Ruska Federacija je značajno pojačala granatiranje fronta i graničnih teritorija Ukrajine – od Černigovske oblasti do Hersonske oblasti, što je rezultiralo smrću ukrajinskih civila. Konkretno, Ruska Federacija je granatirala parking privatne transportne kompanije u Hersonu, nekoliko civila je ubijeno kao rezultat ovog vojnog zločina, navodi u analizi za nacional.hr Oleksandr Levčenko, bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj.

Karakteristika takvog granatiranja je da Rusija za mete bira isključivo civilne objekte. Na primjer, tokom prethodnog dana, Ruska Federacija je granatirala Hersonsku oblast iz minobacača, artiljerije, tenkova i “Grada”. Općenito, teroristička država izvršila 51 granatiranje, 6 civila je ranjeno, 1 dijete je na intenzivnoj njezi. Istog dana Rusi su iz minobacača sistematski granatirali naselja Novgorod-Siverske i Semenivske opština u Černjigovskoj oblasti, koje su daleko udaljene od linije fronta, zabilježeno je 48 eksplozija. Strada i regija Sumy: Rusi izvode minobacačko granatiranje gotovo svih općina koje se graniče s Ruskom Federacijom u navedenom regionu. