Madunić: ‘Hrvatska će imati ulogu poštenog posrednika u približavanju Sjeverne Makedonije i Albanije EU-u’

Švedska veleposlanica u Hrvatskoj Diana Helen Madunić govori o izazovima koji su pred Hrvatskom kao predsjedateljicom Vijeća Europe, kao i gorućim problemima u hrvatskom društvu u odnosu na situaciju u Švedskoj te o hrvatsko-švedskim političkim i gospodarskim odnosima

Švedsko veleposlanstvo u Zagrebu i ove godine svečano će obilježiti Dan svete Lucije, svoj tradicionalni blagdan, popularan i u našim krajevima uz more. Svakog 13. prosinca sveta Lucija djeci donosi darove, a ove godine doći će iz Stockholma i svojim prisustvom uljepšati zagrebački Advent. Tome se posebno veseli švedska veleposlanica u Republici Hrvatskoj Diana Helen Madunić, porijeklom iz Dalmacije. Rođena u Australiji, odrasla u Švedskoj, veleposlanica Madunić diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu Göteborg i javno međunarodno pravo s fokusom na ljudska prava na sveučilištu Åbo Akademi u Finskoj. Prije dolaska u Zagreb bila je veleposlanica za područje korporativne društvene odgovornosti (CSR) u švedskom ministarstvu vanjskih poslova. U dugogodišnjoj karijeri obnašala je mnoge visoke dužnosti pa je tako bila i voditeljica Odjela za vanjske poslove i EU u Uredu premijera, uključujući razdoblje švedskog predsjedanja Europskom unijom 2009., te savjetnica u najvećem predstavništvu Švedske u inozemstvu, stalnom predstavništvu Švedske pri EK u Bruxellesu, a radila je i na poziciji koordinatora političkog direktora Kabineta ministra za vanjske poslove. I prije no što je stupila na dužnost u Hrvatskoj, često je ljeta provodila u Trogiru jer je njena obitelj iz tih krajeva pa zato dobro govori hrvatski, iako se u službene svrhe radije koristi engleskim. Obilježavanje Dana svete Lucije poslužilo je kao povod za razgovor o hrvatsko-švedskim odnosima i izazovima koji su pred Hrvatskom kao predsjedateljicom Vijeća Europe, kao i gorućim problemima u hrvatskom društvu u odnosu na situaciju u Švedskoj, od koje se može puno naučiti.

NACIONAL: Početkom prosinca Veleposlanstvo Kraljevine Švedske obilježit će Dan svete Lucije, švedski tradicionalni blagdan. Zašto baš sveta Lucija i hoće li tradicionalno sudjelovati studenti švedskog jezika?

Da, to je velika proslava koja se tradicionalno događa u Švedskoj početkom prosinca. Legenda kaže da je sveta Lucija živjela u trećem stoljeću u Sirakuzi, na Siciliji. Iako je bila kći bogatog trgovca, odlučila je da se neće udati, već će svoje bogatstvo podijeliti siromašnima. Dok je to radila, nosila je na glavi krunu od svijeća kako bi je ljudi vidjeli i kako bi joj bilo lakše nositi hranu i darove za potrebite. U Švedskoj smo počeli obilježavati taj blagdan prije otprilike 200 godina, a to svakako ima veze i sa svjetlom – jer lux znači svjetlo, a Lucija donosi svjetlo u mračne švedske zime. Ta tradicija postala je popularna prije otprilike stotinu godina i djeca joj se posebno vesele. Tog 13. prosinca u školama, vrtićima, dućanima, uredima, svuda ćete vidjeti kako dolazi sveta Lucija i donosi kuhano vino i „lussekatter“, kolače od šafrana i grožđica. Ove godine odlučili smo dati svoj doprinos zagrebačkom Adventu koji je postao tako divan događaj i dovesti svetu Luciju iz Stockholma kako bismo povezali švedsku i hrvatsku kulturu i tradiciju. S njom dolaze i švedski studenti koji će nastupati na više lokacija u gradu – na Zrinjevcu, u Maksimiru, robnoj kući IKEA i u SOS Dječjem selu Lekenik.

