NOVI TRAGOVI: ‘Zoran Pripuz mi je priznao da je posudio 4 milijuna eura za stabilizaciju radijskog sustava’

Nacional je uspio rekonstruirati nove čvrste i konkretne tragove koji izravno povezuju kontroverznog zagrebačkog poduzetnika Zorana Pripuza sa skupinom radijskih postaja za koju Miroslav Kutle tvrdi da mu je oteta upravo u Pripuzovoj režiji

Nacional je koncem proteklog tjedna uspio rekonstruirati nove čvrste i konkretne tragove koji izravno povezuju kontroverznog zagrebačkog poduzetnika Zorana Pripuza sa skupinom radijskih postaja za koju Miroslav Kutle, odbjegli tajkun hercegovačke struje HDZ-a, tvrdi da mu je oteta upravo u Pripuzovoj režiji.

Izvor koji o tim zbivanjima ima neposredna saznanja i kojeg je Kutle ovlastio da u njegovo ime pregovara s Pripuzom o povratku Narodnog radija, Antene, Radija Dalmacije i brojnih drugih radijskih postaja u izravno Kutlino vlasništvo, izjavio je za Nacional da mu je Zoran Pripuz tijekom pregovora potvrdio da je „radijskom sustavu“ osobno posudio najmanje četiri milijuna eura kako bi pomogao stabilizirati poslovanje te radijske grupacije. Taj izvor, koji je svoje navode spreman kao svjedok potvrditi na sudu, ali iz taktičkih razloga zasad ne želi otkrivati svoj identitet, o tomu kaže:

„Zoran Pripuz mi je rekao da je tijekom 2020. osobno posudio oko četiri milijuna eura svog novca za potrebe stabilizacije radijskog sustava. U tom periodu više puta smo pregovarali o tomu da Kutli vrate oteto. Tada mi je i to potvrdio, rekavši da je novac ubacio u jednu od tvrtki povezanih s tom radijskom grupacijom, kao i da će Kutli vratiti sve što traži ako mu vrati taj novac koji je uložio.“

I prije ovog posljednjeg otkrića Miroslav Kutle je tvrdio da iza radijskih stanica koje kontrolira Ivan Jurić Kaćunić zapravo stoje braća Pripuz. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nacional je koncem proteklog tjedna došao u posjed dokumentacije koja može pomoći razjasniti kako je to izvedeno. U ožujku 2019. na Trgovačkom sudu u Zagrebu osnovana je tvrtka CapActa Consilatio. Osnovao ju je Hrvoje Vukušić, jedan od suradnika Ivana Jurića-Kaćunića. Radi se o tvrtki koja je poslužila kako bi pomogla Ivanu Juriću-Kaćuniću – koji je godinama za Kutlu vodio spomenuti radijski sustav, a nedavno je dospio u središte pozornosti kao nominalni vlasnik Top radija koji je pobijedio na natječaju za radijsku koncesiju koju je donedavno koristio zagrebački Radio 101 – da zatvori 5,9 milijuna eura kredita koji je Kaćuniću i toj radijskoj grupaciji odobrila Erste banka.

Nacional je u prošlom broju otkrio interni bankarski dokument koji predstavlja dodatni dokaz da na hrvatskom tržištu već dugi niz godina postoji medijski kartel, hobotnica koja uključuje gotovo sve veće radijske postaje u zemlji – ranije povezana s odbjeglim tajkunom Miroslavom Kutlom, a danas, po svemu sudeći, s braćom Zoranom i Petrom Pripuzom.

Zoran Pripuz je čovjeku koji je u ime Miroslava Kutle s njim pregovarao priznao da je uplatio četiri milijuna eura. PHOTO: Petar Glebov/PIXSELL

Taj dokument dodatno otkriva da je glavni eksponent i ključni operativac te radijske verzije „afere Grupo“ upravo kontroverzni poduzetnik Ivan Jurić Kaćunić kojem je Vijeće za elektroničke medije (VEM) iznimno spornom odlukom dodijelilo koncesiju za frekvenciju Stojedinice.

