Međunarodni dan zagrljaja: Grljenje smanjuje stres i pojačava osjećaj sreće

Dvadesetprvi dan mjeseca siječnja obilježava se kao Međunarodni dan zagrljaja i to već puna tri i pol desetljeća, donosi Days of the year. Međunarodni dan zagrljaja prvi put je obilježen 1986. godine u američkom Michiganu. Na ideju je došao Kevin Zaborney, protestantski pastor i kreativni poduzetnik. Primijetio je, naime, da su ljudi između Božića i Valentinova dosta depresivni, baš zbog nedostatka bliskosti i izmjene zagrljaja, pa mu se učinilo zgodnim oraspoložiti ljude u međuvremenu, recimo, koncem siječnja.

Psiholozi su to podržali, potvrđujući da su zagrljaji i Dan zagrljaja jako važni te da pet do šest zagrljaja dnevno život može učinit dužim i ljepšim. Američka psihologinja Virginija Satir rekla je da grljenje ima ljekovita svojstva. Obrazložila je da su čovjeku potrebna četiri zagrljaja na dan da bi preživio, osam zagrljaja dnevno da bi se održao, a dvanaest zagrljaja na dan da bi napredovao.

Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju obrazlaže kako je grljenje zdravo, prirodno i savršeno, a moć zagrljaja znanstveno je istraživao i dr. sc. Jay Gordon. Istraživanja su pokazala da o grljenju ovisi i naša inteligencija, pa se vjeruje da će ona djeca koju se više grli biti inteligentnija, od one koju su roditelji manje grlili.

Postoji i bonton kod grljenja

Grljenje ima jako puno pozitivnih učinaka na zdravlje. Kada osoba primi zagrljaj, u organizmu se povisuje razina serotonina i endorfina, poznatih i kao ‘hormoni sreće’, koji snižavaju visoki krvni tlak, smanjuju stres, umanjuju osjećaj anksioznosti i bol. Kada osoba primi zagrljaj, zbog aktivacije spomenutih hormona, raste osjećaj ugode i blagostanja.

Budući da je prisno, grljenje ima i pripadajući bonton. Bonton grljenja nalaže da se zatraži dopuštenje prije grljenja i da se poštuje osobni prostor osobe koju se grli. Zagrljaj treba biti srdačan i topao, a bonton razlikuje više tipova zagrljaja. Postoji ‘medvjeđi zagrljaj’, on je čvrst i u njemu jedna ruka ide preko ramena, a druga preko struka grljene osobe, koja grli na isti način.

 

“Medvjeđi tip” prijateljskog zagrljaja. Photo: Pixabay

 

Zatim postoji zagrljaj ‘slovo A’ u kojem su tijela nagnuta jedno prema drugom, a grli se s obje ruke: jedna ide preko ramena, a druga u predjelu pazuha druge osobe. U tom položaju lica su pripijena i obje osobe gledaju u istom smjeru.

Postoji i takozvani ‘čeoni zagrljaj’, u kojem ruke idu na ramena druge osobe, a čela se naslanjaju jedno na drugo.

Postoji zatim i ‘obrazni zagrljaj’, kada se grli stojeći ili sjedeći, obrazi se vidljivo dodiruju, a dlan ruke može biti na drugoj strani lica. Koji će se zagrljaj upotrijebiti, ovisi o situaciji i prisnosti osoba koje se grle.

 

Vlasnica grli svog psa. Photo: Pixabay

 

Zagrljaje posebno vole oni najranjiviji i najemotivniji u društvu, a to su djeca i kućni ljubimci. Zagrljaji strašno pomažu djeci da zaborave sve loše osjećaje i događaje, pa zagrljajima u njihova mala-velika srca ulaze vedrina i sigurnost.

I psi vole zagrljaje osobe koju poznaju. Kada vlasnik zagrli svog psa i kaže mu da ga voli, pokazala su istraživanja, pseće srce ubrza rad i do 30 posto – iz čiste radosti.

Komentiraj