Nakon što je šefica Europske središnje banke Christine Lagarde definitivno potvrdila da će Hrvatska 1. siječnja ući u eurozonu, B&B otkriva kako će Ministarstvo financija u kontrolu potrošačkih cijena uključiti i građane

Hrvatska će gotovo sigurno 1. siječnja iduće godine ući u eurozonu i od tog će datuma euro postati službena valuta u našoj državi. Iako su se u posljednje vrijeme mogle čuti procjene da zbog visoke inflacije Hrvatska neće ispuniti sve kriterije potrebne za ulazak u eurozonu, vjerojatno sve nedoumice otklonila je šefica Europske središnje banke Christine Lagarde koja je prije desetak dana bila u posjetu Sloveniji te je na tamošnjoj nacionalnoj televiziji potvrdila da će Hrvatska s prvim danom iduće godine postati članicom eurozone. Potvrda čelnice ESB-a sigurno je stigla u pravom trenutku za hrvatskog ministra financija Zdravka Marića, kao i za guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji su u zadnje vrijeme često morali umirivati domaću javnost zbog povećane stope inflacije koja je mogla utjecati na hrvatsko uvođenje eura. No pokazalo se kako je inflacija u nekim europskim državama čak i veća nego i u Hrvatskoj te da taj kriterij za ESB neće biti presudan kada je u pitanju članstvo Hrvatske u eurozoni.

Na pitanje mogu li rastuća inflacija u Europi, rat u Ukrajini i opća kriza djelovati na odgodu hrvatskog uključivanja u Ekonomsku i monetarnu uniju EU-a, Christine Lagarde je odgovorila da je Hrvatska i dalje jako posvećena svom cilju, odnosno ulasku u eurozonu. “Ako smo do sada išta naučili, onda je to da su takva predanost i prilagodljivost glavna načela koja vode k napretku. Toga se držala i Slovenija i to stalno potvrđivala, a mislim da se i Hrvatska jako trudi na uvođenju eura”, rekla je Christine Lagarde i dodala kako je “divno što ćemo vjerojatno vrlo brzo primiti Hrvatsku kao 20. članicu eurozone.

“Morat ćemo pri tom ukalkulirati podatke i činjenice i sve pregledati. To ćemo učiniti s Europskom komisijom, a ESB će sudjelovati u tom postupku. Za sada vidimo da se sve odvija prema planu”, kazala je Christine Lagarde. Ona je u razgovoru za Slovensku televiziju ponovo najavila postupnu normalizaciju monetarne politike ESB-a te postupni rast kamatnih stopa u drugoj polovini ove godine, nakon što se zaključi program otkupa državnih obveznica.

Ministar financija Zdravko Marić u raspravi o konačnoj verziji prijedloga da se euro uvede kao službena valuta u nekoliko navrata naglasio je da inflacija neće biti problem prilikom uvođenja eura. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

“Naša monetarna politika i dalje ostaje stabilna, u skladu s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena. Stagflacija nije naš cilj niti je to negativni rast”, rekla je predsjednica ESB-a upozorivši da je do inflacijskih trendova došlo u drugoj polovini prošle godine, ali da su uvedeni postupci kojima je cilj djelovanje na stabilizaciju cijena, dodavši kako ni u kojem slučaju ne vidi potencijalnu situaciju kao dramatičnu.

Slično je u Saboru govorio i ministar financija Zdravko Marić koji je u raspravi o konačnoj verziji prijedloga da se euro uvede kao službena valuta u nekoliko navrata naglasio da inflacija neće biti problem prilikom uvođenja eura te je rekao da je napravljeno puno toga kako bi se negativni efekti sveli na najmanju mjeru.

“Niz je odredbi kojima se na pozitivan i stimulativan način negativni efekti uvođenja eura za građane i poslodavce svode na najmanju mjeru, od stimuliranja zdrave konkurentnosti do uključivanja udruga civilnog društva. Smatramo da su koristi značajno veće od šteta, a učinili smo dovoljno da negativne efekte svedemo na najmanju mjeru”, rekao je Marić dodavši da su glavni benefiti uvođenja eura eliminiranje tečajnog i kamatnog rizika, dvije stepenice viši kreditni rejting, što znači i manju premiju rizika.

Kada je riječ o valu poskupljenja, iz Ministarstva financija su za B&B poručili da je to bio slučaj u nekim državama koje su uvele euro, ali naglašavaju da je to povećanje cijena bilo jednokratno, a prosječno povećanje cijena je bilo svega 0,24 posto. Zato je i u Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom poseban naglasak stavljen na aspekt zaštite potrošača i to osobito na zaštitu potrošača od neopravdanog povećanja cijena, vezano za uvođenje eura.

