SDP predstavio Strategiju prilagodbe zdravstvenim i ekonomskim rizicima uzrokovanim koronavirusom

Nakon što je Nacional u novom broju pisao da je SDP bio prisiljen mijenjati već završen program za parlamentarne izbore zbog koronavirusa, iz stranke su se obratili putem konferencije za medije na kojoj su predstavili Strategiju prilagodbe zdravstvenim i ekonomskim rizicima uzrokovanim pandemijom COVID -19.

Predsjednik SDP-ovog Središnjeg savjeta i saborski zastupnik Branko Grčić i potpredsjednik stranke dr. Rajko Ostojić u utorak su na konferenciji za medije predstavili SDP-ovu Strategiju prilagodbe zdravstvenim i ekonomskim rizicima uzrokovanim pandemijom COVID -19.

“Hrvatska je u ovoj prvoj fazi borbe s virusom COVID-19 uspjela uspostaviti kontrolu nad širenjem virusa među populacijom. Rezultat je to restriktivnih mjera u smjeru socijalnog distanciranja i specifičnih mjera poduzetih u pojedinim područjima, odnosno sektorima,” rekao je Rajko Ostojić, istaknuvši da je teško predvidjeti daljnji razvoj i dinamiku širenja virusa kao i duljinu trajanja krize sa zdravstvenog aspekta. Procjene međunarodnih agencija i znanstvenih institucija vezano za značajno usporavanje virusa u Hrvatskoj kreću se u rasponu između kraja svibnja i kraja lipnja. No, kaže, treba voditi računa da to ne znači prestanak opasnosti od virusa, te da će izloženost virusu vjerojatno trajati sve dok se ne pronađe efikasno cjepivo.

“Hrvatska se mora na vrijeme pripremati za razdoblje svojevrsne tranzicije, odnosno prilagodbe koja treba uvažiti sve postojeće rizike, osobito u smislu traženja nužnog balansa i minimiziranja rizika u svakom pojedinom području, prioritetno uvijek u zdravstvenom, a onda i u ekonomskom,” istaknuo je Ostojić.

Ključni zdravstveni cilj je značajno reducirati i usporiti širenje COVID infekcije u Hrvatskoj. U tu svrhu potrebno je nastaviti s mjerama opreza za zaštitu od novih infekcija:
– Od ustrajnog držanja adekvatnih higijenskih mjera, osiguranja dovoljne količine sredstava zaštite, izoliranja i zaštite najugroženijih skupina, preko praćenja i izoliranja novih slučajeva i njihovih kontakata, te pružanja adekvatne zdravstvene skrbi za svakog oboljelog, do bolje koordiniranog i širokog testiranja diljem Hrvatske;
– I dalje inzistirati na primjeni općih higijenskih preporuka;
– Prioritet u opskrbi zaštitne opreme trebaju imati zdravstvene ustanove i ustanove koje skrbe o najizloženijim i najranjivijim skupinama stanovništva;
– Težiti da se temeljna zaštitna oprema osigura za što širi krug stanovništva;
– Nastaviti pojačane restriktivne mjere u svim institucijama koje brinu o najugroženijim skupinama;
– Koordinirano i široko testiranje, uključivo i nasumične testove, radi izoliranja potencijalno zaraznih osoba te praćenja širenja virusa i porasta imuniteta u populaciji;
– Korištenje suvremenih tehnologija u sprječavanju širenja infekcije na zakonit način i bez mogućnosti zloporabe;
– Uspostava jedinstvenog protokola hospitalizacije i liječenja, ali i osiguranje opreme za kontinuirani nadzor bolesnika koji su izvan bolničkog liječenja;
– Regionalna koordinacija i jačanje respiratornih centara, kao i timova Hitne pomoći;
– Postupno vraćanje u funkciju ostalih segmenata zdravstvenog sustava koji su zbog krize pružali reducirane usluge bolesnicima, a kako bi se osigurala adekvatna i pravovremena zašita bolesnika koji boluju od drugih bolesti;
– Reorganizirati rad zdravstvenih ustanova pojačanim radom u popodnevnim smjenama i/ili smienskim radom s ciljem osiguravanja optimalne dostupnosti zdravstvenim uslugama svim našim građanima.

