‘Miru Kovača dočekali smo u Rusiji na visokoj razini, a kontakti s njim vrlo su korisni za naše odnose’

Voditelj skupine prijateljstva Vijeća federacije FS Ruske Federacije sa Saborom RH Aleksej Vladimirović Kondratjev, govori o svojim susretima s Mirom Kovačem, predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku i kandidatom za novog predsjednika HDZ-a

Prošloga tjedna Hrvatski sabor posjetilo je izaslanstvo Vijeća federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Među njima je bio i Aleksej Vladimirović Kondratjev, voditelj skupine prijateljstva Vijeća federacije Federalne skupštine Ruske Federacije sa Saborom, gdje se sastao s potpredsjednikom Sabora Sinišom Hajdašem Dončićem, potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku Joškom Klisovićem i članovima skupine hrvatsko-ruskog prijateljstva Sabora.

Kondratjev ima visoko vojno obrazovanje, diplomirao je na Vojnoj akademiji u Moskvi i Akademiji oružanih snaga Ruske Federacije, a magistrirao na Tambovskom državnom sveučilištu. Iza njega je i dugogodišnja vojna karijera od 1998. do 2010. godine. Bio je pripadnik zrakoplovno-desantnih snaga i specijalnih jedinica oružanih snaga Ruske Federacije, sudjelovao je u mirovnim misijama na Kosovu, a osim najviših vojnih odličja Ruske Federacije, odlikovan je i medaljom NATO-a „Za službu miru i slobodi“. U svojoj političkoj karijeri bio je predsjednik izvršnog organa državne vlasti Tambovske regije, a od 2015. izaslanik je u Vijeću federacije Federalne skupštine Ruske Federacije.

NACIONAL: Kao Voditelj skupine prijateljstva Vijeća federacije Federalne skupštine Ruske Federacije sa Saborom, kako ocjenjujete bilateralne odnose između Hrvatske i Rusije?

Što se tiče naših sastanaka u Saboru, mogu samo reći da su naši odnosi odlični. Na taj sastanak smo dugo čekali, imali smo kontakte s predstavnicima Sabora koji su dolazili u Rusiju, imali smo i videokonferenciju, no zbog predsjedničkih izbora stalno smo odgađali ovaj posjet. Tijekom posjete predsjednika Odbora za vanjsku politiku Mire Kovača Rusiji, dočekali smo ga na visokoj razini i razgovarali o poboljšanju odnosa na političkom, gospodarskom i međuparlamentarnom planu. Ti kontakti s Kovačem su se pokazali vrlo korisnim, a prilikom ove posjete Zagrebu imali smo priliku produbiti naše odnose i konkretizirati ih.

NACIONAL: Miro Kovač ima velikih ambicija, želio bi postati predsjednik HDZ-a, a onda možda i premijer. To znači da razvijate kontakte s potencijalno vrlo moćnim partnerom.

Znam za to. Za nas je važno da postoji politička volja za daljnji razvoj naših veza na međuparlamentarnoj i međuvladinoj razini. Bio sam na sastanku kada je Miro Kovač bio gost u Rusiji u ljeto 2019. na poziv predsjednika Komisije za međunarodne odnose Ruskog parlamenta Konstantina Kosačova, a planiramo ponovo pozvati Kovača u svibnju ove godine. Nama je važno da njegujemo kontinuitet našeg međusobnog dijaloga.

NACIONAL: Budući da je Hrvatska članica EU-a i mora poštovati sankcije prema Rusiji, ima li uopće prostora da se ti odnosi ojačaju na gospodarskom planu i kako su na to gledali vaši sugovornici?

Tijekom rasprave o sankcijama upravo sam naglasio tko ih je uveo i zašto. Postoje četiri skupine svjetskih sila – SAD, Rusija, EU i Kina koje su uzajamno povezane. Vidjeli smo kako se razvija carinski rat između SAD-a i Kine te kako se SAD miješa u odnose između Rusije i EU-a, zbog čega je trgovina između Rusije i SAD-a porasla 20%, a ona između EU-a i Rusije pala za 50%. Što se Hrvatske tiče, treba podsjetiti da je Rusija bila jedna od prvih zemalja koja je priznala vašu zemlju i to prije SAD-a. Do sad nikada nismo iznevjerili Hrvatsku u našim trgovinskim odnosima koji sve to vrijeme nikada nisu bili prekinuti zbog ruske krivice. Treba razumjeti da umjetno nametnute sankcije s izmišljenim povodom predstavljaju problem za našu suradnju i smetaju mogućnosti da investiramo u Hrvatsku, kao i da Hrvatska svoje proizvode izvozi u Rusiju, od čega imaju štete obje strane. No usprkos tome, uzajamna trgovina prošle je godine porasla za 14%. Kontakti na razini parlamenta u tome samo mogu pomoći.

