Olujno nevrijeme koje je u srijedu popodne pogodilo kontinentalnu Hrvatsku odnijelo je dva života u Zagrebu i jedan u Slavoniji, u glavnom gradu Hrvatske više je desetaka ozlijeđenih osoba, a materijalna šteta je velika.

Nevrijeme praćeno kišom i olujnim vjetrom u Zagrebu je nosilo sve pred sobom. Dva muškarca, 50-godišnji pješak te 48-godišnji vozač, preminuli su na mjestu nesreće uslijed pada stabla, a život je izgubio i 40-godišnjak iz općine Cernik u Brodsko-posavskoj županiji, koji je bio u automobilu na koji je palo stablo.

Nevrijeme je zahvatilo nekoliko županija, no najveće štete i najviše ozlijeđenih je u Zagrebu.

Nezapamćena oluja. Dvoje mrtvih u Zagrebu, jedan u Slavoniji. Više od 60 ozlijeđenih

‘Pregrijana tava na štednjaku’

Što se točno dogodilo u srijedu u poslijepodnevnim satima nacional.hr doznao je  u razgovoru s našim prognostičarom Kristijanom Božarovom.

“Danima smo na granici jako vrućeg, vrelog zraka porijeklom iz Afrike. Cijeli mediteranski bazen je pregrijana tava na štednjaku, možemo to s time usporediti. I kada na tavu bacite malo vode, malo vlage ili malo hladnoće, dogodi se burna, nagla reakcija. Preko Alpa procurilo je malo vlažnog zraka, kapnulo je na ovu užarenu podlogu i time nastaju ove iznimno jake oluje”, kaže Božarov.

Te oluje u meteorologiji nisu neobične, dodaje. “One se ljeti događaju više sjeverno od Alpa, ne toliko s ove naše južne strane. Međutim, kada vlažan zrak procuri, tada se i na području Hrvatske i susjednih zemalja događaju intenzivna nevremena”, ističe Božarov.

‘Sve do subote rizik za nevrijeme’

Naglašava kako ćemo još nekoliko dana biti na granici između svježijeg i vlažnijeg zraka sjevernije i vrućeg, vrelog južnije. “U tim okolnostima, sve do subote postoji rizik za nevrijeme. Grmljavinskih pljuskova bit će još diljem Hrvatske, više na kopnu i na sjevernom Jadranu, nešto manje u Dalmaciji, ali čitava Hrvatska u sljedeća tri dana ima dosta veliku mogućnost za grmljavinsko nevrijeme. Može biti obilnije kiše, jačih pljuskova, olujnih udara vjetra i tuče, treba pratiti i službena upozorenja DHMZ-a, svakog dana od jutra jer se tijekom dana naglo razvijaju takvi sustavi i ne može ih se prognozirati satima unaprijed. Sat, dva, tri – da, ali dan, dva unaprijed možemo znati samo da će ih biti, ali u kojem intenzitetu i točnu lokaciju još ne”, navodi naš sugovornik.

Olujni udari vjetra

Božarov se osvrnuo i na udare vjetra.

“Prema podacima DHMZ-a, 115 kilometara na sat zabilježeno je na zagrebačkom aerodromu, 180 kilometara na sat podatak je s automatske mjerne stanice u Gradištu kraj Županje. To je, čini se, najveći udar vjetra zabilježen u Hrvatskoj s ovom olujom”, kaže.

“Rekao bih još jednu stvar… Po društvenim mrežama čitamo komentare kako se ljudi iz Dalmacije, Jadrana čude kako je vjetar od 115-120 kilometara na sat mogao napraviti tolike štete kad kod njih puše bura i do 200 na sat. Stvari nisu iste. Bura puše u udarima, koji kratkotrajno dosegnu te brzine, i onda naglo padne. Ovo je sada puhao vjetar 20, 30 minuta u komadu i to praćen vrlo gustom i snažnom kišom. Time se značajno pojačava taj destruktivni element vjetra jer je energija koju donosi ta oborina, koja se slijeva s neba, puno jača i zato dolazi do ovakvih odlomljenih i iščupanih stabala, krovova i slično”, zaključio je.

Kod Županje zabilježen najjači udar vjetra tijekom nevremena: 180 km/h