KONZULTANTICA: Martina Dalić opet radi za Plenkovićevu Vladu, ali preko Svjetske banke

NACIONAL OTKRIVA kako je bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica Plenkovićeve vlade koja je morala otići zbog afere Hotmail angažirana na lukrativnom projektu Svjetske banke koji unosno plaća – hrvatska vlada

Martina Dalić, bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica prošlog saziva vlade Andreja Plenkovića, ponovo radi za hrvatsku vladu. Ovaj puta to ne radi izravno, nego kao konzultantica Svjetske banke. Ali za projekt koji je od Svjetske banke naručila hrvatska vlada, koja ga i financira.

To se može tvrditi jer je Martina Dalić sasvim sigurno sudjelovala u izradi Nacionalne razvojne strategije – Hrvatska 2030, čiji je sadržaj djelomično u ponedjeljak predstavio Jutarnji list i predstavio ga kao najvažniji dokument aktualne vlade. To su Nacionalu potvrdila dva neovisna izvora, jedan blizak samom vrhu Vlade.

Za rad na tom projektu Martinu Dalić nominalno je angažirala Svjetska banka kojoj je Vlada u svrhu izrade tog dokumenta namijenila 4,3 milijuna eura u projektu koji je započeo u svibnju 2018., treba trajati 26 mjeseci, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. To sada baca sasvim novo svjetlo na njene nedavne tvrdnje izrečene u razgovoru za RTL televiziju. Ona je za RTL Direkt sredinom lipnja izjavila kako honorarno radi za Svjetsku banku. Ali je tom prilikom propustila reći na kojem projektu i kako se taj projekt financira. A kako se čini, financira se prilično lukrativno.

Martina Dalić u više navrata bila je u posjetu Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU kao konzultantica koja je sudjelovala u kreiranju tog dokumenta. Ista ona Martina Dalić koja je morala napustiti Plenkovićevu vladu zbog percepcije javnosti koja je formirana nakon otkrića afere Borg povezane s načinom rješavanja krize u Agrokoru, koja je u sam vrh Plenkovićeve administracije uvela zadah teške korupcije.

Ta ekskluzivna informacija baca sasvim novo svjetlo na više puta izgovorene izjave premijera Andreja Plenkovića o načelno beskompromisnoj podršci njegove administracije borbi protiv korupcije u zemlji u kojoj nema nedodirljivih.

 

Najvažnija strategija koju je Hrvatska ikad imala, ‘Hrvatska 2030’, plaćena je Svjetskoj banci velikih 4,3 milijuna eura, a kao savjetnica na tom projektu angažirana je upravo Martina Dalić

 

Za rad na tom projektu Martinu Dalić nominalno je angažirala Svjetska banka kojoj je Vlada u svrhu izrade tog dokumenta namijenila 4,3 milijuna eura u projektu koji je započeo u svibnju 2018., treba trajati 26 mjeseci, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. To sada baca sasvim novo svjetlo na njene nedavne tvrdnje izrečene u razgovoru za RTL televiziju. Ona je za RTL direkt sredinom lipnja izjavila kako honorarno radi za Svjetsku banku. Ali je tom prilikom propustila reći na kojem projektu i kako se taj projekt financira.

A kako se čini, financira se prilično lukrativno. Izvor upućen u funkcioniranje takvih projekata za Nacional je izjavio da angažirani konzultanti za svoj rad znaju biti plaćeni i više od tisuću američkih dolara dnevno.

Izvor koji je i sam sudjelovao kao međunarodni konzultant na sličnim projektima za Nacional je ovako opisao kako takve suradnje funkcioniraju:

