Na prostoru Like, Dalmacije, većeg dijela BiH, Crne Gore i istočne Srbije danas postoji oko 100 tisuća stećaka. No, tko je i kada napravio te tajanstvene megalite?

Danas ih se smatra srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, ali postoje neke indicije koje bacaju sumnju na tu priču. Stari istraživači koji su proučavali stećke bili su uvjereni da ovi spomenici zapravo datiraju iz prapovijesti. Osim toga, postoje i teorije koje sugeriraju da su stećci povezani s drevnom civilizacijom koja je bila znatno naprednija nego što se to pripisuje ljudima onog vremena.

Istraživač stećaka i megalita dr.sc. Domagoj Nikolić tvrdi da kontinuitet našeg naroda na ovom prostoru od prapovijesti do današnjih dana nije sporan i da su upravo stećci dokaz tomu. Objašnjava da sami ornamenti na stećcima pobijaju teoriju o srednjovjekovnom porijeklu.

“Ta ornamentika nema ništa sa srednjim vijekom. Vidimo, primjerice, motiv plesa. Ples na pogrebnim mjestima, na stećcima, bilježimo od eneolita do današnjih dana. Lokalitet Crljivica u Dalmatinskoj zagori je jedan kompleks u kojem postoje sveta stabla, sveti hrastovi, zatim postoji sedam svetih bunara, obredne gomile i stećci. To nam sve pokazuje kontinuitet našeg življenja i obredni kontinuitet koji traje tisućama godina, što bi posredno dokazalo da mi nismo došli nego smo uvijek bili tu”, tvrdi Nikolić.

Dogma o srednjovjekovnom porijeklu

On objašnjava da je dogma o srednjovjekovnom porijeklu stećaka ustanovljena u vrijeme kad je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. i kada se Europi otkrio jedan posve novi i neistraženi svijet. Pronađene su velebne megalitske nekropole diljem ovog prostora koje ukazuju da je ovo jedinstveni kulturni, antropološki i etnički prostor s najstarijom megalitskom kulturom u cijeloj Europi. Odnosno, da je upravo na ovim prostorima korijen europske kulture.

“Zapravo se radi o austrijskoj politici komadanja slavenskog juga u splet beznačajnih vazalskih državica koje će imati posebne pseudo-identitete i onda će se njima lako upravljati, što iz Beča, što iz Pešte. Mi taj narativ živimo i danas. Tu je nama slomljena kičma“, govori nam Nikolić.

Dodaje i kako su dimenzije i težina stećaka najbolji dokaz da stećci nisu rađeni u srednjem vijeku. U srednjem vijeku ne postoji tehnološki kontekst u koji bi se smjestila praksa odvaljivanja megalita od desetak tona i njihov prijevoz.

“Najveći stećak za koji znamo se nalazi blizu Sarajeva, na Pavlovcu kod Pala, i on ima 32 tone. Znači za njega je trebao biti odvaljen kvadar iz kamenoloma težak najmanje 40 tona. Ništa slično nemamo u srednjem vijeku. Da je to rađeno u srednjem vijeku o tome bi bilo zapisa u Dubrovačkom ili Venecijanskom arhivu. Nema apsolutno ni jednog zapisa. Osim toga, da je ovdje postajala srednjovjekovna kultura koja je baratala kamenom od 40 tona, ona bi osvojila cijelu Europu, a možda i cijeli svijet”, rekao je Nikolić.

Ljudi divovi

Don Petar Kaer (1848. – 1919.), koji se bavio arheološkim istraživanjima, skupljao i zapisivao narodno blago, u svojoj je knjizi pokušao dati objašnjenje o stećcima i njihovom porijeklu. On tvrdi kako su pod stećcima nađeni ostaci neke nepoznate rase koja ovdje više ne živi.

“On ne ide tako daleko da kaže da su to bili divovi, ali njegov prijatelj Antun Josip Fosco, inače šibenski biskup, kaže da su pod stećcima nađeni ostaci izvanredne veličine i da se miješanjem tih divova s došljacima stvorio dinarski gigantizam, te da je to jedino objašnjenje antropološkog fenomena iznimne veličine ljudi na ovim područjima”, pojašnjava Nikolić.

Brojne narodne predaje iz Crne Gore, Hercegovine i Dalmacije opisuju narod divova koji je izrađivao stećke u pradavna vremena. Pripisuju im se i neka nadnaravna svojstva – stećke su prema predajama na glavama nosile žene koje su živjele 900 godina. Prema predajama, taj se narod divova međusobno istrijebio, a s onima koji su ostali se izmiješao današnji narod, odnosno došljaci.

“Prema tome, ovdje je nekad cvala jedna jako visoka civilizacija. Imali su razvijene komunikacije, bilo je napućeno životom. Ta uzvišena civilizacija u jednom je trenutku nestala”, rekao je Nikolić.

U nastavku pogledajte fotografije Pixsellovog Zvonimira Barisina: