“Na Sveučilištu vrije, Plenkoviću se sprema pobuna koje nije svjestan, a sve zato što Cruella de Vil iliti ministrica Blaženka Divjak želi na silu progurati novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji dramatično narušava autonomiju Sveučilišta, a čiji je glavni autor njezin državni tajnik Tome Antičić. Kompletan Nacrt zakona već je donesen, a nitko na Sveučilištu nije ga službeno ni vidio. No budući da su imali informacije o tome što se sprema, Sveučilište je već izradilo svoj, konkurentni Prijedlog zakona. Bit će to opći rat”, otkrio je to Nacionalu visoki izvor iza akademske zajednice uoči neslužbene prezentacije novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju održane ovog ponedjeljka u Ministarstvu znanosti i obrazovanja pred ravnateljima javnih instituta, ali ne i pred rektorima sveučilišta. Iako je riječ o Zakonu čiji nacrt nitko na Sveučilištu još nije službeno ni dobio ni vidio, Nacional je uspio dobiti na uvid i taj prijedlog Ministarstva, ali i konkurentni zakon koji je pisalo povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu na čelu s profesorom Ivom Družićem. Do takvog razvoja događaja došlo je, tvrde izvori sa Sveučilišta, upravo zbog toga kako je ministrica, gotovo u tajnosti, radila svoj zakon, a zapravo je većinu toga prepustila državnom tajniku Tomi Antičiću koji, kako mu prigovaraju, nije uključio dovoljno “široki” broj aktera. Izvor iz akademskih krugova blizak HDZ-u tvrdi:

“Nitko ne kaže da u ‘Antičićevu zakonu’ nema i dobrih odredbi ili da je on imao lošu namjeru, niti se tvrdi da je konkurentni zakon koji je izradilo Sveučilište savršen, ali problem je u isključivanju Sveučilišta iz procesa donošenja zakona. U akademskoj zajednici ogorčeni su marginalizacijom koju vrše ministrica i državni tajnik, među HDZ-ovcima je malo onih koje zanima znanost, ali svejedno smatraju da bi bilo korektno da ih je ministrica barem uključila u diskusiju i pitala za savjet. Smatraju da u pitanjima visokog obrazovanja i znanosti mora postojati minimalno suglasje u društvu i politici jer ne postoji HDZ-ova, SDP-ova, Mostova ili HNS-ova znanost i obrazovanje. U normalnim zemljama oko takvih stvari treba postojati suglasje i ne događa se da se zakoni ovako donose, iz zasjede. Ona očito misli da može Plenkovića ucjenjivati do besvijesti.”

Izvori sa Sveučilišta tvrde da je “Antičićev zakon”, kako ga nazivaju prema državnom tajniku koji je glavni autor tog zakona, elitistički te da u Hrvatskoj na silu želi primijeniti neke koncepte najrazvijenijih država, ali bez uvažavanja hrvatske realnosti. “Zakonom se korporativni način upravljanja želi preslikati na Sveučilište, a njime se zapravo pogoduje tehno-menadžerskim lobijima koji bi tim zakonom dobili upliv u odluke o tome koji će se znanstveni projekti financirati iz državnog proračuna. Pritom se ukidaju Matična povjerenstva i razvlašćuje Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje, uz istovremeno prevelik upliv Ministarstva u rad Sveučilišta. Posebno su problematične odredbe o načinu biranja profesora u trajno zvanje”, upozorio je Nacionalov izvor iz akademske zajednice.

Da je u pitanju uistinu prava pobuna na Sveučilištu, Nacionalu je neizravno potvrdio i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, koji tvrdi da iza njihova Prijedloga zakona stoje renomirani sveučilišni profesori, širok krug stručnjaka i “puno jača ekipa”, za razliku od prijedloga Ministarstva koji je izradio uzak krug ljudi predvođen Tomom Antičićem. “Sveučilište je izradilo svoj Prijedlog zakona i mi se toga držimo, a nacrt koji je radilo Ministarstvo uopće ne uzima u obzir sve misije Sveučilišta, već je pisan kao da se odnosi samo na znanstvene organizacije. S druge strane, naš je Prijedlog zakona široko prihvaćen na Sveučilištu i na Senatu i od mnogih drugih strana, postoji čak i odluka Senata o tome. Naš je prijedlog suvisao, elokventan, pismen, sveobuhvatan, uzima u obzir i integrirana i neintegrirana sveučilišta i svih pet misija Sveučilišta, od vrhunskog i kvalitetnog obrazovanja temeljenog na transferu znanja i tehnologija do društvene i kulturne misije koja je, recimo, potpuno izostavljena u zakonskom prijedlogu Ministarstva, ali i do misije pomaganja manjim sveučilištima u Hrvatskoj, pa i onima izvan Hrvatske, poput Sveučilišta u Mostaru”, bio je rezolutan Boras.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja tvrde da se predstavljanje Zakona događa u različitim formatima pa je tako Zakon predstavljen Nacionalnom inovacijskom vijeću 30. kolovoza, prošlog ponedjeljka predstavljen je znanstvenim institutima, a ovih dana bit će predstavljen i Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

