Uoči ruske invazije na Ukrajinu prošle godine najveća ruska banka bila je duboko u pregovorima o prodaji svoje najveće imovine u Europi. Pregovarači banke vodili su maratonsku raspravu, koja je trajala 12 sati, s istaknutim mađarskim investitorom koji je bio spreman platiti stotine milijuna eura za njihov udio u Fortenovi, maloprodajnoj grupi i najunosnijoj hrvatskoj tvrtki.

Kako piše Financial Times, pripremali su se i imali odobrenja raznih međunarodnih birokracija. Međutim, kad su se sljedećeg dana probudili, vijesti o ratu koje su bile svima na ekranima ostavile su ih bez ikakve ideje što dalje učiniti. “Odlučili su pričekati, a dva tjedna kasnije dobili su zeleno svjetlo. U travnju su potpisali dogovor”, kaže osoba upućena u te događaje. Ali dogovor, kao i nekoliko drugih sličnih, uskoro će propasti jer je svijet bio ispunjen ratnim nezadovoljstvom i sumnjama.

Fortenova je u Hrvatskoj simbol poduzetničkog duha

Fortenova je upravo izlazila iz bolnog rekonstruiranja. U Hrvatskoj, ona je simbol poduzetničkog duha. S brendovima kao što je Konzum, radi se o najvećem privatnom poslodavcu u zemlji. Njegovi godišnji prihodi, veći od pet milijardi eura, ponekad premašuju 10 posto hrvatskog BDP-a.

Otkako je izbio rat, Fortenova je sa sve većom uznemirenošću promatrala kako njezin većinski vlasnik, ne bilo koja ruska banka nego Sberbank, div u vlasništvu Kremlja od vitalnog značaja za financijsko zdravlje Moskve, poduzima sve uzaludnije pokušaje prodaje. Kako piše FT, kompanija se našla između potencijalnih spasitelja iz središnje Europe, Rusije i Bliskog istoka.

Oba pokušaja kupnje ruskog udjela iz EU propala su na dramatičan način, što je izazvalo sumnje u Zagrebu da se druge vlade miješaju u prodaju i dovelo do vlastite kampanje pritiska od strane hrvatske vlade. Zatim je uslijedio netransparentan pokušaj preuzimanja od strane nepoznatog investitora iz UAE bliskog tajkunu povezanom s Kremljem.

Kupnja udjela Fortenove preko lažnog investitora najveći je pokušaj kršenja sankcija protiv Rusije u Europi

Todorić i propast Agrokora

Kompanija koja će na kraju postati Fortenova doslovno je ukorijenjena u balkansko tlo. Godine 1976. Ivica Todorić, poduzetni 25-godišnjak, osnovao je tvrtku za uzgoj i distribuciju cvijeća. Brzo se šireći na jestivo bilje, njegova tvrtka Agrokor prkosi komunizmu i postaje među najvećima u Hrvatskoj, piše Financial Times.

Stalni niz akvizicija doveo je do širenja na Balkanu. Agrokor je, međutim, nagomilao gubitke i dugove te bankrotirao 2017. godine, što je šokiralo hrvatsko gospodarstvo. Sberbank je bio najveći zajmodavac Agrokora, a restrukturiranjem je postao najveći vlasnik s 42 posto udjela. VTB, druga ruska banka, držala je sedam posto. Hrvatska vlada bila je duboko upletena; direktori i političari putovali su između Zagreba i Moskve.

Sandra Benčić: “HDZ je Todorića stavio u povlašteni položaj kako bi stekao koncesije na zemljišta i izvore vode, koje su kasnije dospjele u ruke Fortenove”

‘Putin je bio bijesan’

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Vladimira Putina u crnomorskom ljetovalištu Sočiju i požalila se na tešku situaciju u Agrokoru, tvrdi osoba upućena u te događaje.

Nesvjestan situacije, Putin je bio bijesan što je Sberbank na taj način zaglibio u Hrvatskoj i tražio je da izvuče svoj novac, tvrdi osoba bliska banci. Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, odbio je komentirati ono što je nazvao “komercijalnim pitanjima”.

Postavljena je nova uprava s Fabrisom Peruškom kao predsjednikom. Počelo se čistiti podijeljeno vlasništvo kompanije, neurednu strukturu i različite zajmove. Oko 70 vjerovnika zamijenjeno je četverogodišnjim plasmanom obveznica u iznosu od 1.2 milijarde dolara koji je vodio HPS Investment Partners, čime je vraćena likvidnost kompanije. Jedan od najbogatijih Hrvata, energetski poduzetnik Pavao Vujnovac, skupio je 29 posto udjela i ušao u upravu. Neke jedinice su izdvojene, druge su se preslagivale. Rekonstruirana kompanija je 2019. nazvana Fortenova.

NAKON POSUSTAJANJA Grabar-Kitarović i Putin za novi zamah u odnosima Hrvatske i Rusije

Ponuda iz Mađarske: ‘Viktor je jako to želio’

Nadalje, FT piše da je banka željela prodati svoj udio od milijadu eura te da se početkom 2022. pojavio favorit, odnosno ponuda iz Njemačke. Viktor Orban, mađarski premijer, bio je očigledan izbor za Ruse koji su tražili pomoć. “Viktor je jako želio taj dogovor”, kaže osoba upoznata s premijerovim razmišljanjem. Određeni ponuditelj bio je Indotek, grupa za komercijalne nekretnine mađarskog milijardera Dániela Jellineka, povremenog poslovnog partnera Istvána Tiborcza, Orbánova zeta.

“Jellinek je očito vrlo utjecajan u Mađarskoj i Rusi su mislili da je to sjajno. Dobili su ponudu u siječnju 2022. godine”, kaže druga osoba bliska događajima.

Dvije strane bile su na posljednjem koraku od potpisivanja dogovora, čekajući posljednju dozvolu. Budući da je mali dio dionica Fortenove bio pod kontrolom u jurisdikciji Ujedinjenog Kraljevstva, regulatorno tijelo za sankcije Ministarstva financija Ujedinjenog Kraljevstva, Ured za provedbu financijskih sankcija (OFSI), također je moralo dati zeleno svjetlo.

No u međuvremenu je izbio rat i ta posljednja dozvola, iako nikad nije odbijena, nikad nije ni stigla. Indotek kaže da nije sudjelovao u razgovorima o akviziciji na poticaj Orbánovog kruga. “Nijedan politički faktor nije imao nikakve veze s transakcijom na mađarskoj strani. Poslovne odluke donosimo na tržišnoj osnovi, a ne na političkoj ili rodbinskoj osnovi”, napisala je mađarska kompanija u odgovoru na upit Financial Timesa.

Zabrinutost da će novac teći u Rusiju

Potencijalni kupci iz EU dobili su rok do kraja listopada da sklope bilo kakav dogovor s ruskim zajmodavcima. Skupina hrvatskih privatnih mirovinskih fondova iskazala je interes za jedno od najvećih društava iz svog portfelja.

Osnovali su savez četiriju fondova i predali neobvezujuću ponudu za udio u Fortenovi uz veliki popust od 500 milijuna eura. Za Sberbank je to bilo točno pola milijarde više nego ništa. Mirovinski fondovi dovršili su iznimno žuran postupak dubinske analize i prikupili sve dozvole točno na vrijeme prije isteka roka. Dogovor je bio nadohvat ruke – ali onda je najveći fond u partnerstvu, AZ fond, otišao iz dogovora.

AZ fond je u većinskom vlasništvu jednog od najvećih svjetskih osiguravatelja, njemačkog Allianza, koji je u partnerstvu s talijanskim UniCreditom. Bez AZ-a, ostali partneri ne bi imali dovoljno sredstava i bili bi previše izloženi jednoj prevelikoj imovini prema hrvatskim zakonima.

Dok su fondovi 24. listopada usklađivali ovaj dogovor sa svojim nadzornim odborima, Peruško je dobio telefonski poziv. Rečeno mu je da je šef Allianza za središnju i istočnu Europu Petros Papanikolau inzistirao na jasnoj unutarnjoj usklađenosti dogovora. Bio je zabrinut da će novac teći u Rusiju.

‘Imali su sve…’

Dok je AZ vagao svoju odluku, Fortenova i hrvatska vlada pozvale su Allianz da odobri dogovor. Na kraju ga je nadzorni odbor fonda dao na glasanje. Jedan je član odobrio dogovor, rekavši da prednosti nadmašuju rizike, a drugi je bio suzdržan. Ali dvoje relativno novoimenovanih članova odbora, uključujući i predsjednika, glasalo je protiv.

Dogovor je bio mrtav.

“Imali su sve, ali ipak su odustali. Najveća pogreška ikada”, kaže jedna osoba zainteresirana za uspjeh posla. Drugi su na različite načine opisali “potpuni šok” u kojem su se našli.

Obrazloženje odluke ostaje nepoznato Hrvatima, čak i najvišim dužnosnicima u vladi i korporativnom svijetu. Ali mnogi sumnjaju. “Ključ nije u Zagrebu, nego u Münchenu i Moskvi”, kaže jedna dobro informirana osoba.

Član Uprave Allianza u Financial Timesu navodne pritiske hrvatske vlade zbog Agrokora nazvao ‘eksplicitnim prijetnjama’ poslovanju

Njemački financijski gigant zamjerio je ono što je smatrao upornim pritiskom hrvatske vlade, uključujući pokretanje istrage o povlačenju Allianza od strane hrvatske nadzorne agencije Hanfe. Regulator je odbio komentirati dok je istraga u tijeku.

U izjavi je Allianz o ugovoru napisao sljedeće: “Profil rizika i povrata bio je potpuno neprikladan za umirovljenike… Njegova financijska struktura predstavljala je potencijalne rizike usklađenosti koje smo smatrali neprihvatljivima. Djelujući kao fiducijar, odbor je donio neovisnu odluku, koja nije spriječila druge investitore da uđu u posao”.

Investitor iz Emirata surađivao s Borojevićem

Novi investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, malo poznati šeik, kupio je udio banke u Fortenovi. Uz tvrdnje o velikom bogatstvu i bliskim vezama s kraljevskom obitelji UAE, Saif Alketbi rekao je da želi investirati za sebe.