‘’Radi se o projektima za koje Svjetska banka često angažira konzultante po preporuci investitora. A to bi u ovom slučaju bila hrvatska vlada. Štoviše, oni se informiraju o tomu tko bi po mišljenju Vlade bio adekvatan izbor za izradu takvog dokumenta, pa ako dobiju preporuke ili neko mišljenje, koje je uglavnom neformalno ili usmeno, ono ima suštinski puno jaču snagu. Pa je temeljno pitanje u ovom slučaju tko je Svjetskoj banci preporučio da, među ostalima, angažira baš i Martinu Dalić na radu na toj strategiji. Potom se konzultanti angažiraju, najčešće kroz aktivnosti nekih tvrtki. Te tvrtke u konačnici brokeriraju koliko vrijedi radni dan njihovih konzultanata. One zapravo brokeriraju svoje reference i ranija iskustva u suradnji na takvim i sličnim projektima te potom daju da određeni konzultanti odrađuju posao pod njihovom kapom. Pritom znaju zadržati čak i do polovice dnevnog honorara za svoje konzultante, ali to prvenstveno ovisi o međusobnim dogovorima. Ako je Martina Dalić angažirana kroz vlastitu ili neku njoj blisku tvrtku, to za nju značajno mijenja uvjete suradnje nabolje. Ali svakako je jako dobro zarađivala na dnevnoj osnovi, na račun hrvatskih poreznih obveznika’’.

Nacionalna razvojna strategija – Hrvatska 2030 u Jutarnjem listu predstavljena je kao strategija koja se dugo čekala, u čiju su izradu u inicijalnoj fazi bili angažirani i brojni stručnjaci, koji se sada počinju pitati tko je zapravo izradio taj dokument.

U Jutarnjem listu dokument je predstavljen ovako:

‘’Napisan je na nešto više od 80 stranica, podijeljen na četiri razvojna smjera i to: pokretanje gospodarstva i poticanje privatnih ulaganja, oporavak i jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija, te ravnomjerni regionalni razvoj. Svaki od tih smjerova ima i svoje strateške ciljeve i to njih 12, od koji su najvažniji konkurentno, inovativno i digitalno gospodarstvo, obrazovani i zaposleni ljudi, učinkovita i djelotvorna javna uprava i pravosuđe, zdravstvo, sigurnost, demografska revitalizacija, energetska tranzicija i zaštita okoliša, mobilnost… Dokument je prošle godine trebao biti u javnoj raspravi, a usvojen je još početkom ožujka ove godine, ali je onda došla pandemija i neke je točke u strategiji trebalo prilagoditi novim okolnostima.’’

Premijer Plenković je i na sam dan njenog napuštanja Vlade o Martini Dalić nastojao govoriti biranim riječima, a da joj daje punu podršku pokazao je i dolaskom na promociju njezine knjige o Agrokoru s cijelim državnim vrhom. PHOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

 

Završena verzija dokumenta uskoro bi trebala stići na raspravu u Saboru. Kada je prije nekoliko mjeseci o toj temi pisao poslovni tjednik Lider, tada su na pitanja kako to da je Svjetska banka glavni kreator te strategije kojoj je cilj postaviti temelje za povećanje potencijala gospodarskog rasta i razvoja, a ne neka domaća institucija iz resornog ministarstva odgovorili ovako:

‘’Ministarstvo je ugovorilo savjetodavne usluge Svjetske banke za projekt podrške uspostavi sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, u sklopu kojega Svjetska banka izrađuje analitičke podloge za izradu NRS 2030. Svjetska banka, kroz ovaj ugovor, u prvom redu daje podršku MRRFEU u dijelu razrade metodologije i postupaka za cjelokupni sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH. Svjetska banka nije kreator NRS 2030. U izradu NRS 2030 uključeno je više od 600 dionika iz javnog, znanstveno istraživačkog, civilnog i privatnog sektora kroz radne skupine te građani RH. Održano je 46 događaja na temu ‘Hrvatska kakvu želimo 2030.’, provedeno je 300 sati u raspravi u koje je bilo uključeno 1159 sudionika, ispunjeno 1780 online upitnika građana s prijedlozima o razvojnim prioritetima.’’

Jutarnji list predstavio je neke završne rezultate tog angažmana sadržane u nacrtu dokumenta. U njemu piše sljedeće:

‘’Do 2030. stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trebala bi porasti sa 66,7 posto na 75 posto i biti veća od prosjeka EU. Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije trebali bismo biti među 10 najboljih članica EU. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti sa sadašnjih 23,3 posto za 10 godina trebala bi pasti na manje od 15 posto, a stopa totalnog fertiliteta s 1,47 narasti na 1,60.

BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći bi sa 65 posto, koliko je iznosio 2019., trebao narasti na 80 posto. Po indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska bi sa 63 mjesta trebala skočiti među 40 najboljih zemalja. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj koji sad iznosi skromnih 0,97 posto BDP-a, do 2030. trebao bi znatno premašiti prosjek EU i popeti se na tri posto BDP-a. Veliki skok trebao bi biti i u izvozu roba te usluga, i to sa sadašnjih 52,3 posto na 80 posto BDP-a. Također, Hrvatska bi s 29. mjesta (479 bodova) po PISA-i trebala do 2030. doseći prosjek zemalja OECD-a (487 bodova), a stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju narasti s 3,5 posto na čak 11,1 posto. Do kraja desetljeća trebali bismo živjeti u bitno zdravijem okolišu; emisije stakleničkih plinova trebale bi se s 0,22 tone smanjiti na 0,19 tona, dok bi udio obnovljivih izvora energije s 28,02 posto trebao narasti na 36,40.

Bitno bi se povećao i očekivani broj godina zdravog života koji bi s 57,5 godina skočio na 64 godine.’’

Izvor blizak Vladi tvrdi da je Svjetska banka dosad proizvela više tisuća stranica različitog materijala, da su neki materijali odveć opsežni, kao i da se zbog njihove kvalitete mogu očekivati razne polemike i diskusije. Ali i kritike zbog toga što je u njegovoj izradi bila uključena i Martina Dalić. Međutim, izvor blizak Vladi navodi i kako je Martina Dalić bila aktivna za vrijeme dok je na čelu Ministarstva bio Marko Pavić, kao i da njeni posjeti nisu primijećeni nakon što je isto ministarstvo preuzela Nataša Tramišak. Ona je o toj strategiji za Nacional izjavila sljedeće:

‘’Ona je u nacrtu spremna i trebala bi sljedećeg tjedna ići u javno savjetovanje, iako nemamo obvezu javnog savjetovanja za taj dokument. Radi se o našoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji za koju je bitno što Hrvatska želi postići u sljedećih deset godina. Zato ona prvo ide na izglasavanje u Sabor, a onda u Europsku komisiju. Naravno, mora pratiti prioritete EU-a kao što su zelena ekonomija, nove tehnologije, digitalizacija, ekološka poljoprivreda, konkurentnost gospodarstva – što je jednako značajno za Hrvatsku kao i za cijeli EU. Naravno da smo sve to implementirali u Nacionalnu strategiju. Znamo i koje su bile naše prepreke i potrebe, gdje zaostajemo za ostalim zemljama članicama i nudimo rješenja kako to ispraviti. Taj strateški dokument mora biti dosta ambiciozan i sveobuhvatan i treba dati strateški okvir za razvoj svih komponenti društva. Nacrt koji postoji sigurno bi mogao biti detaljniji i konkretniji što se tiče gospodarstva i ekonomije, ali to će se razraditi sektorskim strategijama. Zalažem se da taj dokument bude koncizan, koherentan, jasan i pristupačan svima, da daje jasnu viziju onoga što želimo. Nema smisla da on ima nekoliko tisuća stranica jer se onda gubi bit. Iz te Strategije doći ćemo i do operativnog programa za sljedeće proračunsko razdoblje.’’

 

Martina Dalić je za RTL Direkt sredinom lipnja izjavila kako honorarno radi za Svjetsku banku. Ali je tom prilikom propustila reći na kojem projektu i kako se taj projekt financira

 