‘Nametnute sankcije eu-a ometaju mogućnosti da investiramo u Hrvatsku, kao i da Hrvatska svoje proizvode izvozi u Rusiju, od čega obje strane imaju štete. Uzajamna trgovina ipak je porasla 14 posto’

NACIONAL: Kako bi se eventualno ukinule sankcije EU-a, treba doći do pomaka u odnosima s Ukrajinom. U prosincu 2019. održan je sastanak Rusija-Ukrajina, uz posredovanje Angele Merkel i Emmanuela Macrona, na kojem nije puno postignuto. Vjerujete li da je moguće postići kompromis između Ukrajine i Rusije u dogledno vrijeme?

Treba naglasiti da je na ruskom teritoriju 3 milijuna Ukrajinaca u statusu izbjeglica, i još 3 milijuna koji kod nas rade, zarađuju za život, a novac šalju u Ukrajinu. U isto vrijeme ukrajinsko rukovodstvo nas optužuje za agresiju. Znakovito je da nikada nije ni objavilo rat niti zatvorilo granice.

NACIONAL: No glavna tema ovih pregovora je pitanje poštovanja Sporazuma iz Minska. Što je s time?

Minsk se temelji na 13 točaka koje treba ispuniti Ukrajina, a to znači prije svega promijeniti Ustav kako bi došlo do decentralizacije regija Donbasa i Luganska u dogovoru s predstavnicima tih zona. Od 2015. godine Ukrajina na tom planu ništa nije napravila i nije ispunila. Rusija nije sudionik Minskog sporazuma, a ruske snage nisu nikada prešle na ukrajinski teritorij. Promatrači OSCE-a i UN-a više puta su naglašavali da nema ruskih vojnika u tim regijama. No taj informacijski rat koji se vodi protiv Rusije ima cilj demonizaciju rukovodstva Rusije, ruskog naroda, kao i uništavanje trgovinskih odnosa između naših zemalja. U slučaju vojne agresije obično se protiv agresora ide vojnom silom. Kako nije bilo vojne agresije, nije se imalo razloga vojno odgovarati. Zato se odgovorilo gospodarskim sankcijama.

‘Naša delegacija je posjetila rodne kuće dvojice predsjednika, Franje Tuđmana i Josipa Broza Tita, jer smo željeli vidjeti gdje su rođene te velike povijesne ličnosti koje u Rusiji izuzetno poštujemo’

NACIONAL: Kako onda u tom kontekstu ocjenjujete ulogu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je bio vrlo aktivan u pružanju podrške Ukrajini?

Kao vođa grupe Prijateljstva između dvaju parlamenata, ja nisam ta figura koja bi trebala davati ocjene o hrvatskom rukovodstvu. Kao diplomat i parlamentarac mogu samo izraziti nadu u poboljšanje naših odnosa, kako bi postali još efikasniji.

NACIONAL: Razgovarali ste i sa svojim sunarodnjacima koji žive u Hrvatskoj. Jesu li oni zadovoljni svojim statusom?

Oni su vrlo zadovoljni i svojim statusom i odnosom Hrvatske prema njima. Meni je samo žao da je zbog nametnutih sankcija jako smanjena razmjena među studentima. Na sastanku koji smo imali u Saboru zaključili smo da je prošle godine samo 14 hrvatskih građana otišlo u Rusiju na studij, od njih 10 prema postojećoj kvoti, jedan sam, a trojica uz podršku svojih kompanija. To je jako mali broj za naše dvije zemlje unutar suradnje. Trebalo bi povećati i kvote ruskih studenata koji dolaze u Hrvatsku. Osobito su zanimljiva područja poput biomedicine i biotehnologije, u kojima je Rusija jaka.

NACIONAL: Posjetili ste i rodne kuće dvaju predsjednika – Franje Tuđmana i Josipa Broza Tita. Je li to bila vaša želja ili su to organizirali domaćini?

To je bila naša želja. Željeli smo vidjeti gdje su rođene te velike povijesne ličnosti koje izuzetno poštujemo.

NACIONAL: Iza vas je bogata vojna karijera, jeste li imali prilike razgovarati o vojnoj suradnji Rusije sa Srbijom? Rusija ima odličnu suradnju sa Srbijom kojoj je donirala 6 MIG-ova i mnogo druge vojne opreme. Kako na to gledaju vaši hrvatski kolege?

