Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da se ljudi mogu “zakačiti” na mirovne pregovore s Palestincima, rekavši da se odlučio za drugačiji pristup.

“Kada arapsko-izraelski sukob (dođe) kraju, mislim da ćemo se vratiti Palestincima i postići funkcionalan mir s Palestincima”, rekao je. Na pitanje o zabrinutosti Bidenove administracije da bi naselja na okupiranoj Zapadnoj obali mogla pogoršati napetosti, Netanyahu je ukazao na uspjeh Abrahamovih sporazuma iz Trumpove ere koji su normalizirali odnose između Izraela i nekoliko arapskih zemalja.

“Zaobišao sam Palestinace, otišao sam izravno u arapske države i iskovao novi koncept mira… Sklopio sam četiri povijesna mirovna sporazuma, Abrahamove sporazume, što je dvostruko više od broja mirovnih sporazuma od svih mojih prethodnika u 70. godine zajedno”

Netanyahuovi komentari dolaze u napetom trenutku za Izrael. Palestinci i Izraelci pretrpjeli su užasna krvoprolića u proteklom tjednu, a strahovi da će situacija izmaknuti kontroli rastu. Prošli četvrtak bio je najsmrtonosniji dan za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali u gotovo dvije godine, nakon čega je uslijedila pucnjava u blizini jeruzalemske sinagoge u petak navečer – koju Izrael smatra jednim od najgorih terorističkih napada u posljednjih nekoliko godina.

Bidenova administracija zagovarala je dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali bilo je vrlo malo kretanja i naizgled malo aktivnih napora prema tom cilju od strane Netanyahua ili palestinskih vođa.

Analitičari kažu da je Abrahamov sporazum također učinio malo za ublažavanje izraelskog stava prema Palestincima. Na pitanje kakav bi ustupak Izrael dao palestinskim teritorijima, Netanyahu je odgovorio: “Pa, ja sam svakako voljan da imaju sve ovlasti koje su im potrebne da upravljaju sobom. Ali nijednu koja bi nam mogla prijetiti, a to znači da bi Izrael trebao imati glavnu odgovornost za sigurnost.”

Postoje nade da će ovotjedno putovanje američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena u Izrael i na Zapadnu obalu pomoći u smirivanju rastućih napetosti.

Ali čini se da su obje uprave na suprotnim stranama medalje kada su u pitanju izraelska naselja. Netanyahu je ovaj tjedan obećao da će Izrael “ojačati” naselja kao odgovor na pucnjavu u Jeruzalemu, stav na koji je Blinken upozorio u utorak.

Na pitanje o zabrinutosti SAD-a da bi širenje izraelskih naselja na palestinskoj zemlji moglo ugroziti izglede za mir, Netanyahu je rekao: “Pa, apsolutno se ne slažem.”

Komplicirani odnosi

Biden i Netanyahu imaju kompliciran odnos, posebno oko Irana. Netanyahu se sukobio s bivšim američkim predsjednikom Barackom Obamom oko pregovora s Palestincima, zatim opet otvorenije oko iranskog nuklearnog sporazuma – u koji bi Biden želio ponovno ući.

Netanyahu je objasnio svoj stav o Iranu  rekavši: “Ako imate odmetničke režime koji namjeravaju nabaviti nuklearno oružje, možete potpisati 100 sporazuma s njima, to ne pomaže.”

“Mislim da je jedini način na koji možete zaustaviti ili se zaštiti od toga da dobiju nuklearno oružje kombinacija je ekonomskih sankcija koje onesposobljavaju, ali ono što je najvažnije, jest vjerodostojna vojna prijetnja”, rekao je.

Iran je rekao da je njegov nuklearni program samo u mirnodopske svrhe i da je službeno zaustavio svoj program za naoružavanje, ali američki dužnosnici upozorili su da su iranske aktivnosti obogaćivanja urana daleko nadišle parametre propalog nuklearnog sporazuma iz 2015. otkako je bivši američki predsjednik Trump izašao iz njega. Prošlog je tjedna šef Međunarodne agencije za atomsku energiju upozorio da je Teheran nakupio dovoljno materijala za “nekoliko nuklearnih bombi” i pozvao na ponovni početak diplomatskih napora kako bi se spriječio takav scenarij.

