Marić boravi u Bruxellesu, gdje s Europskom komisijom potpisuje sporazum o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura. Na pitanje kako bi ona trebala izgledati, rekao je kako je potpisivanje sporazuma vrlo važan korak u svemu što radi Vlada – a to je put prema ulasku u eurozonu i uvođenju eura.

“Sigurno da su informiranost, znanje i potpuna transparentnost ključna načela tog puta. Tako da bi ova komunikacijska strategija tome zapravo i trebala i hoće najviše pridonijeti, kako u ovoj fazi kada još uvijek traju pripremne radnje, kada smo još uvijek fokusirani na ispunjavanje naših kriterija, a tako još i više onoga časa kada europske institucije u okviru procedure proglase i službeno objave da kroz tada, nekih šest mjeseci, Hrvatska ulazi u eurozonu. Taj trenutak najranije se može dogoditi sredinom iduće godine”, rekao je Marić.

Komentirajući činjenicu da su kriteriji za ulazak u eurozonu zbog pandemije u dobroj mjeri suspendirani i je li Hrvatska i dalje pri tome da uvede euro 1.1.2023. Marić je rekao da i dalje RH stoji pri tome. “Uz napomenu da trebamo ispuniti sve te kriterije, ja osobno ne osjećam neko pretjerano ublažavanje, dijalog i općenito naša suradnja s europskim institucijama, kako Europskom komisijom tako i Europskom središnjom bankom, ali i zemljama članicama je vrlo intenzivna. Mi se držimo svega onoga na što smo se na neki način obvezali kao mjere koje treba ispuniti nakon našeg ulaska u devizni tečajni mehanizam 2 (ERM2). Tu je i izvješće EK o stanju i stupnju konvergencije, kao i dobro znani Maastriški kriteriji. Ne ulazimo kako će oni izgledati za nekoliko godina, već sad postoje određene najave i spekulacije o nekakvoj reviziji, mi se držimo ono što trenutno vrijedi. Po svih 5 kriterija, uključujući i stopu inflacije i što se tiče fiskalnih kriterija Hrvatska, stoji dobro i prijedlog proračuna za iduću godinu bi trebao osigurati da Hrvatska ispunjava i te uvjete”, naglasio je Marić.

O saborskoj raspravi o amandmanima, o prihvaćanju nekoliko oporbenih čija je vrijednost 32 milijuna kuna te hoće li to dodatno povećati proračunski manjak ministar financija, rekao je da neće. “Prema Zakonu o proračunu kad god predlažete amandman za neko povećanje sredstava za neku namjenu morate u isto vrijeme predložiti adekvatno smanjenje na nekoj drugoj stavci. Kroz amandmane ne možete i ne smijete povećavati ukupni rezultat proračuna. Prihvaćena su 4 amandmana vladajućih i 5 oporbenih. Mislimo da će oni doprinijeti još boljoj kvaliteti proračuna za iduću godinu, godinu koja još uvijek ima izazove, prije svega vezanih uz COVID. Ali nakon jedne dosta dobre godine u kojoj smo, po svemu sudeći, dostigli predrecesijsku razinu realnog BDP-a u idućoj godini cijeli proračun je baziran na nastavku rasta BDP-a od nekakvih 4,4%. Međutim, što uvijek napominjem kao ministar financija, uz sve dobre i gospodarske pokazatelje, dobro punjenje proračuna, naš fokus treba i mora biti uvijek i isključivo na troškovnoj, rashodnoj strani proračuna”, kazao je Marić.