020

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/09/Prioriteti_za_testiranje_ver_3_corr_21_09_2020.pdf

Izmjene u odnosu na raniju verziju:

– prema odluci Eskpertne skupine kriznog stožera MZ, samoizolacija osobe koja je bliski kontakt
oboljele osobe od COVID-19 se skraćuje s 14 na 10 dana. Iznimka su osobe koje rade u ustanovama
za smještaj i boravak za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, u kojih
karantena traje 14 dana.

– kriteriji za prekid izolacije podijeljeni su na četiri kategorije bolesnika: oboljeli s blagom ili
umjerenom kliničkom slikom, oboljeli s teškom kliničkom slikom, oboljeli koji je
imunokompromitiran/korisnik/djelatnik kolektiva s osjetljivom populacijom i asimptomatski
oboljeli od COVID-19

– klinički kriterij za prestanak izolacije simptomatskog bolesnika je minimalno tri uzastopna dana bez
povišene tjelesne temperature bez primjene antipiretika i značajno poboljšanje ostalih simptoma (u
prethodnoj verziji je bio jedan)

– sve mjere koje se odnose na zdravstvene djelatnike i djelatnike kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i
boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, jednako se primjenjuju i na učenike i
studente koji obavljaju praksu u tim ustanovama te na roditelje koji borave s djetetom u bolnici (zdravstvene
ustanove trebaju omogućiti uzimanje brisa roditelja na istom punku na kojem se uzima bris njihovom djetetu).
1. Postupak s bliskim kontaktima oboljelog od bolesti COVID-19
Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog upućuju se u zdravstveni nadzor u
karanteni/samoizolaciji.
Bliske kontakte nije potrebno testirati ni na početku ni tijekom karantene/samoizolacije osim
ako ne razviju simptome bolesti (ako kapaciteti dozvoljavaju) ili postoji epidemiološka
indikacija.

Bliski kontakti* podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana
od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr.
oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana od
zadnjeg kontakta s oboljelom osobom. Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to
podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana
karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod
uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju
simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene
zaštite.

Iznimno, na početku karantene/samoizolacije treba testirati bliske kontakte oboljelih od bolesti
COVID- 19 ako su identificirani kao bliski kontakti tri ili više dana od izlaganja bolesniku i ako su u
međuvremenu ostvarivali kontakt s vulnerabilnim skupinama (npr. pri radu u bolnici ili kod
pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s
invaliditetom).

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome (osim ako su
imunokompromitirane).

Imunokompromitirane osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih
usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje
tijekom samoizolacije nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom
samoizolacije), na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon provedenog
testiranja 14. dana samoizolacije i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja.

Osobe koje nisu imunokompromitirane, a rade kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i
boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom
samoizolacije nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom samoizolacije),
na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon isteka 14 dana karantene. Ako
Upute za za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu
socijalne skrbi zahtijevaju testiranje prije povratka na posao, treba postupiti u skladu s tim Uputama.

Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti kompatibilne s bolesti COVID-19,
treba ih ako laboratorijski kapaciteti omogućuju testirati na SARS-CoV-2 U očekivanju rezultata
testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. Ako nije moguće uzeti bris oboljelom kontaktu
prvih dana bolesti ili ako zbog laboratorijskih kapaciteta nije moguće očekivati nalaz u roku od dva
dana, nije ih potrebno testirati, već ih se smatra oboljelim od COVID-19 (klasificira se kao vjerojatan
slučaj – MKB U07.2). Ako su pozitivni ili ih nije moguće testirati rano nakon razvoja simptoma,
postupa se dalje s njima kao s novooboljelom osobom, tj. prema uputama u točki 3.

* Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:
– dijeljenje kućanstva s bolesnikom
– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19
– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje
korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)
– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od
15 minuta
– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.)
s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta –
boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt,
ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… svaki pojedinačni
kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti
– zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili
laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne
opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a
– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane;
suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova
u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja
putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se
postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba koja je identificirana kao bliski kontakt oboljele osobe, a unazad tri mjeseca je imala
laboratorijski potvrđenu bolest COVID-19, ne podliježe zdravstvenom nadzoru u
karanteni/samoizolaciji.