Martina Dalić morala je otići iz Vlade jer je operaciju spašavanja posrnulog Agrokora, kojom je osobno dirigirala, dovela u zonu bezočnog sukoba interesa, koja i dalje smrdi na političku korupciju, iako je Državno odvjetništvo u rekordno brzom roku procijenilo da u tim postupanjima nije bilo nezakonitosti. Okupila je u kriznim trenucima kada je afera Agrokor bujala s potencijalno nesagledivim posljedicama jednu, kako će se pokazati, interesnu skupinu sastavljenu od predstavnika konzultantskih tvrtki, privatnih brokerskih kuća i odvjetničkih ureda koja je kasnije, a i danas to dijelom čini, sudjelovala u financijskom čerupanju Agrokora. Upravo pod njenim političkim skutima rodila se tako afera financijski teža od svih dotad poznatih korupcijskih skandala u koje je HDZ bio umočen. E-mail korespondencija koju je objavio portal Index kirurški precizno otkrila je način ponašanja njenih uzdanica. Okupljeni oko hotmail adrese potpredsjednice Vlade, kao prikrivena neformalna skupina, lažući i varajući javnost, skrojili su Lex Agrokor, misleći pritom i na vlastite interese. Naoko slučajno iz zakona su izbacili sve odredbe koje bi zabranile i onemogućile sukob interesa. Iz njihovih je redova potom izabran Vladin povjerenik, sami su potom odredili njegovog glavnog inozemnog savjetnika, koji im se odmah odužio transferirajući dio vlastite zarade na njihove račune. Unatoč ‘’pravorijeku’’ Državnog odvjetništva kako u svemu nema ništa sporno, ne može se demantirati da sporni e-mailovi upućuju na zloupotrebu položaja i ovlasti, trgovinu utjecajem, neovlašteno raspolaganje, možda i dilanje povjerljivih informacija. Izvor blizak premijeru Andreju Plenkoviću Nacionalu je u svibnju 2018. ovako objasnio što je presudilo političkoj karijeri Martine Dalić:

‘’Premijer je već u trenutku kada su otkriveni lukrativni i neprimjereno visoki honorari prijatelja Martine Dalić iz Škegrina inkubatora razmišljao o tomu da joj se zahvali na suradnji. Naročito je bio razočaran jer je ona bila njegov osobni izbor te jer je u nju imao veliko povjerenje. A zbog nje je počela gubiti reputaciju cijela Vlada. Međutim, odlučio je ostaviti je privremeno u Vladi jer je procijenio da bi njena smjena, koja bi povukla i istodobnu smjenu Ante Ramljaka, definitivno trajno negativno utjecala i blokirala postizanje nagodbe u Agrokoru. Danas, tri mjeseca kasnije, taj se proces može dovršiti i bez nje. Novi povjerenik vodi taj posao svom kraju čini se i prije zadanog roka. Nema nikakve sumnje da je njeno ponašanje reputacijski ugrozilo Vladu te da premijer to ponašanje nikako ne tolerira. To nije ono s čime bi se njega moglo povezivati i logično je da je morala otići. Iako on s njom na ljudskoj razini donekle suosjeća, jer se pomalo zaboravlja da je ona vjerojatno od tog silnog pritiska imala i ozbiljnih zdravstvenih problema’’.

Tvrdnje o opisanim razmišljanjima Andreja Plenkovića iz tog vremena tada su brojni temeljito propitivali, od oporbe koja ga je redom prozivala da je sve jako dobro znao, do unutarstranačkih redova. A Plenković je i na sam dan njenog napuštanja Vlade o njoj nastojao govoriti biranim riječima. Među ostalim, 14. svibnja na konferenciji za medije obrazlažući njenu ostavku i objašnjavajući na koji su način angažirani stručnjaci, izbjegao je reći tko ih je angažirao.

“Kao odgovorna Vlada, zajedno s tadašnjim koalicijskim partnerom Mostom, koji je bio u potpunosti informiran o svim aktivnostima, iako danas tvrde da to nije tako, angažirani su i stručnjaci van sustava državne uprave koji imaju specifična znanja i koji su mogli pomoći Vladi da se pripremi za izbjegavanje najneugodnijeg scenarija, što bi bilo niz stečajeva ne samo Agrokora, nego i brojnih drugih kompanija koje su s njima povezane. To su bit i okolnost koje svi trebamo imati na umu”, rekao je Plenković. On je upozorio da su okolnosti bile takve da je prijetio slom Agrokora koji se mogao preliti na cjelokupan gospodarski sustav. Potom je u nastavku izjave govorio kao da se Martina Dalić sama konzultirala sa stručnjacima.

