Hrvati su kavopije. Prema podacima iz Francka, svaki stanovnik Hrvatske potroši 5 kilograma kave godišnje. Kava se u Hrvatskoj najviše industrijski prerađuje i proizvodi upravo u tvornici Franck iz Zagreba koja posluje više od 120 godina. Na hrvatskom tržištu imala je monopol sve do 1990-ih. Osamostaljenje Hrvatske i prelazak sa socijalističkog na tržišno gospodarstvo sa slobodnim poduzetništvom izmijenili su tržište kave. Počelo se otvarati sve više malih pržionica koje su se razvile u snažne tvrtke, stvaraju se nove marke hrvatske kave, a na tržište ulazi sve više stranih prerađivača. Na hrvatskom tržištu ima više od 80 distributera kave. Franck, najveći hrvatski proizvođač kave, prije nepune dvije godine kupio je tvrtku Gala plus koja distribuira kave Lavazza i time osnažio vodeće mjesto na tržištu.

  • Nakon Amerike, Kanade i Australije, i u Hrvatskoj se sve više razvija industrija specialty kave
  • Otvaraju se specijalizirane kavane čiji vlasnici sami nabavljaju zelenu kavu iz egzotičnih krajeva, a potom je prže i pripremaju po različitim recepturama
  • Predstavljamo ljude koji u Hrvatskoj razvijaju taj posao

Odmah iza njega je austrijski Julius Meinl, industrijski holding s devet međunarodnih podružnica i poslovnim aktivnostima u 70 zemalja. Meinl je 2007. kupio hrvatsku tvrtku Bonfanti. Franck i Julius Meinl drže između 65 i 70% tržišnog udjela. Na trećem mjestu je slovenski Barcaffè. U razvoj tog brenda prije otprilike godinu i pol Atlantic Grupa u većinskom vlasništvu Emila Tedeschija uložila je više od 2 milijuna eura preko svoje slovenske tvrtke Droga Kolinska. Barcaffè se od prije nepuna dva tjedna nalazi i na policama najvećeg hrvatskog trgovačkog lanca Konzum, što bi moglo dovesti do porasta te vrste kave. Tvrtka Živa kava ili Vivascaffe članica je Vivasgrupe i zauzima četvrtu poziciju na tržištu. Pokrenuli su je braća Josip i Dario Šimić, obojica bivši nogometaši.

Nacional je proteklih tjedana istraživao najzanimljivije trendove na tržištu kave u Hrvatskoj – koje se vrste najradije piju, kako se kava nabavlja i na koje se načine priprema, ali i kakve se kave spremaju u za to specijaliziranim kavanama. Sirova kava kupuje se na temelju uzorka, a master cupperi zaduženi su za provjeru njene kvalitete i potvrdu je li navedeni uzorak u skladu sa standardima proizvođača.

MJEŠAVINA IZ VIVASCAFFEA KOJA NAJBOLJE PROLAZI KOD NJIHOVIH KORISNIKA IMA 70% ARABICE, A ISPUNJENA JE ČOKOLADNIM NOTAMA I OKUSIMA LJEŠNJAKA. Extravaganzza je mješavina dozrelih kava s najboljih svjetskih plantaža. Marko Brajković, generalni direktor Vivasgrupe, posjetio je nekoliko plantaža u Brazilu i Etiopiji, koje su među zemljama s najkvalitetnijom kavom na svijetu. “Na takvim plantažama cijena kave je od jednog do osam dolara po kilogramu. Etiopljani kavu prodaju po iznimno niskoj cijeni otkupnim centrima na jugu Etiopije. Kava potom ide na burzu glavnog grada Adis Abebe, gdje se dodatno obrađuje i skladišti. Transportira se najvećim trgovcima za Europu preko luke Djibouti. Plantažeri jako malo zarade”, kaže Marko Brajković koji se Vivascaffeu pridružio nedugo nakon što je ta tvrtka osnovana. Prije nešto manje od pet godina Vivasgrupina tvrtka Živi Bar počela je otvarati svoje VivasBarove kojih sada ima ukupno 12 – od toga 11 u Zagrebu. “Braća Šimić su zajedno s Miljenkom Rastočićem, suosnivačem VivasBarova, odlučili napraviti svoju kavu. Tvrtka sada pokriva 2 posto tržišta. U interesu nam je rasti do 10 posto u sljedećih osam godina kako bi rast bio kontroliran i organski. Više od 10 posto ne bismo htjeli jer se ne želimo baviti kavom na industrijski način”, kaže Brajković i dodaje da su se pozicionirali između industrijske i specialty kave. Razlikuju se u samom pristupu sirovini i tehnološkom procesu. Specialty kava je puno skuplja od industrijske kave. Osim njih, postoji još desetak ljudi koji se u Hrvatskoj bave tom vrstom kave.

11018154_781942625186958_3316184286531842552_n
Dario Šimić u berbi na plantaži kave u Etijopiji, odakle tvrtka Vivas Caffe, koju je Dario pokrenuo s bratom Josipom, direktno uvozi kavu Foto: Vivas Caffe

Jedan od tih ljudi je Nik Orosi, najpoznatiji hrvatski barist – stručnjak za pripremu kave. Više je puta sudjelovao na međunarodnim natjecanjima barista. Četiri puta bio je hrvatski prvak. “To nije svakodnevni rad u kafiću gdje ste u kontroliranim uvjetima. Na prvenstvu ste ispred sudaca koje nikad u životu niste vidjeli i ispred vas su stotine ljudi u gledalištu. U Japanu je bilo nekoliko tisuća ljudi preda mnom. U svakom trenutku se mijenjala temperatura zraka, vode i morali ste napraviti određeni broj napitaka i dati ih ocjenjivačkom sudu”, kaže Orosi i dodaje da mu titula nije donijela nijednu lipu i nijednog gosta više u njegovu kafiću, koji je 2005. otvorio u zagrebačkoj Ilici, nakon što je više godina proveo u skandinavskim zemljama, gdje je učio od svjetski poznatog Norvežanina Tima Wendelboea. Kavu je počeo pržiti četiri godine poslije u svom aparatu za prženje kave, a sirovinu samostalno uvozi i distribuira. “Mi sve radimo pred gostima. Nema tajni. Gosti me mogu pitati što god žele, vidjeti svaku sirovinu”, kaže Nik Orosi.

VEĆINA LJUDI, ISTIČE, ZANEMARUJE DA JE KAVA BILJKA. USPIJEVA U TOPLOM, VLAŽNOM I KIŠNOM TROPSKOM PODNEBLJU. U doba cvatnje grane kave imaju tipične listove i bijele cvjetove. Plod kave ima dvije sjemenke. Orosi pokraj aparata za prženje kave ima izložene redove zelenih, žutih, crvenih i crnih sjemenki. Htio je, kaže, da svi vide kako izgleda sazrijevanje kave: “Devedeset posto konobara nije vidjelo sirovu kavu, što je meni abnormalno. Kao da dođete na MasterChef, a niste vidjeli meso”, kaže Nik Orosi koji kavu prži svjetlije, zbog čega je kava blaža. Tvrdi da su Hrvati navikli na gorču kavu zbog predugog utjecaja Otomanskog Carstva.

Postoji mnogo vrsta kave u rodu biljke Coffea od koje se dobiva kava. Najčešće se upotrebljava zrnje Coffea arabica, typica i bourbon, kao i Coffea canephora, robusta. Arabica je poznata kao brazilska kava, dok se robusta uglavnom uzgaja u Africi.

Kava se transportira u jutenim vrećama. “Postoji razlika između kave koja stoji u jutenoj vreći, primjerice, u Keniji, i one koja se transportira brodom na kojem je sve puno prašine, soli… Sirovinu od prošle godine dobivamo vakuumiranu, što znači da će dulje trajati. Takve su kave skuplje”, kaže Nik Orosi.

OROSI JE PRENIO SVOJA ZNANJA NEKOLICINI ZAGREPČANA koji se također bave kavom i u svojim je kafićima pripremaju na poseban način. Među njima su Ivan Leko, Matija Hrkać i Matija Belković. Svi oni vlasnici su specijaliziranih kafića u Zagrebu. Hrkać i Belković u zajednički su posao krenuli u kolovozu prošle godine pokrenuvši pržionicu Cogito coffee. Matija Belković otvorio je kafić prije četiri godine. Iako je diplomirao filozofiju u Bostonu, shvatio je vrlo brzo da mu je životna filozofija u domovini – kava. Matija Hrkać je nakon završetka novinarstva na Hrvatskim studijima neko vrijeme putovao “putevima kave”. Posjetio je farme kave u Tanzaniji i Kolumbiji, a svoja znanja odlučio je ponuditi ljubiteljima kave u Zagrebu, gdje je otvorio kafić.

“Navukao sam se na kavu. I to ne na kavu kao napitak, nego na kavu kao sirovinu. Malo sam istraživao, putovao. Bio sam u Africi, Americi, Europi. Htio sam ići tamo gdje je vrhunska kava. Nakon godina rada i uz malo sreće otvorio sam vlastiti kafić. Mislim da sada radi na razini bilo koje pržionice u Europi i u svijetu. U Hrvatskoj je to i dalje u začecima, ali ljudi sve više traže svježinu, kvalitetu, nešto lokalno”, kaže Matija Hrkać. Specialty coffee industrija razvija se svuda u svijetu. Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija imaju najjača tržišta. Svaka zemlja u Europi ima također nekoliko mjesta s vrhunskom kavom.

“Kavu i danas nabavljamo od posrednika iz Europe, Norvežana i Engleza koji posluju s vlasnicima plantaža. Logičan slijed razvoja bilo je otvaranje vlastite pržionice. Ulagali smo u opremu, kupili stroj za prženje iz Amerike”, ističe Hrkać.

“Od zelenog zrna do šalice kave” prelazi se više koraka. “Sve počinje zelenim zrnom. Bez dobrog zrna kave ne možete dobiti dobar proizvod. Kao što bez kvalitetnog grožđa nećete dobiti dobro vino. Kad odaberemo zrnje, počinjemo ga pržiti”, kaže Matija Belković prelazeći rukom po tamnom zrnju ispržene kave koju je stroj tek izbacio u rotirajuću okruglu posudu.

“Pržimo svaku kavu zasebno. Znamo što iz svake kave želimo dobiti. Svako zrno ima drukčiji potencijal okusa. Svako zrno može biti drukčije u odnosu na položaj rasta, na sezonu berbe”, veli Belković i ističe da se mijenjanjem prženja mijenja i okus kave. Baristi mogu načinom upravljanja aparatom za kavu utjecati na izvlačenje svega dobrog ili lošeg iz kave. Sve što se radi za strojem za prženje bilježi program na laptopu koji je priključen za stroj. Pržioničar, kaže, mora imati neki alat pomoću kojeg će biti kreativan, ali i znati kamo ide i gdje može završiti.

Upućeni tvrde da treba posebno paziti i na to kako kavu zaslađivati. Jedini zaslađivač u espressu trebalo bi biti mlijeko ugrijano na 50 do 70 stupnjeva jer na toj temperaturi ono razvija svoje prirodne šećere.

KULTURA ISPIJANJA KVALITETNE KAVE U HRVATSKOJ SVE SE VIŠE ŠIRI I NAILAZI NA SVE VEĆU PUBLIKU. Otvaraju se pržionice, coffee shopovi, kave se kušaju pažljivo i s posebnim uživanjem. Točno se zna iz kojih zemalja kava dolazi i na koji se način prži. Kave sa speciality coffee tržišta su svježe ubrane. Ne stoje mjesecima u skladištu prije nego što se zapakiraju i stave na police supermarketa. Većina uvozne kave na koju su Hrvati naviknuti stara je od dva do pet mjeseci. Pri kupnji kave treba obratiti pozornost na vrijeme branja, a poželjno je kavu u supermarketima kupovati u zrnju. Kako bi se iz kave dobile sve arome, ona treba što manje stajati nakon prženja. Za proizvodnju dobre kave treba jako puno vremena, znanja i strasti. I iz tog se razloga velike kompanije sve više okreću proizvodnji najkvalitetnijih vrsta kave, koje na hrvatskom tržištu postaju sve traženije.

Komentiraj

FOTO:Vivas Caffe, Josip Regović
PODIJELI
Komunikologinja s višegodišnjim iskustvom u medijima - tisak, web i televizija. Ambiciozna, radoznala, komunikativa. Zaljubljena u život i u ljudske priče. Društveno angažirane,istraživačke teme posebno su mi područje interesa.