Ako je odlazak Allianza bio šok, Alketbijev dolazak zapanjio je Hrvate. Nikad nikoga iz kompanije nije nazvao, a kamoli posjetio. Na licu mjesta nije napravljena nikakva dubinska analiza. Koliko su u Zagrebu bili upoznati, Alketbi nikada nije ni kročio u Hrvatsku.

NACIONAL OTKRIVA: Miodrag Borojević u Rusiji zarađivao čak 80 tisuća eura mjesečno!

Ubrzo su Alketbijeve veze postale jasnije. U izjavi je rekao da je surađivao s hrvatskim biznismenom Miodragom Borojevićem i ugovorio zajam od 400 milijuna eura od ruske Gazprombanke ako dogovor s mirovinskim fondom propadne. Kad se to dogodilo, Alketbi je brzo krenuo u akciju.

Priča dolazi i do Krešimira Filipovića…

Ali Ajvazovski i Borojević imali su veze s poznatim Hrvatom, čovjekom po imenu Krešimir Filipović. Filipović ima elitne veze u Rusiji. Postao je istaknut u Velesstroju, tvrtki koja proizvodi cjevovode za neke od najvećih faktora u energetskoj industriji u Rusiji. Na kraju je postao većinski vlasnik, ali ga više nema u službenim evidencijama kompanije.

Za kupnju Fortenove već je dugo zainteresiran i sam Filipović, kaže jedna upućena osoba. Hrvat rođenjem, ali s karijerom koja ga veže uz Rusiju, Filipović je želio ostaviti istaknuti trag u domovini, kaže ova osoba. A cijena koju su njegovi suradnici pristali platiti – 400 milijuna eura – bila je goleme dvije trećine manja od nominalne vrijednosti.

Filipović i Borojević tajno su se u Dubaiju sastali s direktoricom sankcionirane tvrtke SBK ART

Sberbank je sa svoje strane smatrao da je prodaja obavljena i da je to svršen čin. Izvršni direktor Herman Gref hvalio se svojim poslovnim predviđanjem na poslovnom forumu u Moskvi u studenom.

“Dali smo priliku hrvatskim vlastima da se dogovore. Pool investitora koje je okupila hrvatska vlada je propao. I išli smo na opciju B”, rekao je Gref, prema izvješću ruske web-stranice Frank Media. Ali do dogovora je zapravo došlo bez uplitanja uprave Fortenove ili Sberbanka. Umjesto toga, dva bivša ruska člana uprave Fortenove igrala su ključnu ulogu u sklapanju alternativnog posla, prema nekoliko ljudi bliskih događajima.

Rok do rujna

Hrvatska vlada nije gubila vrijeme, odmah je blokirala dogovor zbog sumnje u moguće kršenje sankcija ako do prodaje dođe bez njihovog odobrenja.

Kao financijska potpora ruske vlade, ovaj je nositelj sada sankcioniran i blokiran u EU. Fortenova je također osigurala da vlasnici udjela ne mogu sudjelovati u odlukama kompanije, štiteći grupu od ruskih smicalica.

Sviđalo se to njoj ili ne, prema službenom stajalištu EU, Sberbank je sada zapravo tihi partner. Do danas Fortenova ima ruskog vlasnika, što odbija ulagače i drži kompanijske financije neriješenim.

Vremena je malo: Fortenova do rujna mora refinancirati dug od oko milijardu eura. Ali vjerovnici neće razgovarati o zajmovima zbog ruskog tereta, situacije koja bi grupu mogla gurnuti u drugi bankrot u manje od desetljeća.

Uprava Fortenove odlučna je iskoristiti svaku priliku da spasi situaciju. Još uvijek se bori s Alketbijem, koji je nekoliko nedavnih poteza osporio na sudu, tražeći vlasništvo, unatoč sankcijama i prethodnim sudskim odlukama koje su mu to pravo uskratile. Na nedavnom sudskom ročištu u Amsterdamu najviši menadžment Fortenove prvi put je vidio Alketbija uživo – iako putem videoveze.

Kome će pripasti Fortenova?

U travnju ove godine menadžeri Fortenove poduzeli su hrabar potez pozivajući ulagače širom svijeta da kupe cijelu kompaniju u složenom ugovoru koji bi podrazumijevao uklanjanje ruskog udjela. Sredstva za ruski udio bila bi pohranjena u escrow dok se sankcije ne ukinu, a kompanija bi slobodno mogla krenuti dalje. U suprotnom, navodi uprava, “trenutačno nema dostupnih održivih opcija za otuđenje vlasničkog udjela u posjedu Sberbanka”.

Ipak, rješenje ostaje nedostižno. Zbog ruske komponente ni jedan investitor nije dostavio ponudu do roka 3. lipnja. Fortenova se tada obratila svojim postojećim neruskim investitorima – zapravo OpenPassu, tvrtki hrvatskog tajkuna Pavla Vujnovca, koja drži 29 posto – pitajući ih bi li kupili ruski udio, piše Index.

Počelo prikupljanje iskaza interesa za kupnju Fortenove. Sve će se znati u rujnu