Radi se o intrigantnom dokumentu koji je 2014. godine Erste banka uputila Ivanu Juriću Kaćuniću kao glavnom operativcu, a koji je on potom proslijedio u Bosnu i Hercegovinu odbjeglom Miroslavu Kutli.

Kaćunić je dugi niz godina bio glavni Kutlin operativac, jedan od stvarnih i fiktivnih suvlasnika u nizu radijskih postaja, a za ovaj sustav nastavio se brinuti – dapače, i širiti ga preko koncesije bivše Stojedinice – i nakon što ga je, kako Kutle tvrdi, Pripuz „oteo“, po svemu sudeći jer je naprosto promijenio stranu u ovom sukobu.

Dokumenti u posjedu Nacionala otkrivaju zagonetni obrat predstavnika CapActe Consilatio koji su prvo tražili pa povukli prijedlog za stečaj

Dokument koji je objavio Nacional zapravo je službeni dopis Erste banke iz 2014. godine upućen skupini vlasnički povezanih radiopostaja – od Totalnog radija i Obiteljskog radija do Media servisa i Radija Croatia, današnjeg Narodnog radija – koja se u to vrijeme nazivala „grupacija Obiteljski radio“, dok se kao njenog predstavnika tituliralo upravo Ivana Jurića Kaćunića. Povod dopisu bila je odluka o reprogramu obveza prema banci, odnosno odobravanje novog kredita u iznosu od 5.906.049,40 eura, a posebno su znakoviti instrumenti osiguranja koje banka zahtijeva. Radi se o „jamstvu svih povezanih društava uključujući tvrtku Mega produkcija d.o.o.“ te, doslovno, „jamstvu vlasnika društava g. Ivana Jurića Kaćunića“.

Josip Popovac na čelu je Vijeća za elektroničke medije koje je iznimno spornom odlukom dodijelilo koncesiju Top Radiju u vlasništvu Ivana Jurića Kaćunića. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Taj je kredit godinama opterećivao poslovanje spomenutih radijskih postaja, a potom je 2019. zatvoren. U pomaganju da se zatvori pomogla je tvrtka CapActa Consilatio. Nacional posjeduje dio bruto bilance te tvrtke iz 2020. koja otkriva da je ona primila 28.590.000 kuna pozajmice od jedne fizičke osobe te da je na ime te pozajmice imala i kamatu u iznosu od 629.939 kuna. Iznos se uvelike podudara s iznosom pozajmice koju je Kutlinom izaslaniku Pripuz potvrdio da je osobno uplatio. U međuvremenu je tijekom 2020. tu tvrtku od Vukušića preuzeo Marko Šarić i 11. ožujka 2021. zatražio da se nad tvrtkom provede skraćeni stečajni postupak.

 

Kaćunićevi ‘sateliti’ prvo su predložili pa povukli prijedlog za ubrzani stečaj tvrtke preko koje su uz zagonetnu pozajmicu od 28,5 mil. kn otkupili potraživanje Erste banke i˝ostali dužni platiti porez

 

Evo kako je Šarić opisao zahtjev za pokretanjem stečaja:

„CapActa Consilatio je društvo čije su osnovne djelatnosti pružanje usluga otkupa dospjelih tražbina i pružanje usluga savjetovanja. Društvo je imalo pozitivno i stabilno poslovanje u prethodnoj poslovnoj godini te tijekom početka tekuće poslovne godine. Uspješnost poslovanja, koja je generirana glavnim poslom – otkupom dospjelih tražbina Erste banke od društva Capital FM i Media Universal – vidljiva je i u ostvarenoj neto dobiti društva u 2019. Ipak, pritisak pandemije covida-19 na ukupno gospodarstvo, pa i na tržište na kojem posluje društvo CapActa Consilatio, unatoč svim aktivnostima i naporima uprave tog društva, rezultiralo je time da je tvrtka u poteškoćama…“ Pa je na koncu zatražio skraćeni stečajni postupak.

Potom je Stalna služba zagrebačkog Trgovačkog suda u Karlovcu 20. kolovoza donijela rješenje i zaključak o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečaja. Ali svega jedanaest dana kasnije Šarić je povukao prijedlog za otvaranje stečaja.