“Upućen je i zahtjev Rektorskom zboru da se odredi termin za predstavljanje prijedloga, međutim, unatoč jasnoj inicijativi MZO-a, još uvijek nismo dobili povratnu informaciju. Također, organizirat će se više javnih okruglih stolova na tu temu. Svrha tih aktivnosti je da se dobije što više povratnih informacija o dobrim, ali i problematičnim aspektima Zakona i da se sukladno tome Prijedlog nacrta zakona može unaprijediti prije formalnog procesa javnog savjetovanja, koji se očekuje do kraja godine. Ističemo i da je Sveučilište sudjelovalo u izradi te inačice Zakona kroz Povjerenstvo za izradu Prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju”, istaknuli su u odgovoru Ministarstva. Svi prijedlozi su, tvrde, dobrodošli, pa tako i prijedlozi Sveučilišta.

Sa Zakonom nisu zadovoljni ni u političkim krugovima, a zanimljivo je da su protiv njega ustali i akademski krugovi bliski HDZ-u, kao i oni bliski SDP-u. Nekadašnji SDP-ov ministar znanosti Gvozden Flego nedavno je u osvrtu u Globusu iznio niz konkretnih primjedbi na Zakon i ustvrdio da Tome Antičić, iako renomirani znanstvenik, nije bio kompetentan za donošenje tako kompleksnog zakona. Flego je upozorio da se odredbama “Antičićeva zakona” mnoge ovlasti Senata sveučilišta prenose na savjet Sveučilišta, ali da se poništavaju ustavne odredbe, kao i članci Nacrta o akademskoj samoupravi, koja ovlašćuje zaposlenike visokih učilišta da sami biraju svoje čelnike, i autonomiji Sveučilišta kojom zaposlenici uređuju unutarnji ustroj. Problematičnim smatra što se u Nacrtu zakona obećava uvođenje “relevantnijeg Nacionalnog vijeća”, ali tako da mu se smanje ovlasti u odnosu na postojeće te da su zvanja institutskih znanstvenika proglašena ekvivalentnima onima sveučilišnih profesora.

‘Na Sveučilištu vrije, Plenkoviću se sprema pobuna koje nije svjestan, a sve zato što Cruella de Vil iliti ministrica Divjak želi na silu progurati novi Zakon o znanosti’, rekao je izvor iz akademske zajednice

“Bojim se da ovaj Nacrt počiva na jednoj temeljnoj zabludi. Jedna od nakana autora Nacrta je uvesti ‘korporativni način vođenja ustanove’ [visokog obrazovanja i znanosti]. Autor te nakane nažalost ne razaznaje bitnu razliku između vođenja korporacije i upravljanja ustanovom, između strukture korporacije i ustrojstva ustanove. I konačno, kako su i znanstvena istraživanja i visoko obrazovanje od ključnog javnog, koliko i osobnog interesa, smatram nemogućim i nedopustivim da se javnim interesom upravlja korporativno. Prilikom zalaganja za ‘korporativno’ povećanje moći ministra i/li čelnika ustanova visokog obrazovanja, trebalo bi ne gubiti iz vida što se događa kad se pojedincima u javnim djelatnostima u Hrvatskoj dodijele (pre)velike ovlasti”, napisao je Flego, između ostalog, u Globusu, a njegove riječi, zanimljivo, “potpisuje” i Nacionalov izvor iz HDZ-a.

“Oni bi tim zakonom željeli odmah ukinuti Nacionalno vijeće, a ono je tek izabrano ovoga ljeta. Pritom je skandalozno da se na izbor članova vijeća čekalo godinu i pol dana i da je njihov izbor kočilo samo Ministarstvo, a da među desetero kandidata nije bio ni jedan od onih koje je predložio HDZ. Kakvi su to koalicijski partneri ako se ne mogu dogovoriti ni za članove Nacionalnog vijeća?” pita se sugovornik iz HDZ-a. S druge strane, taj izvor upozorio je na još veći problem:

“Kad su se prošloga ljeta iz proračuna dijelila ogromna sredstva, ništa od toga nije potvrdilo Nacionalno vijeće koje se u tom trenutku još nije konsolidiralo, a to nije u skladu sa zakonom. Dakle, preko milijardu kuna podijeljeno je po tko zna po kojim kriterijima, bez odobrenja Nacionalnog vijeća.”