2. Prioritetne skupine za testiranje su:

2.1. Sve simptomatske osobe sa postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19

Ako kapaciteti testiranja to omogućuju, sve pacijente koji se obrate liječnicima sa
simptomima/znakovima kompatibilnim s COVID-19 treba testirati zbog aktivnog traženja
oboljelih. To bi bili sljedeći pacijenti:
Pacijenti s akutnom infekcijom dišnog sustava (nagli početak barem jednog od sljedećih
simptoma/znakova bolesti: kašalj, povišena tjelesna temperatura, dispneja/nedostatak zraka) ili
nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa ili radiološki dokaz lezija kompatibilnih s COVID-19 i
ako imaju ispunjen barem jedan od sljedećih kriterija:
-boravak unazad 14 dana prije početka simptoma u području/državi u kojem ima grupiranja
bolesti ili je rasprostranjena transmisija bolesti (cijela Hrvatska ima rasprostranjenu
transmisiju bolesti)
ILI
– bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem oboljenja od COVID-19 unutar 14 dana
prije početka simptoma
ILI
bolest zahtijeva hospitalizaciju
ILI
– bolesnik je unutar 14 dana prije početka simptoma bio korisnik ili zaposlenik ustanove za
smještaj osjetljivih skupina
Neki bolesnici mogu imati blage nespecifične simptome poput glavobolje, artralgije, mijalgije,
osjećaja iznemoglosti, gastrointestinalne smetnje, sa ili bez povišenja tjelesne temperature.
U slučaju ograničenih kapaciteta testiranja u područjima s proširenom transmisijom bit će
potrebno napraviti dodatnu prioritizaciju testiranja te se usmjeriti na kliničke
simptome/znakove bolesti:
-u osoba koje su u riziku razvoja teške bolesti i vulnerabilne skupine koje zahtijevaju
hospitalizaciju i/ili intenzivnu skrb;
-u zdravstvenih djelatnika bez obzira na epidemiološku anamnezu (odnosno jesu li bili u
kontaktu s osobom oboljelom od COVID-19 kako bismo zaštitili zdravstvene djelatnike i
smanjili rizik nozokomijalnog širenja);
– u osobe koja se detektira kao prvi oboljeli s gore navedenim kliničkim
simptomima/znakovima, a dio je kolektiva (npr. škola, ustanova za socijalnu skrb, zatvori,
bolnice) kako bismo što je brže moguće identificirali grupiranje i zaustavili širenje bolesti. U
tom primjeru sve osobe sa simptomima, a koje pripadaju tom kolektivu možemo smatrati
vjerojatno oboljelima, izoliramo ih bez dodatnih testiranja jer su nam ona ograničena.

* Važno: Oboljele sa simptomima kompatibilnim sa COVID-19 treba testirati što ranije, po mogućnosti
unutar 3 dana od pojave prvih simptoma radi pravovremene dijagnoze i izolacije oboljele osobe te
karantene njezinih bliskih kontakta. Zakašnjelo upućivanje na testiranje i dobivanje pozitivnih nalaza
omogućava nekontrolirano širenje epidemije.

U situaciji proširene bolesti COVID-19 u populaciji kakva je trenutno u Hrvatskoj, a u slučaju
ograničenih kapaciteta kada prednost za testiranje imaju osobe koje su navedene u prethodnom
paragrafu, sve osobe koje nisu prioritet za testiranje, a imaju simptome koji upućuju na bolest
COVID-19, treba tretirati kao oboljele tj. uputiti ih u izolaciju 10 dana od početka bolesti, a
njihove bliske kontakte u karantenu/samoizolaciju. Liječnik primarne zdravstvene zaštite treba
ovakve slučajeve prijaviti kao vjerojatne slučajeve putem prijave zarazne bolesti (digitalne
platforme).