“U takvim okolnostima potpredsjednica Dalić je konzultirala ljude koji su u toj temi, zahvaljujući svom znanju i iskustvu, mogli pomoći, i to mogli pomoći u kratkom roku, s ekspertizom koja se objektivno u tako kratkom vremenu nije mogla naći unutar sustava državne uprave. Bila je izvanredna kriza, zahtijevala je izvanredno djelovanje, brzinu pa i metodologiju samoga rada. I to je važno da svi akteri, pa i današnji kritičari i komentatori uvaže i shvate. To je izrazito važan i bitan detalj. U takvim kratkim rokovima, kao što znate, pripremljen je Zakon o izvanrednoj upravi u društvima od sistemskog značaja za RH”, rekao je Plenković. Isti onaj “Lex Šavorić” o čijem je autorima javnost istinu doznala tek nakon što je portal index.hr otvorio aferu Hotmail. I Andrej Plenković i Martina Dalić cijelo su vrijeme taj podatak krili od javnosti. A sumnjalo se da su ga krili upravo zato što su glavni protagonisti iz skupine Borg našli na platnoj listi Agrokora.

 

‘Ako je Martina Dalić angažirana kroz vlastitu ili neku njoj blisku tvrtku, to za nju značajno mijenja uvjete suradnje nabolje. Ali svakako je jako dobro zarađivala na dnevnoj osnovi, na račun poreznih obveznika’

 

Nacional je u kolovozu 2018. iz izvora bliskih Martini Dalić doznao da se ona u to vrijeme planirala osvetiti premijeru Plenkoviću. Ona ga je tada namjeravala potpuno politički potopiti, jer se osjećala izdanom i napuštenom. Smatrala je da ju je Plenković žrtvovao i s time se nije imala namjeru pomiriti. Naročito nakon što ju je DORH u rekordno kratkom postupku očistio od bilo kakve kaznene odgovornosti pod nejasnim okolnostima, bez dostupnih javnih objašnjenja je li u tom skandalom impregniranom postupanju uopće ispitao hrvatskog premijera. A ona ga je u svom iskazu USKOK-u praktički ocrtala kao masterminda svih s Agrokorom povezanih spornih aktivnosti koje su dotad samo nju iz Plenkovićeve administracije koštale političke karijere. Sve to Nacionalu su ekskluzivno otkrili izvori iz neposredne blizine Martine Dalić neposredno nakon što je objavljen sadržaj njenog iskaza USKOK-u, u komu je ona posredno, ali zapravo bez imalo kolebanja, zapravo ne samo ministra financija Zdravka Marića, nego i premijera Plenkovića prokazala kao lažljivca. Njoj blizak izvor Nacionalu je o njenim namjerama kratko rekao: ‘’Ona na tomu neće stati. Duboko je osobno povrijeđena. Planira mu se napiti krvi.’’

Iskaz bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić USKOK-u otkrio je da ne samo da je premijer Andrej Plenković znao svaki korak koji se poduzimao u vezi krize u Agrokoru, već i da je ona davanjem ostavke možda u početku bila spremna na sebe preuzeti političku odgovornost, ali nikako ne i onu kaznenu (koja joj je potencijalno prijetila). U svom iskazu je jasno istaknula da su se brojni sastanci odvijali u prisutnosti Andreja Plenkovića, a ako on nije bio prisutan, odvijali su se uz njegovo znanje i odobrenje, a kasnije je o svemu bio i izviješten.

Izgleda da je to bio uvod u početak zatopljavanja njihovih odnosa. Koji je javnosti postao vidljiv na promociji njene knjige koju je izdala Hanza media pod naslovom ‘’Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma’’. Hrvatska javnost u ponedjeljak, 29. listopada 2018., svjedočila je posljednjih godina ponajvećem političkom skandalu u modernoj Hrvatskoj, svakako dotada među najvećima u Plenkovićevoj političkoj eri. Hrvatski premijer osobno, s većim brojem ministara iz svoje vlade, dao je ultimativno političko pokriće aferi Hotmail, prvorazrednom skandalu iz zone trgovine političkog utjecaja i političke korupcije. On je to učinio tako što se zajedno s većim brojem ministara iz vlade pojavio na predstavljanju knjige Martine Dalić. Sada se počinje nazirati da to nije bila tek kurtoazna posjeta, nego da je Martina Dalić nastavila surađivati s Plenkovićevom administracijom. I to ni manje ni više nego na kreiranju toga kako bi Hrvatska trebala izgledati u budućnosti.

 

Komentiraj