Branko Grčić istaknuo je da u narednim tjednima treba omogućiti podizanje ekonomske aktivnosti, postupno i u skladu s procjenom rizika obnove socijalnih kontakata u svakom pojedinom sektoru

“Hrvatska ekonomija je mala i otvorena, a to znači u velikoj mjeri ovisna o onome što se događa u okruženju. Hrvatska će stoga u procesu prilagodbe morati pratiti što se događa u zemljama okruženja, kako bi se moglo procjenjivati u kojoj mjeri bi aktiviranje dijela gospodarskih kapaciteta u zemlji uopće doprinijelo obnovi dobavnih lanaca, što očigledno ne ovisi samo o nama. Poduzetnici moraju biti spremni za sve scenarije, a to znači i za brzu reakciju u slučaju da dođe do relaksacije trenutnim mjera. Pitanja su kako najbrže osigurati dobavne lance, kako aktivirati radnu snagu, kako osigurati likvidnost,” rekao je Grčić.

Odluke o prilagodbi ekonomskog sustava u drugoj fazi borbe s virusom trebaju se donositi uzimajući u obzir mjere predostrožnosti za zaštitu zdravlja:
– Prioritetno aktiviranje gospodarskih sektora i tvrtki s malim rizikom infekcije, npr. visoko automatizirane tvornice u kojima je minimiziran socijalni kontakt zaposlenika;
– Prioritetno aktiviranje socijalnih institucija s manje ranjivim osobama (npr. vrtići i škole bi trebali biti prvi otvoreni s obzirom na manju ugrozu djece i mladih u odnosu na COVID-19);
– Uvažavanje komplementarnosti između sektora (npr. mnogi ljudi s djecom ne mogu ići na posao kad su zatvoreni vrtići i škole);
– Uvažavanje kriterija više dodane vrijednosti u smislu prioritetnog aktiviranja (omjer ulaganja u zaštitu radnika i ekonomskih učinaka aktiviranja je značajno povoljniji u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost);
– Snažno poticati rad od kuće gdje god je to moguće;
– Maksimalno koristiti digitalne tehnologije u obavljanju radnih i socijalnih funkcija, te rješavanju administrativnih, financijskih i drugih potreba;
– Prethodno uključuje intenziviranje dogradnje i usavršavanja postojećih digitalnih sustava što otvara nove mogućnosti i poslove za ICT sektor (dodatna pogodnost što je ICT sektor onaj koji se bazira na znanju i visokoj dodanoj vrijednosti, a rad je moguće u najvećoj mjeri organizirati od kuće).
– Proizvodnju organizirati na bazi rada u manjim grupama bez fizičke interakcije, te u više smjena, po mogućnosti skraćenih i bez pauza koje povećavaju rizik kontakta. U slučaju pojave virusa kod jednog zaposlenika izolira se njegova grupa, a ne cijeli pogon;
– U procesu širenja dostupnosti usluga građanima obvezati poslovne subjekte na osiguranje zaštićenih uvjeta i zaštitne opreme za građane-korisnike usluga (na primjer, zaštita potrošača kod postupnog otvaranja trgovina, od manjih i specijaliziranih prema većim i u smislu zaštite zahtjevnijim);
– S obzirom da će jedan broj radnika koji pripadaju rizičnim skupinama vjerojatno trebati dodatnu zaštitu, uključivo i privremeni izostanak s radnog mjesta, državne poticajne mjere za očuvanje radnih mjesta i zaštitu položaja radnika trebaju uključiti i taj aspekt.
– Prednost treba dati rješavanju specifičnih situacija koje potiču visoka socijalna ili psihološka stanja stresa;
– Ukoliko se proširenjem sustava testiranja dokaže u pojedinim područjima formiranje prirodnog imuniteta, područja s visokim imunitetom mogu imati viši stupanj fleksibilnosti u procesu prilagodbe;
– Kod svih novih mjera nužno je propitivati njihovu pravnu održivost te utjecaj na prava i slobode građana;

“Ključno je građanima ukazati na nužnost „suživota“ s virusom dok se ne pronađe adekvatno rješenje, bilo u vidu cjepiva ili učinkovitog liječenja bolesti. Cilj suživota je da pozitivne rezultate u borbi s virusom koje smo ostvarili u ovoj prvoj fazi ne prevladaju značajno negativne. Vrlo je važno da građani prihvate taj proces prilagodbe s povjerenjem i da, kao i do sada, aktivno sudjeluju u njemu. Planiranje, mjere i protokole neće biti moguće nametnuti s centralne razine upravljanja krizom, već će veliku odgovornost imati akteri na mikro razini. To znači da priprema za novu fazu borbe s COVD-19 mora početi već sada,” rekao je Grčić.

Komentiraj