Sigurnost radnog mjesta u državnoj administraciji izgubila je na atraktivnosti u situaciji manjka radnika, a ministarstva ne mogu naći zaposlenike ni za mjesta s početnom plaćom osam tisuća kuna.

Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je natječaj 25. svibnja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalista za pravosudni informacijski sustav, s početnom plaćom od oko 8000 kuna. Nitko im se nije javio.

Tražili su i voditelja Službe za međunarodnu suradnju i izradu i unaprjeđenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća za to radno mjesto je oko 9000 kuna neto.

Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu naći domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelijevaju i na državnu službu, piše u subotu Jutarnji list.

Nekad je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kad je privatni sektor bio primoran otpuštati radnike, a danas – kad je situacija takva da radnika nedostaje svagdje – nitko ne želi raditi za državu gdje su prosječne plaće relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopće mogli napredovati.

Početna plaća administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5000 kuna, a stručni suradnici zarađuju oko tisuću kuna više. Sustav plaća uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plaća razlikuje, ovisno o tome je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi.

Često se dogodi da kvalitetniji kadar ne može biti nagrađen za dobar posao. Takvi službenici onda ili bježe u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu k privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.

U Hrvatskoj je broj zaposlenika u javnom i državnom sektoru jako velik, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici i namještenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih. U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenika smanjen je za 324, pa je krajem ožujka bilo zaposleno 16.435 osoba.

Procjene su da će velik broj administrativnog osoblja otići u mirovinu u narednom razdoblju. Zato su neki ministri prisiljeni “otimati” dobre radnike svojim kolegama premještajima iz službe, piše Jutarnji.