Takav način dodjele sredstava izazvao je revolt u znanstvenoj zajednici, a posebno su bili ogorčeni na Medicinskom fakultetu, čiji projekti uopće nisu prošli. To je Nacionalu potvrdio jedan od utjecajnijih profesora s Medicinskog fakulteta u Zagrebu:

“Medicina nije dobila ništa, iako medicina čini 27 posto znanstvene produkcije Sveučilišta, a Sveučilište čini 50 posto znanstvene produkcije u Hrvatskoj.”

Iako se Zakonom željelo pridonijeti sinergiji s gospodarstvom, Nacionalovi izvori ukazali su na činjenicu da Zakon zapravo omogućuje preveliki upliv gospodarskih subjekata u odlučivanje o tome koja će se istraživanja financirati iz državnog proračuna te da je riječ o obrnutoj logici jer u razvijenim zemljama na koje se Hrvatska želi ugledati, 70 posto istraživanja financiraju kompanije koje imaju svoje vlastite istraživačke laboratorije.

Nacionalov izvor iz akademskih krugova istaknuo je da po “Antičićevu zakonu” velike ovlasti u odlučivanju o dodjeli financijskih sredstava prelaze na Ministarstvo, koje može dodijeliti dodatna sredstva nekim projektima, ali nitko ne zna po kojim kriterijima. Isto tako smatraju da se i predloženim dvojnim načinom upravljanja Ministarstvu daju prevelike ovlasti. Istovremeno, konkurentni prijedlog Sveučilišta ograničava utjecaj Ministarstva.

“Država ovim zakonom uvodi korporativni način upravljanja koji je u kontradikciji s ustavnim odredbama o autonomnosti Sveučilišta. Također, uvode se dramatične novosti u načinu zapošljavanja”, upozorio je Nacionalov izvor.

Izvor iz HDZ-a, međutim, istaknuo je da novi zakon koji izaziva revolt u akademskoj zajednici, vrh stranke, a i samo Predsjedništvo, uopće ne zanima, a jedini čovjek koji bi o tome na Predsjedništvu i mogao relevantno govoriti, Ivica Kostović, ne želi problematizirati rad ministrice Divjak kako ne bi ispalo da ugrožava koaliciju koja je ionako već uzdrmana, a predsjednik HDZ-ova stranačkog Odbora za znanost i obrazovanje Tomislav Sokol stupio je nedavno na funkciju zastupnika u Europskom parlamentu. Za bivšeg HDZ-ova ministra znanosti Radovana Fuchsa, koji je također mjerodavan za pitanja znanosti, taj izvor rekao je da je “kupljen” jer su njegovu projektu Instituta za medicinska istraživanja dodijeljena velika financijska sredstva. Upravo oko financiranja projekata, kako tvrde Nacionalovi izvori iz akademskih krugova, najviše će se lomiti koplja. No iako Kostović, Sokol i Fuchs šute, tvrdi sugovornik iz HDZ-a, ovoga puta ministrica Divjak neće moći tako lako progurati svoje ideje jer dolazi do širokog otpora u samoj znanstvenoj zajednici, odnosno na Sveučilištu.

‘Ministarstvo ne namjerava odustati od programskog financiranja u kojem ustanove dobivaju sredstva na temelju mjerljivih rezultata uspješnosti’, kažu iz Ministarstva znanosti

“Jedno su ucjene Divjak i HNS-a vezane uz kurikularnu reformu, a drugo je takav jedan zakon koji dotiče autonomiju Sveučilišta. Ovo je ipak preveliki zalogaj za Divjak i to joj neće proći jer nisu svi profesori potkupljivi i ne boje se svi javno protestirati”, istaknuo je Nacionalov izvor.

Pritom taj sugovornik ne misli da će Plenkoviću probleme zadavati samo rektor Sveučilišta Damir Boras, koji čvrsto stoji iza prijedloga koji je izradilo povjerenstvo Sveučilišta na čelu s Ivom Družićem, već i široki krug intelektualaca i profesora te običnih članova akademske zajednice.

Skandaloznim također smatra to što Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao i uvijek, i o tom problemu šuti.

“Akademija šuti kao i obično jer gdje god je nešto malo sumnjivo, oni se ne bi htjeli miješati, a trenutno im je izlika ta da im Nacrt zakona još uvijek nitko nije službeno dostavio. To je fatalna greška jer Akademija ne bi trebala služiti za dnevno-političke svrhe, već bi na jednoj visokoj razini promišljanja i objektivnosti trebala predviđati što određene odluke znače za budućnost znanosti. S druge strane, u Akademiji nitko nije ni tražio ni vidio nacrt prijedloga zakona, ali je zato zakonom predviđeno da bi i Akademija mogla imati programske ugovore o financiranju, što nije dostojno Akademije. No time se samo želi dodatno ušutkati Akademiju, što je stara želja svih vlastodržaca, da zajašu Akademiju. No iako akademici šute, znanstvena zajednica šutjeti neće”, tvrdi Nacionalov izvor.