NACIONAL: Kako biste ocijenili švedsko-hrvatske bilateralne odnose, s obzirom na to da je na čelu Švedske socijaldemokratska, a na čelu Hrvatske demokršćanska vlada? 

Mislim da je prilično lako dati odgovor na to pitanje – bilateralni odnosi su odlični, a kao što znate, potvrda toga bio je i državni posjet kraljevskog para Hrvatskoj 2013. godine, uoči ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska predsjednica uzvratno je posjetila Švedsku 2017., a sada smo partnerske zemlje Europske unije, koja i sama unutar sebe stvara vrlo čvrste veze. Htjela bih tome dodati i vrlo poseban odnos koji imamo sa svim Hrvatima koji žive i rade u Švedskoj. Moja obitelj pripada toj skupini, a ja sam predstavnica druge generacije i čini mi se dobar dokaz da se Hrvati vrlo dobro integriraju u švedsko društvo. Osim toga, svakoga ljeta preko 300 tisuća švedskih turista dolazi u Hrvatsku kako bi uživalo u vašem suncu i čistom moru.

NACIONAL: Kako se novi imigranti, oni koji su se doselili u posljednje vrijeme, prilagođavaju švedskom društvu?

Možda je dobar odgovor na to pitanje činjenica da je žena koja čita vremensku prognozu u švedskim vijestima, nova useljenica iz Bosne i Hercegovine. Dakle, švedsko društvo integrira imigrante u svim sferama, a hrvatski građani doista se lako integriraju. Imam odličan primjer i iz znanstvene zajednice – profesorica Danica Kragić, koja je jedna od najpoznatijih svjetskih istraživača umjetne inteligencije, radi na Kraljevskom tehnološkom institutu u Stockholmu. Ona je napravila fantastičnu karijeru u Švedskoj, a vrlo je cijene i u poslovnoj zajednici.

NACIONAL: Početkom 2020. Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om. Kao savjetnica za europske i vanjske poslove u uredu švedskog premijera bili ste uključeni u švedsko predsjedanje 2009. S obzirom na svoje iskustvo, kako ocjenjujete naše prioritete predsjedanja? 

Zapravo, bila sam uključena u oba švedska predsjedanja – i ono 2001. i 2009. Tijekom prvog radila sam u Bruxellesu kao ekspert za jugoistočnu Europu i u tom svojstvu došla u Zagreb kako bismo finalizirali pregovore s Hrvatskom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. A 2009. kao savjetnica u Uredu premijera radila sam na pripremama za švedsko predsjedanje. Dakle, svjedočila sam mnogim predsjedanjima i želim naglasiti da je veliki dio agende predsjedanja svake zemlje unaprijed zadan. Postoji niz pitanja, problema i pregovora koji se vode unutar EU-a i koje predsjedavajuća članica mora preuzeti i nastaviti. Dva vrlo dobra primjera za to su Brexit, koji će se očito dogoditi tijekom hrvatskog predsjedanja, kao i dogovor o višegodišnjem financijskom okviru, odnosno europskom budžetu. To je zadano i s time će se morati baviti hrvatsko predsjedništvo.

‘Tijekom predsjedanja Europskom unijom Hrvatska će se morati baviti Brexitom, koji će se očito dogoditi baš u to vrijeme, a preuzet će i pripremu za dogovor o višegodišnjem europskom budžetu’

NACIONAL: Nisu li ti hrvatski prioriteti malo preopćeniti, jer njima se EU ionako bavi. Zar nismo mogli dodati nešto specifično, malo svog „začina“ u agendu predsjedanja? 

