Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr je kazao kako su obrambene snage Ukrajine napale brojne objekte u privremeno okupiranoj Feodosiji (Krim) i Melitopolju (Zaporoška oblast) te da  pokazuju svoju vještinu i sposobnost postizanja neprijateljskih ciljeva i u dubokoj pozadini neprijatelja na privremeno okupiranim područjima.

Ukrajina napada samo legitimne vojne ciljeve Ruske Federacije – one koji izravno utječu na njezinu borbenu sposobnost i mogućnost nastavka agresije. Ovo je ujedno i osveta za teror koji su Rusi uspostavili raketama i bespilotnim letjelicama nad miroljubivim Ukrajincima. Uspješni napadi na ruske vojne objekte na privremeno okupiranim područjima ostvaruju se zahvaljujući bliskoj suradnji s pokretom otpora koji uživa potporu većine stanovništva privremeno okupiranih teritorija. Okupatorima doslovno gori tlo pod nogama.

Teška je situacija na položaju, a Kremlj preko svojih “agenata utjecaja” među zapadnim zemljama tvrdoglavo promovira ideju vođenja pregovora. Moskva pokušava uvjeriti političare u mnogim prijestolnicama da je svijet umoran od rata koji je, usput rečeno, započela Ruska Federacija. Kremlj se nada da će ruskom okupacijom velikih područja Ukrajine svjetska zajednica pristati da njen dio ostane pod jurisdikcijom Ruske Federacije kako bi se okončao rat. Naravno, to nije u skladu s važećim međunarodnim pravom, ali Putin se nada da će ga ratom iscrpljeni Europljani negdje razumjeti i podržati.

Međutim, pregovori s Putinom su potpuna besmislica. U razdoblju od 2014. do 2022. Ukrajina je održala gotovo 200 rundi pregovora s Ruskom Federacijom. Za to vrijeme postignuto je 20 sporazuma o prekidu vatre, a sve je Rusija cinično prekršila. Niti sporazumi iz Minska niti njegova vlastita javna obećanja o ne agresiji nisu odvratili Putina od neizazvane invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Pozivi Moskve na pregovore još su jedna “smicalica Kremlja”, način da se kupi vrijeme za pripremu novog udara kasnije, kada Moskva je mogla akumulirati dovoljno snage. Situacija u Kremlju pokazuje da će Rusija nastaviti rat protiv Ukrajine sve dok za to bude fizički sposobna. Moskva nije spremna i ne traži kompromise u skladu s važećim međunarodnim zakonodavstvom. Jedini način da se Rusija prisili na uspostavu mira jest uništiti njezin vojni potencijal. Za to je potrebno daljnje jačanje vojne i tehničke pomoći obrambenim snagama Ukrajine od strane zapadnih saveznika. Najnovije zapadno oružje u rukama ukrajinske vojske moglo bi natjerati Kremlj da sjedne za stvarne pregovore. Sada Moskva vidi probleme sa zapadnim financiranjem ukrajinske vojske, pa predlaže prekid rata pod svojim uvjetima.

​Ruska propaganda aktivno radi na temi hipotetskih izbora u Ukrajini, a njihovo odgađanje u vezi s aktualnom ruskom agresijom predstavlja se kao uzurpacija vlasti od strane predsjednika države i njegovog političkog okruženja. Ukrajina je zemlja stabilne demokracije koja je prošla kroz mnoge izborne cikluse nakon kojih se vlast redovito obnavljala. Odgoda izbora zbog izvanrednog stanja izravan je zahtjev ukrajinskog zakonodavstva, tako da nitko neće djelovati nezakonito. Ukrajincima itekako trebaju izbori, ali ne formalni, nego stvarni – s dovoljnom zastupljenošću, odnosno širokim odazivom i obaveznim sudjelovanjem vojske, kojoj je sada praktički uskraćena mogućnost glasovanja u takvim uvjetima, kao i osiguranje sigurnosti proces izražavanja volje. Zbog ruske agresije stvarni, a ne formalni izbori su fizički nemogući: velik dio biračkog tijela je privremeno pod okupacijom, Ruska Federacija redovito puca na gotovo sve ukrajinske gradove, stvarajući opasnost glasanja u bilo kojem gradu ili okrugu. Stoga će se izbori u Ukrajini održati čim se okupatori vrate u sibirske šume i moskovske močvare.

Oni će biti demokratski, sigurni za provedbu i široki u kontekstu mogućnosti da većina stanovništva Ukrajine sudjeluje u glasovanju. Naravno, Moskva nema moralno pravo postavljati zahtjeve Ukrajini u vezi s provođenjem izbora, jer su se izbori u Ruskoj Federaciji odavno pretvorili u otvorenu farsu, a pseudo izbori koje Moskva održava na teritorijima koje je privremeno okupirala su protupravne radnje nasilja nad državljanima druge zemlje za koje će njegovi organizatori odgovarati međunarodno-pravno.

Zasad će glavni čimbenik koji će natjerati Putina da sjedne za pregovarački stol biti pobjede ukrajinske vojske na frontovima i jačanje europskih sankcija. Europska komisija privodi kraju rad na 12. paketu sankcija protiv Ruske Federacije. Nakon toga ga moraju odobriti Vijeće EU i zemlje Europske zajednice. Sankcije EU protiv države agresora daleko su od “plafona”. Rusija nastavlja koristiti brojne mogućnosti svjetskog gospodarstva za povećanje potencijala za vođenje rata protiv Ukrajine. Stoga Kijev pozdravlja uvrštavanje u novi paket sankcija fizičkih osoba, povećanje gornje granice cijena nafte i zabranu uvoza ruskih dijamanata.

EU bi također trebala zabraniti sklapanje novih ugovora s “Rosatomom”. Potrebno je zaustaviti kupnju ruskog urana, ukapljenog plina i čelika, blokirati informatičke usluge za ruske tvrtke i zaustaviti izvoz laserskih tehnologija. Vrlo je važno da 12. paket predviđa nove mjere za sprječavanje zaobilaženja ranije uvedenih sankcija, jer se nastavlja ruski izvoz i uvoz u sjeni preko posrednika.

​