Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u četvrtak je istaknuo da je ulaskom u Schengenski prostor i eurozonu Hrvatska postigla dva najvažnija vanjskopolitička cilja zacrtana pristupanjem u EU, a o važnosti toga govori podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom lani iznosila 34,5 milijardi eura.

“Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu postigli smo dva najvažnija vanjskopolitička cilja koje smo zacrtali pristupanjem u Europsku uniju. Istovremeno, usvajanje zajedničke valute i ulazak u Schengen ujedno je i priključivanje samoj institucionalnoj jezgri EU koju čini 18 europskih država”, istaknuo je Burilović povodom odluke ministara unutarnjih poslova EU članica u četvrtak na sastanku u Bruxellesu da Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora.

Za manje od mjesec dana,  od 1. siječnja 2023., ukidaju se tako granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema EU zemljama, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.

Burilović je dodao da o važnosti ulaska govori i podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom u 2021. godini iznosila 34,5 milijardi eura, odnosno 73,9 posto ukupne hrvatske robne razmjene.

“U taj jedinstveni nadnacionalni prostor i propulzivno tržište koje broji gotovo 430 milijuna stanovnika, Hrvatska je prošle godine najviše izvezla električnih strojeva i opreme te mineralnih goriva i ulja što čini više od 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Schengen”, kazao je.

Nadalje, naveo je, u prijevozu roba i putnika Hrvatska će imati koristi prvenstveno zbog ukidanja graničnih kontrola prema našim susjedima Sloveniji i Mađarskoj, što će doprinijeti bržoj dopremi roba i nižoj cijeni prijevoza u međunarodnom prometu.

“Uz naše građane koji još jednostavnije putovati unutar granica Unije, najveći dobitnik svakako je turizam s obzirom da gosti iz europskih zemalja, čine naše najvažnije i najbogatije tržište”, zaključio je u svom komentaru povodom ulaska u Schengen i eurozonu.

HUP: Snažan poticaj hrvatskom gospodarstvu

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je u četvrtak da ulazak Hrvatske u schengenski prostor te potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a predstavljaju snažan poticaj hrvatskom gospodarstvu.

Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana,  od 1. siječnja 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće,  26. ožujka 2023., u zračnim lukama.

“Potvrda ulaska Hrvatske u schengenski prostor snažan je poticaj daljnjem rastu hrvatskog gospodarstva. Uz pridruživanje Hrvatske eurozoni od 1. siječnja 2023. godine, odluka pristupanja u Schengen hrvatskom će poduzetništvu dati dodatne mogućnosti i prilike za snažnije poslovanje na jedinstvenom EU tržištu, kao i jednostavnije i brže poslovanje”, istaknuli su iz HUP-a.

Osim bržeg protoka roba, Hrvatskoj članstvo u Schengenu otvara mogućnost boljeg iskorištavanja postojeće cestovne infrastrukture, koja je na zavidnoj razini kao i geostrateškog položaja, a u smjeru razvoja regionalnog pa i europskog transportnog hub-a prema trećim zemljama, dodaju.

Osvrnuvši se i na jučerašnje potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koje su u Washingtonu potpisali Ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, iz HUP-a su ocijenili da je to značajan iskorak u osnaživanju gospodarske suradnje dviju zemalja.

“Taj dugo očekivani sporazum dat će novi vjetar u leđa hrvatskim poduzetnicima, kojima je Amerika važno tržište te donijeti nove američke investicije u našu zemlju. Najveći potencijalni dobitnici su domaće djelatnosti u kojima je ključan intelektualni kapital: IT, farmacija, projektiranje, različite intelektualne usluge i sl. jer sada postaju još konkurentnije”, naveli su iz HUP-a.

Dodali su i da su američki investitori Hrvatsku do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja, iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je ovim sporazumom riješeno.

“Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, porasti će zahvaljujući poreznom rasterećenju. Istovremenim ulaskom u Schengen i sporazumom sa SAD-om, američkim investitorima olakšava se ulazak na EU tržišta preko Hrvatske, kao jedne od četiri zemlje koja s SAD-om ima status global entry partnera”, istaknuli su iz HUP-a.