Čini mi se da bi posebni neformalni Summit o Zapadnom Balkanu, planiran za svibanj sljedeće godine, kao i pitanje proširenja, mogli biti taj začin. Morate biti oprezni jer možda bi moglo biti i ljuće no što ste očekivali! No, iz moje perspektive, posebno me razveselila činjenica da je Hrvatska među svoje prioritete stavila Europu koja se razvija, ekonomski rast, konkurentnost i zapošljavanje, što je osobito važno za moju vladu, ali i za sve građane EU-a. Mi smatramo da moramo iskoristiti potencijale EU-a za stvaranje novih poslova jer je to u interesu većine ljudi. Klimatske promjene također su na agendi, a Švedskoj je to gotovo najvažnije pitanje i najveća prednost koju EU može imati pred ostatkom svijeta. Osim toga, istaknuta je i uloga EU-a u globalnoj areni, a tu je i područje koje mi posebno ističemo: jačanje demokracije u svijetu. Razlog tome je fenomen da je demokracija bila u porastu od 1989. sve do 2006., a nakon toga, nažalost, bilježimo pad, uz jačanje autoritarnih režima u svijetu. Zato smatramo da je izuzetno važno da Europska unija unutar globalne arene ustane u obranu liberalne demokracije, slobode, ljudskih prava, vladavine prava.

NACIONAL: A je li naša vlada spremna, osim što će se zgrada NSK-a predviđena za sjedište dovršavati do posljednjeg trenutka?

Moram priznati da obilazak gradilišta nije u mojoj sferi interesa ni nadležnosti, ali što se tiče prezentacije prioriteta, priprema sastanaka, pa čak i kravate koja će biti simbol predsjedanja, a ja sam već imala priliku vidjeti fotografiju, mislim da je Hrvatska spremna.

NACIONAL: Klimatske promjene visoko su na listi prioriteta EU-a. Švedska je u tome vodeća zemlja, a nastupom petnaestogodišnje klimatske aktivistice Grete Thunberg na klimatskoj konferenciji UN-a u New Yorku, a nedavno i u Madridu posebno ste došli u centar pažnje. Što Hrvatska na tom planu može naučiti od Švedske i kako se vi borite protiv klimatskih promjena?

Prvo bih željela reći da smo ponosni na Gretu i sve što je učinila. A posebno na to što je uspjela aktivirati mlade ljude diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. I u Zagrebu su mladi nedavno ponovo održali prosvjed za klimu. Čini mi se da je približila pitanje klimatskih promjena većini ljudi, onima koji o tome nisu toliko razmišljali. Eksperti o tome pričaju već godinama, ali kroz Gretu i kroz mlade ljude koje je inspirirala, vidimo da je problem klimatskih promjena dopro do najširih masa. I švedsko veleposlanstvo u Hrvatskoj ima poseban projekt o održivom razvoju, kojim smo obuhvatili gotovo 500 mladih ljudi. No treba podsjetiti da je Švedska o tome počela govoriti još šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada smo shvatili da industrija zagađuje okoliš, pa se i prva globalna UN-ova konferencija o klimi održala upravo u Stockholmu 1972. Imamo dugu tradiciju bavljenja tom problematikom, a ključno je da na tom planu surađuju i vlada, i nevladine udruge, i znanstvenici, i poslovni sektor.

NACIONAL: Hrvatska, nažalost, nema industriju, ali zato proizvodi smeće koje ne reciklira. Jedan od najgorih primjera je grad Zagreb. Kako je to riješeno u švedskim gradovima?  

Mi razdvajamo otpad, naravno, i nastojimo ga ponovo iskoristiti. Čudi me da Zagreb to nije učinio jer ima puno novih tehnologija uz koje se to može jednostavno organizirati. Mi u Švedskoj na otpad zapravo gledamo kao na sirovinu. Recikliramo papir, plastiku, pa čak i tekstil. Veliki tekstilni lanci kao što su H&M i IKEA nastoje ponovo iskoristiti stari tekstil. U svemu pokušavaju smanjiti potrošnju vode, kemikalija i energije, uz upotrebu čistog goriva. Cijela švedska industrija upravo se mijenja u skladu s tim ciljevima.

NACIONAL: Jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja europska perspektiva za Zapadni Balkan. Ima li nade za skoro proširenje i otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nakon što su ih u Europskom vijeću blokirale Francuska, Danska i Nizozemska? Kakav je švedski stav prema tom pitanju? 

