Predsjednik Zoran Milanović je već ranije najavio da će pomilovati sve hrvatske građane koji dođu na udar tzv. Lex AP-a.

Milanović neće iskoristiti svoju ustavnu ovlast koja mu omogućava da ne potpiše zakone koje izglasa Sabor kako bi onemogućio provođenje kontroverznih izmjena Kaznenog zakona, u javnosti pozvanih i kao “Lex AP”, kojima se omogućava kazneni progon osoba koje medijima dostave transkripte i druge detalje iz uskočkih i drugih spisa. Potvrdio je to Nacionalu glasnogovornik Ureda predsjednika Nikola Jelić, nakon što smo mu postavili pitanje hoće li predsjednik iskoristiti takvu mogućnost.

Nacional je Uredu predsjednika postavio pitanje hoće li predsjednik Milanović iskoristiti svoje zakonske i ustavne ovlasti na način da ne potpiše izmjene Kaznenog zakona, takozvanog ‘’Lex AP-a’’, to jest ‘’zakona opasnih namjera’’ kojim vladajuća saborska većina na čelu s HDZ-om u hrvatsko zakonodavstvo namjerava uvesti novo kazneno djelo, “Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka”, za što je previđena zatvorska kazna u trajanju do tri godine. Naime, prema članku 89. Ustava Republike Hrvatske, predsjednik proglašava zakone u roku 8 dana od dana kad su izglasani u Saboru. Ako predsjednik smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom.

Iako se predsjednik Zoran Milanović protivi izmjenama zakona koje je predložio Andrej Plenković, on će te izmjene ipak potpisati. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Glasnogovornik Ureda predsjednika Nikola Jelić naveo je u svom odgovoru, međutim, sljedeće:

“Dosadašnja praksa pokazala je kako Ustavni sud nije odgovarao i po nekoliko godina na takve zahtjeve, odnosno na pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona koje su pokretali bivši predsjednici Republike. S obzirom na takav ustavno-pravni okvir i dosadašnju praksu, nije svrhovito, a ni primjereno da predsjednik Republike pokreće postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom. Što se tiče spomenutog ‘Lex AP’, predsjednik Milanović je višekratno upozorio kako se protivi uvođenju kaznene odgovornosti za otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Ako predložene izmjene Kaznenog zakona budu prihvaćene i stupe na snagu, najavio je kako će iznimno – a u skladu sa svojim ustavnim ovlastima – iskoristiti institut pomilovanja za hrvatske građane koji dođu pod udar tog zakona i budu kažnjeni zbog otkrivanja pogodovanja, kriminala i korupcije u vlasti.”

Protiv spornog zakona prošlog tjedna HND organizirao je prosvjed, a na dan prosvjeda, 31. siječnja, Jutarnji list objavio je da će Vlada ublažiti neke odredbe tog zakona pa se tako uvodi stavka kako objava podataka iz istrage nije kažnjiva ako je u javnom interesu. U političkim krugovima bliskima HDZ-u smatraju da je te izmjene Plenković u zadnji tren uvrstio u prijedlog zakona zbog mogućih kritika iz Europske komisije, ali i zbog straha od prosvjeda.