Nijedna točka prijepora među američkim saveznicima nije bio podvojeni stav Izraela prema Ukrajini. Od ruske invazije na Ukrajinu, Izrael je diplomatski balansirao u odnosima s Moskvom.

Iako je službeno osudio invaziju i redovito šalje pomoć Ukrajini, Izrael Ukrajincima još nije poslao oružje, a kritiziran je jer nije oštriji u kritiziranju Rusije.

Izrael ne želi uznemiriti Rusiju zbog potrebe izraelskih zračnihe snaga koje žele pogoditi ciljeve preko granice u Siriji. Izrael je pokrenuo stotine napada protiv svog susjeda posljednjih godina, uglavnom usmjerenih na prekid opskrbe Hezbollaha iranskom tehnologijom precizno navođenih raketa.

Netanyahu je spomenuo ovaj komplicirani scenarij, dodajući da je Izrael “poduzimao mjere protiv određenog razvoja oružja” u Iranu. Međutim, odbio je potvrditi ili zanijekati stoji li Izrael iza napada dronovima na vojno postrojenje u središnjem iranskom gradu Isfahanu tijekom vikenda.

“Nikada ne govorim o konkretnim operacijama… i svaki put kad se dogodi neka eksplozija na Bliskom istoku, Izrael se okrivljuje ili mu se pripisuje odgovornost – ponekad mi, ponekad nismo.”

Najdesniji kabinet

Opsežni intervju dotakao se zabrinutosti oko Netanyahuove vlade, opisane kao najekstremnije desne i religiozne u povijesti zemlje, koja se već suočila s unutarnjim napetostima i raširenim javnim prosvjedima.

Netanyahuova vladajuća koalicija oslanja se na potporu brojnih nacionalističkih političkih ličnosti koje su nekoć bile spuštene na rubove izraelske politike.

Netanyahu je odbacio zabrinutost zbog zapaljive retorike i postupaka ovih članova, rekavši: “Držim svoje dvije ruke na volanu.”

Osvrćući se na neke od tih ekstremnih izjava – uključujući izvješća da je ministar financija Bezalel Smotrich sebe opisao kao “fašističkog homofoba” – Netanyahu je rekao: “Pa, puno ljudi govori puno stvari kada nisu na vlasti. Nekako se prilagode kad dođu na vlast. I to je svakako slučaj ovdje.”

Netanyahu je optužio kritičare za licemjerje i neslaganje s njegovim prethodnicima, dodajući: “Gledajte, ja kontroliram vladu i odgovoran sam za njezinu politiku, a politika je razumna i odgovorna i nastavlja biti.”

Šesterostruki premijer također je odbacio kritike na račun nastojanja njegove vlade da provede reforme pravosuđa, koje bi parlamentu (a samim time i strankama na vlasti) dale mogućnost poništavanja presuda vrhovnog suda, imenovanja sudaca i uklanjanja pravnih savjetnika iz ministarstava čiji pravni savjeti je obvezujuća.

Ovo se događa nakon što je bio prisiljen otpustiti ključnog saveznika Aryeha Derija s njegovih ministarskih mjesta nakon što je Visoki sud presudio da je bilo nerazumno imenovati čelnika stranke Shas na položaje u vladi zbog njegovih kaznenih presuda.

Netanyahu je rekao Tapperu da vjeruje da će promjene “učiniti demokraciju jačom”.

U Izraelu su u tijeku prosvjedi protiv reforme pravosuđa, koji su u siječnju izvukli desetke tisuća Izraelaca na ulice.

U međuvremenu, Netanyahu se i dalje suočava s optužbama u tri odvojena slučaja u dugotrajnom suđenju za korupciju koje ga je politički pratilo. On je više puta odbacio sve optužbe protiv sebe, a suđenje je opisao kao “lov na vještice”.

Na pitanje ima li istine u tvrdnjama da je Netanyahu pokušavao nadjačati pravosuđe zbog vlastitih interesa, rekao je da je “to lažno. Nijedna od reformi o kojima govorimo… nema nikakve veze s mojim suđenjem” rekao je za CNN.