Baš kao i Hrvatska, Švedska je godinama snažno podržavala proširenje na zemlje Zapadnog Balkana, kao što je podržavala i ulazak Hrvatske u EU. Što se tiče Sjeverne Makedonije i Albanije, mi smo podržali preporuke Europske komisije da se pregovori otvore. Osobito uzimajući u obzir napredak koji je ostvarila Sjeverna Makedonija, posebno kad se govori o nazivu države. No očito je odluka Europskog vijeća bila ponešto drugačija i sada se ta rasprava vodi na najvišoj razini. Kako prevladati tu krizu i krenuti naprijed, to je jedno od vrućih pitanja koja će se naći na stolu tijekom hrvatskog predsjedanja. Naravno da ja ne mogu prognozirati hoće li doći do otvaranja pregovora u sljedećih šest mjeseci, no Hrvatska će tu imati vrlo važnu ulogu. Bit će to veliki posao jer će se od Hrvatske očekivati da bude pošteni posrednik i pronađe kompromis kako bi se sve članice mogle složiti oko nastavka pristupnog procesa za te dvije zemlje. Nema sumnje da će to biti i tema neformalnog Summita u svibnju.

NACIONAL: Švedska je jedna od zemalja u kojima je postignuta gotovo potpuna ravnopravnost spolova na svim razinama, a osobito u politici. Švedska čak ima i feminističku vanjsku politiku. Kako biste objasnili taj pojam? 

Žene predstavljaju 50 do 51 posto svjetskog stanovništva i za nas je to jednostavno pitanje. Smatramo da svi moraju biti ravnopravno zastupljeni i slijedimo taj princip. U trenutačnoj vladi imamo 11 muških i 12 ženskih ministara, dok je u parlamentu 48 posto žena. U Švedskoj je to izuzetno važno pitanje koje smo ugradili u sva područja javnih politika i na njemu aktivno radimo, ne samo u državnim tijelima, već i unutar poslovne zajednice. Nastojimo uvesti princip da u upravama velikih kompanija bude najmanje 40 posto žena. Jedan od uvjeta za to je da postoji roditeljski dopust i za majke i za očeve i da se za to vrijeme prima plaća u punom iznosu. Iako su se muškarci često tome opirali, mnogi se danas pitaju zašto to nisu pokušali ranije. Jer im se jako svidjelo. Što se tiče feminističke vanjske politike, dat ću vam jedan konkretan primjer. Dok je Švedska bila jedna od nestalnih članica Vijeća sigurnosti, istaknuli smo potrebu da u sve mirovne pregovore uključimo žene. To je primijenjeno, na primjer, u mirovnim pregovorima u Jemenu. Iako je u početku bilo negodovanja, u međuvremenu je postalo jasno da je to nužnost. Imali smo sreću da su nas u tome podržale, na primjer, Kanada i Francuska. I u švedskoj diplomaciji nastoji se osigurati omjer 50:50 kada se imenuju veleposlanici. No sve to ne postiže se preko noći niti samo zakonima i propisima. Važno je konstantno raditi na društvenoj svijesti.

NACIONAL: U gospodarskom smislu, kada spomenete Švedsku, svi u Hrvatskoj pomisle na IKEA-u i Ericsson Nikolu Teslu. Međutim, ima puno više švedskih tvrtki koje tu posluju. Jesu li zadovoljne uvjetima i pravnom sigurnošću? Naime, prema ljestvici Doing Business Hrvatska je na 51. mjestu od 190 zemalja, a ispred nas su i Sjeverna Makedonija, i Slovenija, i Srbija.

Osim tih dviju velikih tvrtki koje ste spomenuli, mogu reći da u Hrvatskoj posluje više od 50 švedskih tvrtki. To me ugodno iznenadilo kada sam dolazila ovamo – naime, tržište od četiri milijuna ljudi i nije baš veliko, a ipak su švedski poduzetnici pokazali interes. Naravno, tu su Volvo i Scania kao robne marke koje svi prepoznaju kao švedske, ali i Pervanovo, Securitas, Oriflame, Foreo, kao i mnoge druge koje zapošljavaju preko 10 tisuća ljudi u Hrvatskoj. Broj tvrtki znatno se povećao otkad je Hrvatska postala članica EU-a. Čini mi se da to najbolje govori o pogledima švedskih investitora na mogućnosti pokretanja i vođenja biznisa u Hrvatskoj.

