Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da će državna jamstva dana pulskom Uljaniku neminovno imati efekt na javne financije, pri čemu se do kraja ove godine radi o iznosu od otprilike 2,5 milijarde kuna, a ukupni je dug po jamstvima 4,25 milijardi kuna.

“Što se tiče ugroze nekih projekata, efekt na javne financije je neminovan, dakle tu govorimo o ovom efektu do kraja godine od sigurnih 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda, dakle oko 2,5 milijarde kuna. Potencijalno, taj efekt s obzirom na metodologiju Eurostata može biti i blago veći od toga”, izjavio je Marić uoči sjednice Vlade, a odgovarajući na pitanje novinara hoće li biti ugroženi neki Vladini projekti s obzirom na “gotovo četiri milijarde kuna koje moraju platiti”.

Odgovarajući na konstataciju novinara da Uljanik vjerojatno ide u likvidaciju te što će to značiti za državni proračun s obzirom na jamstva, Marić je odgovorio: “To znači da moramo platiti”.

“Dakle, do kraja godine, po našim izračunima i informacijama kojima raspolažemo u Ministarstvu financija, napravili smo kalkulacije i sigurnih je 2,5 milijarde kuna do kraja godine”, izjavio je Marić. Napominje da je tu i preostali iznos za koji postoji mogućnost da će se već ove godine morati knjižiti.

“Ukupni dug je oko 4,25 milijarde kuna, od čega se jedan dio odnosi na brod koji ipak je u nekoj visokoj fazi dovršenosti, to je onaj čuveni jaružar, a ovo sve ostalo je praktički pod znakom pitanja”, kaže Marić.

Zamoljen da pojasni je li stečaj s preustrojem scenarij koji i dalje vrijedi za Uljanik, ili prema pravilima Komisije to ne dolazi u obzir, te ako “rescue aid” propadne slijedi li nakon toga likvidacija, Marić je kazao da oko “bilo kakvih tih opcija i alternativa” ne bi ništa govorio, već da to treba pitati na nekim drugim adresama.

“Ja mogu govoriti oko jamstava, a između ostalog ću predložiti Vladi i podnijet ćemo jedno izvješće da javnost i svi vide po pojedinim situacijama koliko je to pojedinačnih iznosa, a koliki je ukupni”, kazao je ministar financija.

Pojasnio je da u slučaju jamstava Ministarstvo financija dobije zahtjev za njihovo odobravanje od nekog resornog ministarstva, a to ministarstvo ga, pak, dobije od onog kome je jamstvo potrebno. Napominje da je od ranije tvrtka Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod bila imenovana da nadzire restrukturiranje svih brodogradilišta. Marić pojašnjava da Ministarstvo financija na “kraju cijele balade” dobije zahtjev, predlaže ga Vladi, a ona ga usvaja.

“Činidbena jamstva, kada kupac naručuje brod, i kada daje određene avansne uplate, praksa je koja vrijedi dulji niz godina i u nekim drugim zemljama – traži se pokriće jamstvom, u prosjeku oko 80 posto”, kaže Marić.

Dodaje da je to pod pretpostavkom da je sve uredno, transparentno i da će do isporuke broda u konačnici doći. No, napominje da je bilo nekoliko situacija da su određeni avansi korišteni, a gradnja broda za koji je avans “povučen” i za koji je država jamčila, nikad nije niti započet.

Na pitanje novinara pokazuje li slučaj Uljanika da treba nešto mijenjati u politici državnih jamstava, Marić je rekao da zakon postoji i “da ga se svi trebamo pridržavati”, dok bi se s druge strane oko jamstava trebalo obratiti onima koji su ih izdavali.

Upućuje da se treba pogledati po godinama te usporediti je li uopće bilo moguće izdati tako puno jamstava za toliko brodova. Napominje da je sigurno da je netko u tom trenutku to obrazlagao i podržavao u kontekstu održivosti i perspektive, “dok smo danas, kada sve to dolazi na naplatu, u situaciji u kojoj jesmo”.

Ističe da on kao ministar financija mora zaštititi institut državnog jamstva, koja su izdavana upravo da dođe do pokrića u ovakvim situacijama. “Do ovih situacija je došlo, netko drugi treba nekom drugom postavljati pitanja zašto je do ovog došlo”, kaže Marić.

Napominje da cijela situacija oko Uljanika predstavlja jednokratni trošak koji se mora likvidonosno izvršiti, dakle i u smislu obračuna i isplate. “No neće doći do ugroze bilo kakvih drugih projekata koje smo zacrtali i koje ćemo financirati iz proračuna”, navodi.

Kada je riječ o poreznoj reformi, Marić kaže da ona ovim davanjima “sigurno nije ugrožena”, a nada da će se konačni prijedloz izmjena poreznih zakona biti na sjednici Vlade 8. studenog.

Komentiraj