U Francuskoj je u nedjelju održan drugi krug napetih predsjedničkih izbora između Marine Le Pen i Emmanuela Macrona.

Emmanuel Macron je osvojio je drugi mandat na mjestu predsjednika Francuske, trijumfirajući u nedjelju nad Marine Le Pen.

Rane projekcije su pokazale da je Macron 58,2 posto glasova do je Marine Le Pen dobila 41,8 posto. Njegova je pobjeda bila znatno manja nego 2017., kada je razlika bila 66,1 posto prema 33,9 posto za Le Pen, ali opet veća nego što se činilo prije dva tjedna.

Francuzi uglavnom ne vole svoje predsjednike, zbog čega niti jedan nije uspio biti ponovno izabran od 2002. godine. Macronovo neobično postignuće u osvajanju još pet godina na vlasti odražava njegovo učinkovito upravljanje krizom Covid-19, njegovo ponovno rasplamsavanje gospodarstva i njegovu političku agilnost u zauzimanju cijelog središta političkog spektra.

Birališta u Francuskoj otvorila su se u 8 sati po lokalnom vremenu, a zatvorila u 20 sati.

Izlaznost u 17 sati iznosila je 63,23 posto, prenosi Le Monde.

To znači da na izbore nije izašlo 28,2 posto, što je više nego 26,3 posto koliko je birača ostalo kod kuće 10. travnja, piše taj francuski medij.

Prvi veliki izazov predsjednika Francuske bit će osigurati većinu na parlamentarnim izborima koji se održavaju u lipnju, nužnu kako bi se mogli implementirati planirani programi.

Marine le Pen nakon objave rezultata: “Ideje koje zastupamo dosegle su novi vrh. Ostajem u politici!”

Povjerenje ‘europskom predsjedniku’

Francuzi su tako odlučili dati povjerenje vrlo proeuropskom predsjedniku, centristu i liberalu, a ne radikalnoj kandidatkinji koja je svoju kampanju gradila na platformi “nacionalnog prioriteta” i krajnje kritičnosti prema Europskoj uniji.

Emmanuel Macron (44), u nedjelju je postao prvi francuski predsjednik kojemu je pošlo za rukom osvojiti drugi mandat u proteklih 20 godina, otkako je to ostvario Jacques Chirac 2002., kada je pobijedio Jean-Marie Le Pena, oca sadašnje protukandidatkinje.

Ipak, ovi će se izbori pamtiti i po rekordnoj apstinenciji birača koju institut Ifop procjenjuje na 27,8 posto. Tako velik neodziv u drugom krugu ne pamti se od 1969., kada je iznosio 31,3 posto.

Refleks “republikanske fronte” ili barikade krajnjoj desnici koja se aktivirala prije pet godina, oslabio je kod dijela birača nesklonih predsjedniku za kojega kažu da je  arogantan i zaštitnik bogatih slojeva, odnosno u dijelu birača u kojih se javio zamor od dvoboja Macron-Le Pen.

Koliko je refleks oslabio govori podatak da je Macron 2017. osvojio  66,10 posto glasova, daleko odmaknuvši pred Le Pen koja je tada dobila 33,90 posto.

Danas 53 godišnja Le Pen može biti ponosna jer je uspjela dosegnuti rekordan broj glasova za krajnju desnicu i sada će njezin prvi izazov biti osvojiti većinu na parlamentarnim izborima u lipnju.

A pred Macronom je velika zadaća okupiti podijeljene Francuze i znati uspješno odgovoriti na bijes francuskih birača koji nisu imućni, onih koji se teško nose s padom životnog standarda i koji su svoje nezadovoljstvo artikulirali prosvjednim pokretom Žutih prsluka 2018/2019., no do danas nisu primili primjeren odgovor na postavljene zahtjeve.

Maron će morati odgovoriti i na tjeskobu i strah narasle zbog kontinuiranih kriza od pandemije covid-19 do rata u Ukrajini.

“Uništiti će Francusku”

Kandidatkinja desnice u svom je govoru rekla da će Macronova vladavina idućih pet godina opet „dovoditi do novih podjela“ te da će on „uništiti Francusku i njezine institucije“.

Le Pen je naglasila važnost nadolazećih parlamentarnih izbora u lipnju na kojima treba spriječiti Macronovu stranku da stekne većinu u Nacionalnoj skupštini.

Lijevi kandidat Jean-Luc Mélenchon, treći u prvom krugu izbora, također je naglasio važnost parlamentarnih izbora, kazavši kako je Macron izabran s vrlo malim brojem glasova.