‘Mi u Švedskoj razdvajamo otpad i nastojimo ga ponovo iskoristiti. Čudi me što Zagreb to nije učinio jer ima puno novih tehnologija uz koje se to može jednostavno organizirati’

NACIONAL: Švedski premijer je u svom govoru o politici švedske vlade prošloga rujna govorio i o problemima migracije i potrebi novog zajedničkog sustava europskog azila. Kako u tom kontekstu komentirate probleme na granici s BiH i ponašanje hrvatske policije, koju mnoge međunarodne organizacije za ljudska prava optužuju za nasilje. 

Moram priznati da otkad sam došla u Hrvatsku, prošloga rujna, nisam imala priliku obići granicu s Bosnom i Hercegovinom kako bih osobno stekla dojam o svemu što se tamo događa. Ali kao što ste rekli, švedski premijer još jednom je istaknuo našu snažnu poziciju o pitanju migracija. Smatramo da je izuzetno značajno da sve zemlje svijeta poštuju međunarodne konvencije o azilu i migracijama. Trenutačno ima oko 70 milijuna migranata na cijelom svijetu i ti ljudi u najmanju ruku moraju dobiti priliku da zatraže azil na bilo kojoj granici. To je vrlo važan princip koji mi branimo. Švedska je primila veliki broj migranata od početka krize 2015. i nastoji ih integrirati u svoje društvo. Vjerujem da građani Hrvatske mogu bolje od drugih razumjeti kako je to biti izbjeglica. Jer mnogi su od njih tijekom devedesetih, tijekom rata na ovim prostorima, isto tako bili izbjeglice u europskim zemljama ili ih primali u Hrvatskoj.

NACIONAL: Kako komentirate mnoge prigovore međunarodnih organizacija zbog postupanja hrvatske policije, koja je nasilna prema migrantima? Čak smo i prošlih tjedana svjedočili propucavanju dvojice migranata.

Nisam bila na granici i nemam vlastita saznanja. Ali čini mi se zanimljivo da je Europska komisija u svom posljednjem izvješću objavila da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u Schengen. Kad Komisija objavi takvo stajalište i napravi takvu analizu, za švedsku vladu to je vrlo važna informacija. No o tim pitanjima sigurno će se još raspravljati na razini vlada, kada će Europsko vijeće donositi odluku o ulasku Hrvatske u Schengen.

NACIONAL: Hrvatska nije kupila švedske vojne avione Gripen iako je SAAB nudio nove avione, uz potporu švedske vlade. Je li švedska strana bila razočarana propalim natječajem na kojem je pobijedio Izrael i ima li švedska vlada neki interes u smislu vojne suradnje? 

Čini mi se jako interesantnim da mi često postavljaju to pitanje. SAAB je samo jedna od 1,2 milijuna švedskih kompanija, a mi znamo da je biznis – biznis. Nekad nam uspije, nekad ne. To su pravila igre ako se bavite biznisom. U Hrvatskoj je na prvom natječaju završilo kako je završilo. No taj posao još nije završen i Švedska čeka novi natječaj. Imamo odličnu novu ponudu – moderne, hi-tech avione koji su vrlo prilagodljivi i prilično isplativi. Zainteresirani smo da ih ponudimo hrvatskoj strani. A na Hrvatskoj će, naravno, biti da odluči.

NACIONAL: Čini se da se tu puno više radi o politici nego o biznisu.

I o jednom i o drugom u ovom slučaju. Mi smo spremni, nudimo naš proizvod i zainteresirani smo za suradnju i partnerstvo s Hrvatskom. Ali natječaj još nije otvoren.

NACIONAL: Kako komentirate rastući nacionalizam, revizionizam i odbijanje pomirenja, čemu svjedočimo u Hrvatskoj? Milorada Pupovca kao predstavnika srpske manjine stalno se demonizira, Vukovar je desetljećima podijeljeni grad…

Švedska oduvijek inzistira na poštovanju temeljnih vrijednosti oko kojih smo se svi složili kada smo ulazili u EU. A to uključuje i ljudska prava i prava manjina. Po mom mišljenju, najvažnije je omogućiti mladim generacijama da se okrenu budućnosti i prestanu baviti prošlošću.

 

Komentiraj