To pokazuje da će se premijer Andrej Plenković suočiti s udarom jedne fronte koju, čini se, uopće nije očekivao niti ima dovoljno informacija o tome što se točno sprema, odnosno kakve su već sada u akademskoj zajednici reakcije na zakon koji predlaže ministrica. Plenkoviću je, doduše, neslužbeno predstavljen konkurentni nacrt zakona koji je Sveučilište usvojilo na Senatu. Sama činjenica da je Sveučilište izradilo svoj zakon, i to prije no što su vidjeli nacrt Ministarstva, trebala je, kako tvrde Nacionalovi izvori, kod Plenkovića pokrenuti alarm za uzbunu.

“Sveučilište je slutilo probleme pa je predložilo svoj zakon i nisu uopće čekali da dobiju Nacrt zakona Ministarstva da onda na njega daju primjedbe. Najveći je problem u tome što je Sveučilište praktički bilo izgurano iz nacrta koji je izradilo Ministarstvo, a umjesto toga sve je prepušteno jednom čovjeku, Tomi Antičiću. To je nedopustivo jer je Sveučilište nositelj 50 posto znanosti u Hrvatskoj i dionik procesa, a moderna demokracija mora dionike procesa kvalitetno, pravodobno i nepristrano informirati jer će oni biti ti koji će provoditi zakon”, rekao je Nacionalov izvor.

Spornih točaka iz Prijedloga zakona, na koje u akademskoj zajednici imaju primjedbe, ima puno, ali kao jednu od osobito spornih ističu članak 151. Sklapanje programskog ugovora u kojem stoji:

“Programski ugovori sklapaju se između ustanove i nadležnog Ministarstva za dogovoreno jednogodišnje ili višegodišnje razdoblje, s time da se sredstva utvrđena programskim ugovorom doznačuju ustanovama na godišnjoj razini, u podjednakim mjesečnim obrocima.”

Pritom, kako ističu protivnici tog zakonskog prijedloga, osim činjenice da se Ministarstvu daju velike ingerencije za financiranje projekata, nigdje nije opisano tko će i po kojim kriterijima odlučivati kako će se ta sredstva dijeliti.

‘Nitko ne kaže da u ‘Antičićevu zakonu’ nema i dobrih odredbi ili da je on imao lošu namjeru, niti se tvrdi da je zakon koji je izradilo Sveučilište savršen, ali problem je u isključivanju Sveučilišta iz procesa’, kaže izvor

Kao drugi primjer pokušaja nametanja samovolje kreatora zakona, u akademskim krugovima ističu princip uvođenja novog sustava izbora i imenovanja kojim se, kako i stoji u zakonskom prijedlogu, “napušta sustav znanstvenih matičnih odbora i znanstvenih zvanja, a uvodi se autonomni, institucionalni sustav zapošljavanja na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta, koji se zasniva na odgovornosti institucija za odabir kandidata i provjeravanje ispunjenja kriterija za izbor na radna mjesta.” Time se, de facto, oduzima pravo Nacionalnom vijeću da odlučuje o kriterijima zapošljavanja, izuzev minimalnih kriterija za pojedina radna mjesta.

Međutim, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja tvrde da nemaju namjeru odustati od glavnih načela svog zakona kao što je programsko financiranje.

“MZO ne namjerava odustati od programskog financiranja. Naime, programsko financiranje u kojem ustanove dobivaju sredstva na temelju mjerljivih rezultata uspješnosti, norma je u svim razvijenim sustavima i državama. Nadalje, spornim smatramo i prijedlog Sveučilišta koji sadrži i zadržavanje sustava zvanja koji ne postoji ni u jednoj naprednoj zemlji, ponovno uvođenje obaveznog napredovanja. Dalje, ukidanje Matičnih odbora nije radikalna promjena, već je u skladu s praksama u znanstveno naprednim zemljama. Također, sveučilištima se ne nameće model upravljanja. Umjesto toga Senat sveučilišta, dvotrećinskom većinom, imat će izbor da promjeni način upravljana sveučilištem u model upravljanja koji rabi velika većina najboljih sveučilišta u svijetu, a Senat zadržava i mogućnost povratka na prijašnji model. Inače, predloženi novi model upravljanja preuzet je iz austrijske prakse. Dodatno, MZO je dostavio Prijedlog nacrta zakona i brojnim našim vrhunskim znanstvenicima i gospodarstvenicima u zemlji i inozemstvu, od kojih dobivamo kvalitetne sugestije. Te sugestije predočit ćemo Povjerenstvu i uključiti u konačnu inačicu prijedloga nacrta zakona”, stoji u odgovoru Ministarstva.