Nije na nama da procjenjujemo odnose s trećim zemljama. Trgovina oružjem je opća praksa, i ako, na primjer, Hrvatska bude željela prodati svoje MIG-ove Zambiji ili Namibiji, Rusija neće imati ništa protiv, čak i ako je te MIG-ove Rusija prodala vama. Međutim, ono što nas zaista brine jest činjenica da u ovoj regiji postoje sigurnosni problemi, prije svega na Kosovu, u BiH, bez obzira na Daytonski sporazum ili podršku SAD-a Kosovu. Naime, na tom prostoru i dalje postoji problem kriminala, trgovinom droge i slično, što može imati utjecaja na cijelu regiju.

NACIONAL: Ne doživljavaju li vaši hrvatski kolege činjenicu da Rusija poklanja MIG-ove Srbiji kao neku prijetnju?

Ne, nikako. To nema nikakve veze s prijetnjom Hrvatskoj. Rusija nema nikakvih vojnih interesa prema Hrvatskoj, mi želimo razvijati prijateljske i partnerske odnose.

NACIONAL: Bili ste u mirovnim misijama na Kosovu. Rusija ne želi priznati Kosovo, a u tome podržava i Srbiju. No neovisnost Kosova priznalo je puno zemalja, to je postala činjenica i kako onda riješiti to pitanje?

Točno, bio sam u mirovnoj misiji prije 20 godina. Smatram da je protjerivanje srpskog stanovništva s prostora današnje Republike Kosovo, osobito s prostora Kosovske Mitrovice bila velika tragedija za srpski narod. Sad kada američke i europske snage tvrde da Kosovari imaju pravo na svoju nezavisnost, mi se tome protivimo, jer nije proveden ni referendum, niti je to moguće prema međunarodnom pravu. Kako će to pitanje Srbija riješiti, to je njihova stvar. Mi se ne nikada ne miješamo u unutarnja pitanja drugih zemalja.

NACIONAL: Nositelj ste visokog odlikovanja NATO-a, kako i kada ste ga dobili? Znači li to da NATO i Ruska Federacija mogu i trebaju surađivati?

Kao prvo, smatram da se raspadom Sovjetskog Saveza i završetkom hladnog rata NATO također trebao raspasti. Ja sam dobio medalju za mir i slobodu, što je službeno odlikovanje za svakog sudionika mirovnih misija koji je proveo 4 mjeseca u zoni konflikta. Bio sam unutar multinacionalne brigade Istok. To ne smatram priznanjem za svoje zasluge, jer takvo priznanje američki vojnici dobivaju bez obzira na to jesu li izvršili svoju zadaću ili nisu. To smatram političkom odlukom. U vrijeme kada je Ruska Federacija bila slaba, kao i ruska vojska, tada je i postojalo određeno partnerstvo s NATO-om. Kako smo mi počeli rasti i ponovo graditi svoj suverenitet, tako se NATO okretao od nas.

NACIONAL: Zar Rusija i NATO, odnosno SAD nemaju zajednički interes u borbi protiv islamskog terorizma?

Bio sam na više bojišta – i u Afganistanu i u Siriji. Mogu samo reći da tamo, gdje su se Amerikanci počeli boriti protiv terorizma, da se još uvijek bore. Dvadeset godina ratuju u Afganistanu. Napustili smo Afganistan 1989. i imali garanciju prema Ženevskom sporazumu da će tamo nastupiti mir. A mira još uvijek nema. Kada su došli na Kosovo 1999., Amerikanci su iznajmili bazu Bondsteel na 99 godina. Zar se 99 godina misle tamo boriti protiv terorizma? Ista stvar je s Irakom – tamo su Amerikanci započeli rat, a do danas tamo nema nit organizirane države, niti mira.

‘U Rusiji nema panike od koronavirusa. Kinezi od trenutka pojave zaraze postupaju odgovorno, kako bi se spriječila pandemija. Kina je zatvorila cijelo područje na kojem se virus pojavio’

NACIONAL: Kako komentirate posljednji razvoj događaja u Siriji, gdje Turska i Rusija stoje uz različite strane?

U tom sukobu svaka strana štiti svoje interese. No mudrost političnog rukovodstva i umjetnost diplomacije je u tome da uzme u obzir interese druge strane i pronalazi rješenje. Kao što se sjećate, nastao je problem između Turske i Rusije 2015. kada je Turska oborila ruski avion na granici sa Sirijom. Otišao sam na pregovore u Tursku i nakon godinu dana Turska se ispričala. Razgovarao sam i s predsjednikom Asadom koji je nakon nekog vremena prekinuo rat protiv sirijske oporbe. Sve to je pomoglo da unutar skupine Astana počnemo sređivati situaciju u Siriji. Sada pozivamo i Tursku i SAD da zajednički pronađemo političko rješenje koje će omogućiti da Sirija ostane jedinstvena i suverena, kako bi se situacija smirila i provela ustavna reforma.