 

Kaćunić je prilikom apliciranja za koncesiju koju je donedavno koristio Radio 101 priložio potvrdu Erste banke na kojoj stoji da na svom privatnom računu ima 2.318.338 kuna. Porijeklo tog novca nitko nije propitivao

 

Navedene okolnosti sugeriraju da je tvrtka CapActa Consilatio otkupila potraživanje od Erste banke za 3,9 milijuna eura i postala ključni vjerovnik radijskog sustava. Međutim, kako je potraživanje Erste banke otkupljeno uz popust, tvrtka je ostvarila dobit, ali je na tu dobit morala platiti porez u iznosu od oko 1,5 milijuna kuna.

Potom je Ivan Jurić-Kaćunić digao novi kredit od Nove kreditne banke Maribor u iznosu od oko šest milijuna eura. Tim je novcem otkupio potraživanje od tvrtke CapActa Consilatio po diskontnoj cijeni i nakon nekoliko mjeseci, po svemu sudeći, vratio pozajmicu fizičkoj osobi koja je posudila novac da se premosti taj period.

Izvori upućeni u način njegova poslovanja navode kako je potom Kaćunić unio to potraživanje u tvrtku Amm Global Institut i tako postao vlasnik zgrade u kojoj su smještene radijske postaje.

Bruto bilanca tvrtke CapActa Consilatio koja otkriva misterioznu pozajmicu fizičke osobe u iznosu od 28.5 mil. kuna (lijevo)

Lako je moguće da je zahtjev za povlačenjem stečaja podnesen kako bi se ipak platio porez na dobit, jer se milje koji pozadinski kontrolira opisanu operaciju uplašio razvoja događaja nakon skandala s dodjelom koncesije koju je nekoć koristio Radio 101.

Ako se taj porez na koncu plati, bit će to izravan pokazatelj da je prvotna namjera pokretanja stečaja nad tom tvrtkom bila upravo da se to izbjegne. U ovom slučaju to se može popraviti, ali ne i u ranijima, u kojima su slične tvrtke povezane s Kaćunićem i njegovim suradnicima oštetile državu za desetine milijuna kuna. Sve to naznačava da milje oko Kaćunića na koncu nije u radijski sustav uložio ništa osim što je isposlovao popust od Erste banke. Na koncu je poslovanje privremeno stabilizirano pozajmicom NKBM-a sa zalogom na zgradi i radijskim postajama. Spomenuta zgrada izgrađena je prije nego što su Kaćunić i njegovi novi mentori uopće o tomu razmišljali. Radijske postaje kojima su suštinski ovladali još i ranije. Zaključno, ispada da su zasad preuzeli zgradu i radijske postaje nakon kompleksnih poslovnih akrobacija, bez novca i kreditom za koji su založili ono što nikad nije bilo njihovo.

 

Nacional posjeduje dio bruto bilance tvrtke CapActa Consilatio koja otkriva da je ona primila 28.590.000 kuna pozajmice od jedne fizičke osobe te da je na ime te pozajmice imala i kamatu u iznosu od 629.939 kuna

 

Kaćunić je prilikom apliciranja za koncesiju koju je donedavno koristio Radio 101 priložio potvrdu Erste banke na kojoj stoji da na svom privatnom računu ima 2.318.338 kuna. Porijeklo tog novca nitko nije propitivao niti ga je on pojasnio.

Podjednako je intrigantno i porijeklo 28,5 milijuna kuna koje je, prema tvrdnjama izvora koji o tomu ima neposredna saznanja, upravo Zoran Pripuz uplatio kao pozajmicu tvrtki koja je otkupila potraživanje od Erste banke. Tko god je taj novac doista uplatio, imućan je čovjek, jer je nepunih godinu dana čekao da mu novac vrati tek osnovana tvrtka koja je nedugo nakon te transakcije zatražila pa povukla zahtjev za pokretanje stečaja.

Odmetnute osobe bivšeg Kutlinog radijskog imperija Ivan Jurić Kaćunić i Kristijan Knok (desno) u društvu Kolinde Grabar-Kitarović. PHOTO: Borna Filic/PIXSELL

Komentiraj