“Ključni alat zaštite potrošača trebalo bi biti dvojno iskazivanje cijena, gdje će potrošači tijekom određenog razdoblja kako prije tako i nakon uvođenja eura paralelno moći usporediti cijenu proizvoda i u jednoj i u drugoj valuti. Sami potrošači će imati važnu ulogu u nadzoru iskazivanja cijena, a o uočenim će nepravilnostima u iskazivanju cijena i neopravdanim povećanjima cijena moći izvijestiti nadležna tijela. Zbog svega navedenog, smatramo da je rizik izraženijeg rasta cijena vrlo mali”, tvrde iz Ministarstva financija i kažu da će se građane redovito informirati o kretanju cijena, što je ujedno i važan element mjera za zaštitu potrošača. Nadležna će tijela pratiti kretanje potrošačkih cijena i obavještavati javnost te će detaljno nadzirati poštovanje obveze dvojnog iskazivanja cijena i po potrebi sankcionirati one koji nemaju dvojno iskazane cijene ili ne primjenjuju fiksni tečaj konverzije na ispravan način. Redovitim i točnim informacijama o kretanju cijena smanjit će se vjerojatnost formiranja pogrešne percepcije, čime će se smanjiti nepovjerenje i strah građana od netransparentnog porasta cijena na tržištu.

Iz Ministarstva financija navode i da će uvođenje eura kao službene valute imati snažan pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Tvrde da su koristi koje će hrvatsko gospodarstvo ostvariti većinom makroekonomskog karaktera, a od najvažnijih se ističe uklanjanje valutnog rizika, smanjenje rizika za financijsku stabilnost i povećanje konkurentnosti.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde pozitivnu ocjenu za ulazak Hrvatske u eurozonu dala je u Sloveniji, a potom je i guverner HNB-a Boris Vujčić rekao da su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni te da se formalna odluka Vijeća EU-a očekuje u srpnju. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

“Ipak, najveća pojedinačna korist od uvođenja eura jest ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru kojemu je hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo. Razmjena s ostalim državama članicama europodručja bit će olakšana jer neće biti potrebe za učestalim zamjenama kuna u eure i obratno. Zaduživanje će postati povoljnije, a povećat će se otpornost gospodarstva na vanjske šokove. Sve navedeno pridonijet će poboljšanju konkurentnosti domaćih poduzeća, osiguravajući im dodatan prostor za povećanje poslovnih i investicijskih aktivnosti”, kažu iz Ministarstva financija za B&B i zaključuju da će uvođenjem eura nestati transakcijski troškovi zamjene kuna u euro i obrnuto koji proizlaze iz razlike kupovnog i prodajnog tečaja, uključujući i konverziju kartičnih transakcija pri korištenju platnih transakcija hrvatskih izdavatelja u državama europodručja. Također, očekuje se smanjenje naknada za nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima, što će posljedično smanjiti transakcijske troškove subjektima koji su uključeni u vanjskotrgovinsku razmjenu s europodručjem.

Kada je u pitanju problem inflacije, ministar financija Zdravko Marić je početkom svibnja napomenuo da je prosječna inflacija u Hrvatskoj za prva tri mjeseca iznosila 6,3 posto, što je točno na razini prosjeka eurozone, a blago ispod prosjeka EU-a. Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug. Prema kriteriju iz Maastrichta, pojasnio je Marić, gleda se stopa inflacije u zadnjih 12 mjeseci, no ne u odnosu na prosjek svih, već triju zemalja s najnižom stopom inflacije. U praksi, to znači da bi stopa inflacije u Hrvatskoj smjela biti veća najviše za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prosječnu stopu inflacije u trima zemljama Unije s najnižom inflacijom. No Marić je napomenuo da ta odredba nije toliko jasno i egzaktno definirana, već je ostavljena određena diskrecijska mogućnost Komisiji i ESB-u da neke od zemalja isključi iz izračuna, što se primjerice dogodilo i 2014. godine. Rekao je da ništa ne želi prejudicirati, no smatra i da europski partneri u potpunosti razumiju da ubrzanje inflacije u Hrvatskoj ni po čemu ne odskače od situacije u Uniji, što je u Ljubljani potvrdila i predsjednica ESB-a Christine Lagarde.

‘Povoljnije zaduživanje i otpornost na vanjske šokove pridonijet će poboljšanju konkurentnosti tvrtki’

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je pak prošloga četvrtka kazao da će uvođenje eura u Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti, a i on je naglasio kako je uvjeren da će Hrvatska ispuniti kriterije za uvođenje eura unatoč inflaciji. Vujčić je i pojasnio da su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni te da se formalna odluka Vijeća EU-a očekuje u srpnju. Predstoji u lipnju dobiti potvrdu o ispunjavanju kriterija nominalne konvergencije, a u srpnju se očekuje odluka Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj. Guverner HNB-a je ocijenio i da će unatoč povišenoj inflaciji Hrvatska zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena, kriterij stabilnosti tečaja, fiskalne kriterije i kriterij dugoročnih kamatnih stopa. Naveo je i da ulazak u eurozonu znači da će negativni utjecaj krize biti manji nego da nismo u toj zoni.

“Sadašnja visoka stopa inflacije nema veze s uvođenjem eura i više ovisi o šokovima na strani ponude, kao u vrijeme pandemije, a rat u Ukrajini dodatno je na to utjecao, kao i pitanje hrane i energenata. Najučinkovitiji instrument za moderaciju inflacije bila bi aprecijacija tečaja, ali bi ona morala biti značajna i sada to nema smisla”, zaključio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je prošloga četvrtka na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koju je organizirala Hrvatska udruga banaka (HUB) održao predavanje “Hrvatska na korak do europodručja”.