NACIONAL: Zastupnik ste u Vijeća federacije Federalne skupštine Ruske Federacije i član stranke Jedinstvena Rusija. Kako biste ocijenili status opozicije u Rusiji? Naime, mnogi vođe opozicije bili su uhićeni, posljednji među njima Aleksej Navalni, novinari su pod pritiskom, kritičnim medijima otežava se rad, a predsjednika Putina optužuje se za autokratsku vladavinu.

U politici uvijek ima onih koji su za i koji su protiv. Svaki politički vođa ima određeni postotak ljudi koji su protiv njega, koji su neopredijeljeni i koji ga podržavaju. Što se tiče Navalnog, on sada nije u zatvoru. No kada čitam u novinama kako Rusija ima političke zatvorenike, onda morate znati da je Navalni kriminalac koji je ukrao državne šume, zbog čega je osuđen.

NACIONAL: No u međunarodnoj javnosti smatra se da je on uhićen kao vođa opozicije i protivnik Putina, kao što se vrši pritisak i na novinare i kritične medije, što nije dobra slika ruske demokracije…

Imate li vi kriminalce na čelu vaše zemlje?

NACIONAL: Imamo mnoge optužene za kriminal u vrhu vlasti i na čelu gradova. Hrvatski mediji čine sve kako bi to razotkrili. Ali to nije pitanje. Pitanje je ruske opozicije kojoj je onemogućeno djelovanje.

Na čelu zemlje mora biti čovjek koji nema veze s kriminalom, netko tko ne dobiva novac iz inozemstva kako bi se borio s političkim oponentima. U prosincu 2017. kada su se isticale kandidature za predsjedničke izbore u Rusiji, Navalnom je odbijena kandidatura jer je bio kazneno osuđen kao kriminalac. To je bilo posve u skladu sa zakonima i međunarodnom praksom. No isti taj dan 27 novinskih agencija, BBC, CNN, Bild, Spiegel i mnogi drugi međunarodni mediji su javili da je u Rusiji protuzakonito odbijena kandidatura opozicijskog vođe koji ima najviše šanse. Bio je to pritisak izvana, kako bi se promijenila odluka ruskog pravosuđa. To je miješanje u unutarnja pitanja jedne suverene zemlje. Što se tiče opozicije, mi ne zabranjujemo njihovo djelovanje, samo tražimo da rade u zakonskom okviru Ruske federacije. Kada je oporba prošlog ljeta izvela ljude na prosvjede na ulice Moskve bez dozvole i napadala policiju, bili su svjesni da je to kažnjivo. Usprkos tome ugrožavali su živote policajaca koji su zaštićeni našim zakonom. Ne zabranjujemo ni rad opozicijskih televizija, novina ili portala, ali ne moramo na državni račun plaćati oporbene medije. Postoje zakoni o političkim strankama koje dobivaju određenu financijsku potporu ako imaju određenu podršku birača. Nećemo mijenjati zakone za one čija je podrška preniska.

NACIONAL: Strah od epidemije koronavirusa širi se cijelim svijetom. Upravo ste stigli iz Rusije, kakva je situacija u vašoj zemlji, jesu li posebne zaštitne mjere na snazi?

Nema panike u Rusiji. Ono što su Kinezi napravili od trenutka kada se pojavila zaraza bilo je vrlo odgovorno, kako bi se spriječila pandemija. Kina je zatvorila cijelo područje gdje se virus pojavio. A kada je proučila prirodu tog virusa, poslala je informaciju o njemu Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i svim zemljama svijeta. Sjetite se kako se ponašao SAD kada se pojavila svinjska gripa H1N1. Oni nisu zatvorili granice i nisu ni poslali informacije o virusu drugim zemljama. Rusija je svoje građane evakuirala i dovezla ih kući i svi su oni ozdravili. Nismo imali niti jedan smrtan slučaj. Nekima od njih davali smo lijek koji se koristi u borbi protiv HIV-a i on se pokazao dosta efikasan. Treba napomenuti da su većina oboljelih stariji ljudi s niskim imunitetom. Kina nastoji s ruskim znanstvenicima otkriti genom virusa kako bi zajednički pronašli cjepivo. Oni su primjer kako bi se jedna država u takvoj situaciji trebala ponašati.

Komentiraj