2.2. Asimptomatske osobe:

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom
sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije
i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.
a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i
boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na
posao nakon višednevne odsutnosti zbog korištenja godišnjeg odmora ili zbog drugog
razloga, nakon povratka iz inozemstva odnosno područja s povećanom incidencijom COVID-
19 ili drugih epidemioloških rizika u anamnezi, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci
o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o boravku u zemlji/području s visokom
incidencijom bolesti, o sudjelovanju na većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere
za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana)
Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u Uputama za sprječavanje i
suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.
Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.
b) Osobe koje se jave u zdravstveni sustav zbog drugog osnovnog medicinskog stanja/dijagnoze,
a na temelju trijaže se procijeni da je visok rizik da je osoba bila izložena infekciji (kao pod
točkom 2.2.a).
c) Prijem novih korisnika kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško
bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom te ostale ustanove socijalne skrbi.
d) Premještaj korisnika iz bolnice kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i
teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom odnosno u zdravstvene ustanove za
dugotrajno liječenje i palijativnu skrb.
e) Bliski kontakti osoba oboljelih od COVID-19 u sklopu epidemiološke obrade kao
protuepidemijska mjera (vidjeti ranije).
f) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje
dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili
bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Zbog nemogućnosti provođenja PCR dijagnostike u zadanim
rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata
negativnim PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski
zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su
zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.).
Ako zdravstvena ustanova ima PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje
dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava
temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.
g) Djeca koja su smještena u učeničkim domovima, pohađaju dječji vrtić ili školu kao i studenti
smješteni u studentskim domovima prema epidemiološkoj indikaciji, kada o rezultatu ovisi
postupanje s cijelom skupinom.
h) Imunokompromitirane osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja
socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s
invaliditetom, na kraju karantene, a prije povratka na posao.

Ako je osoba unazad tri mjeseca imala laboratorijski potvrđenu bolest COVID-19, nije potrebno
testiranje prema gore navedenim indikacijama ako nema jasne simptome bolesti.

Uputnice za PCR testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj
skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim
domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod
drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u
školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.
Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da
se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID-19 treba staviti u
izolaciju do pristizanja nalaza. Bliski kontakti takve osobe također ostaju u karanteni, naročito
obiteljski kontakti i kontakti s posla ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do
prispjeća nalaza. U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do izlječenja
(vidjeti točku 3.), a njezini bliski kontakti u karanteni vidjeti točku 1.).
3. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARS-
CoV-21 i podložne su promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih
simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARS-
CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2.

I. Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog
pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili
nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske
bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma.

II. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije
imunokompromitiran niti djelatnik/korisnik okruženja s osjetljivom populacijom
Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s bolesti COVID-19 preporučuje se ako su zadovoljeni
sljedeći kriteriji:
– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno
poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma2 COVID-19
– I prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti

ILI
– osoba ima dva uzastopna negativna rezultata testiranja na SARS-CoV-2 RT-PCR s razmakom
od minimalno 24 sata

III. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran
niti djelatnik/korisnik okruženja s osjetljivom populacijom
Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja
zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno
poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19
– I prošlo je najmanje 14 do 20 dana od prvog dana bolesti

ILI
– osoba ima dva uzastopna negativna rezultata testiranja na SARS-CoV-2 RT-PCR s
razmakom od minimalno 24 sata,
IV. Imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja
duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida/imunosupresivnih lijekova zbog svoje
osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim
vrijednostima CD4 limfocita ili drugim oblikom imunodeficijencije) i djelatnik i korisnik
pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i
osobe s invaliditetom ili duge osjetljive skupine (institucije za dugotrajanu njegu, zatvori,
objekti za smještaj migranta/azilanata)

Kod djelatnika i korisnika pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne
odrasle osobe i osobe s invaliditetom te drugim ustanovama s povećanim rizikom unosa i brzog
širenja virusa među osjetljivom populacijom kriteriji su isti kao i za imunokompromitirane
bolesnike. Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:
– najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika
– značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19
I prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti

ILI osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa testiranja na SARS-CoV-2 RT-PCR s razmakom
od minimalno 24 sata

Ako je hospitalizitani korisnik smještaja za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s
invaliditetom ili duge osjetljive skupine otpušten iz bolnice na temelju kliničkih kriterija u smještajnu
ustanovu prije isteka 20 dana od početka bolesti, treba ostatak vremena do isteka 20 dana od
početka bolesti biti u izolaciji u ustanovi smještaja ili drugom prikladnom mjestu.

1
Prema njima osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 najzaraznije su dan-dva prije pojave simptoma i u prvim danima
bolesti, pri čemu se većina sekundarnih slučajeva zarazi u kontaktu s prvooboljelom osobom unutar prvih pet dana od
pojave simptoma. Do sada još nije uspješno izoliran vijabilan
virus iz uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti, unatoč pozitivnom PCR nalazu.
Molekularna PCR metoda detektira virusnu nukleinsku kiselinu koja ne korelira uvijek s prisutnošću
vijabilnog virusa u organizmu.

2
Određeni simptomi poput kašlja i anosmije mogu trajati tjednima nakon što bolesnik prestane biti zarazan za
okolinu.