Marcel Proust je rođen u predgrađu Pariza Auteuilu, u bogatoj građanskoj obitelji. Krhak, nježan i hipersenzibilan, zarana oboljevši od astme, Proust provodi djetinjstvo okružen pažnjom i ljubavlju svoje obitelji, osobito majke. U jedanaestoj godini stupa u gimnaziju Condorcet. Ističe se u povijesti i filozofiji, zanima ga kazalište, dosta čita i surađuje u đačkim književnim časopisima. Poslije mature, Proust odlazi na odsluženje vojnog roka u Orleans.

Vrativši se u Pariz, upisuje se u Školu političkih znanosti i na Sorbonni sluša predavanja iz filozofije koja je držao Henri Bergson, tada na vrhuncu slave, a koji će snažno utjecati na Prousta. U to vrijeme Prousta zaokupljaju dvije stvari: književnost i mondeni život. U časopisu Le Banquet objavljuje svoje pripovijetke, članke, bilješke o pročitanim knjigama. Ovi tekstovi, kao i oni iz časopisa Le Gaulois, La Presse i La Revue Blanche tiskani su 1896. u prvoj Proustovoj knjizi ‘Zadovoljstva i dani’.

Mladoga Prousta posebno privlači mondeni život. Mlad i privlačan, bogat i duhovit, rado je viđen u najpoznatijim aristokratskim i građanskim salonima. Kreće se u društvu princeza i markiza, vojvoda i baruna, druži se s najpoznatijim umjetnicima svoga vremena. Poslije razdoblja mondenog života, u njegovu životu nastaje velika promjena. Zdravstveno stanje mu se pogoršava, umiru mu roditelji – otac 1903. a majka, čija je smrt posebno ranila njegovu osjetljivu dušu – 1905. godine.

Godine 1906. preselio se u Ulicu Haussmann broj 102, gdje počinje njegov život osamljenika ispunjen neumornim književnim radom. U neprozračenoj i plutom obloženoj sobi, koja ga je štitila od vlage i gradske vreve, Proust u grozničavoj trci s vremenom i smrću piše svoje životno djelo – ciklus romana pod zajedničkim naslovom ‘U traganju za izgubljenim vremenom’. Zadnje tri godine života proveo je u krevetu, spavajući tijekom dana i grozničavo pišući noću. Umro je, od upale pluća, 18. studenog 1922. godine, a pokopan je na pariškom groblju Père Lachaise pored brojnih drugih velikana francuske književnosti.