Šest i pol godina nakon terorističkih napada koji su za sobom ostavili smrt, ozljede i šok, Belgija pokreće najveće kazneno suđenje u svojoj povijesti.

Deset osoba suočit će se s optužbama za ubojstvo 32 osobe u ožujku 2016., kada su eksplodirale bombe u zračnoj luci u Bruxellesu, a potom i u metrou koji je prolazio kroz europsku četvrt grada.

Bio je to najsmrtonosniji napad na Belgiju od kraja Drugog svjetskog rata i doveo je do bdijenja, prosvjeda, graničnih provjera, parlamentarnih istraga, pa čak i djelomične evakuacije nacionalnih nuklearnih elektrana.

Prvoosumnjičeni na suđenju bit će Salah Abdeslam, koji je već osuđen na suđenju u Francuskoj za sudjelovanje u terorističkim napadima u Parizu 2015., u kojima je ubijeno 130 ljudi. Osuđen je na doživotni zatvor, bez pomilovanja.

Na sudu će se naći devetorica optuženih. Deseti, Oussama Atar, sudi se u njegovoj odsutnosti, iako se vjeruje da je možda ubijen u Siriji.

Abdeslam je jedan od petorice optuženika koje su francuski sudovi osudili, ali koji se sada suočavaju s dodatnom kaznom u ime belgijskih vlasti. Svi su navodno uključeni u oba niza napada, djelujući u ime Islamske države.

Poroti će se reći da je “teroristička ćelija” sa sjedištem u Bruxellesu zapravo planirala izvesti ambiciozniji niz koordiniranih napada na Europskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, kasnije 2016. godine.

No, tvrdi se, promijenili su planove nakon uhićenja Abdeslama 18. ožujka nakon policijske akcije u briselskom predgrađu Molenbeek.

Četiri dana kasnije, članovi ćelije su umjesto toga napali Bruxelles, a ubojstva su počela u zračnoj luci, tvrdit će se.

Rečeno je da videonadzorna snimka prikazuje trojicu muškaraca kako guraju tri kolica kroz terminal za odlazak neposredno prije eksplozija. Tužiteljstvo će tvrditi da je svaki nosio bombu, ali da su samo dvojicu aktivirali napadači samoubojice.

Tvrdit će da je treći čovjek bio Mohamed Abrini, koji je naveliko identificiran kao “čovjek sa šeširom” na snimci CCTV-a koju je policija objavila nakon napada. Poroti će se reći da je s Abdeslamom prijatelj od djetinjstva te da je i on ranije bio osuđivan od suda u Francuskoj.

Zračna luka je evakuirana usred kaosa i straha. Ali samo sat i četvrt nakon eksplozija u zračnoj luci, još jedna naprava detonirana je u srednjem vagonu vlaka na stanici metroa Maelbeek, nedaleko od sjedišta Europske komisije.

Uz 32 osobe koje su poginule u napadima, poginula su i tri terorista. Više od 300 ljudi je ozlijeđeno, od kojih 62 kritično. Ranije ove godine, mlada Belgijka, koja je bila u zračnoj luci u vrijeme napada, odlučila je biti eutanazirana zbog “nepodnošljivog psihičkog” opterećenja koje je to izazvalo njezin život.

Charles Michel, tadašnji belgijski premijer, a sada predsjednik Europskog vijeća, opisao je napad kao “slijep, nasilan i kukavički”.

Suđenje će se održati u zgradi bivšeg sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Milijuni funti potrošeni su na stvaranje objekata sposobnih za održavanje suđenja tako visokog profila, iako je njegov početak odgođen nakon prigovora oko sigurne “staklene kutije” u kojoj bi bili smješteni optuženici.

Žrtve i njihove obitelji već se dugo žale da im je trebalo predugo da vide kako je pravda zadovoljena i da se pozornost pridavala počiniteljima, a ne žrtvama.

Belgijske vlasti tvrde da je proces dovođenja optuženika pred sud bio iznimno složen, kako pravno tako i logistički, te da postizanje pravde u takvim slučajevima može trajati godinama.

Oko 1000 ljudi pozvano je kao mogući kandidati za porotnike ili zamjene. Taj je proces sada završen i počinje suđenje. Očekuje se da će trajati do 2023. godine i koštati oko 30 milijuna funti. Ali Belgija se nada da će na kraju donijeti osjećaj zatvaranja i pravde, nakon toliko godina čekanja.