Od tvrdnje da treba vojno intervenirati u RS krene li Milorad Dodik u otcjepljenje, do stava da je Dodik trenutno partner Hrvatskoj – takve oprečne stavove o BiH zagovarali su hrvatski predsjednici u razdoblju tek nešto dužem od deset godina.

“Apel za spas BiH”, koji je Nacional ekskluzivno otkrio u novom broju, još je jednom podsjetio na goleme razlike u stajalištima što ih prema rješenju krize u BiH i danas zagovaraju sadašnji predsjednik Republike Zoran Milanović, koji srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika smatra partnerom, i bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji se zauzima za građansku BiH i oštro se protivi Dodikovoj  politici secesionizma.

APEL ZA SPAS BIH: Mesić, Bogićević i Tupurkovski: ‘Koncept konstitutivnih naroda treba napustiti, a jedino rješenje za BiH je građanska država’

“Jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu je građanska država, ma koliko to nekome danas izgledalo dalekim i nerealnim”, stoji u radnom nacrtu Apela za spas BiH, koji Stjepan Mesić upravo priprema s bosanskohercegovačkim i sjevernomakedonskim članovima posljednjeg Predsjedništva SFRJ, Bogićem Bogićevićem i Vasilom Tupurkovskim. “A to znači da treba okrenuti leđa konceptu ravnopravnosti konstitutivnih naroda i konceptu prema kojemu prava građana izviru iz njihove pripadnosti određenom etnicitetu, odnosno narodu”.

Stjepan Mesić taj stav zagovara dosljedno, a promovirao ga je i tijekom deset godina svojega predsjedničkog mandata. To svoje uvjerenje Mesić je običavao izražavati tvrdnjom da je “Hrvatima Bosne i Hercegovine glavni grad Sarajevo, a ne Zagreb”, pozivajući pritom uvijek da službeni Beograd isto to poruči i Srbima u BiH.

Mesić je oduvijek izražavao veliko nepovjerenje prema politici Milorada Dodika, pa se s njim nikada nije bilateralno sastao. Štoviše, na samome kraju predsjedničkog mandata, 19. siječnja 2010, nakon što je njegov nasljednik Ivo Josipović već bio izabran, Mesić je u neformalnom razgovoru tijekom oproštajnog susreta s novinarima na Pantovčaku dao izjavu koju su prenijeli i svjetski mediji, poput CNN-a: „Da sam predsjednik Republike u trenutku kada bi Milorad Dodik u Republici Srpskoj eventualno raspisao referendum o otcjepljenju od BiH, odmah bih vojskom prekinuo koridor u bosanskoj Posavini”.

Zoran Milanović, međutim, vodi potpuno suprotnu politiku. On prema Dodiku izražava neskrivene simpatije, i prvi je hrvatski predsjednik koji je najutjecajnijeg srpskog političara u BiH primio na Pantovčaku, dosad čak dva puta, u rujnu 2020. i u listopadu prošle godine.

Prema Milanoviću, Dodik je “trenutno partner Hrvatskoj”, izjavio je hrvatski predsjednik 17. siječnja ove godine, u prigodi dodjele državnog odlikovanja nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću. “Ne vidim da srpska politika u BiH radi štetu Hrvatima. Bez Srba u BiH mi ovaj problem nećemo riješiti”, dodao je Milanović.

Tjedan kasnije, 25. siječnja, Milanović se usprotivio da EU, po uzoru na SAD, uvede sankcije Miloradu Dodiku, te je čak nazvao “izdajnikom” onoga tko bi glasao za takve sankcije. “Ako netko iz Hrvatske bude glasao za te sankcije, on je za mene izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Europskom vijeću”, kazao je Milanović.

Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović, hrvatski predsjednici između Stjepana Mesića i Zorana Milanovića, vodili su različite politike prema BiH, ali obje su ostajale unutar raspona oprečnih stavova Mesića i Milanovića.

Usprkos toj političkoj nepomirljivosti, kao i neizvjesnom ishodu rezultata njihove politike prema BiH, čini se kako politička nepomirljivost nije narušila osobne odnose Mesića i Milanovića: “U nekim pitanjima se slažemo, a u nekim ja pokušavam nagovoriti njega ili on mene, ali nas dvojica smo i dalje prijatelji”, izjavio je Mesić.

Apel za spas BiH: Otkriće Nacionala zainteresiralo veleposlanstva i regiju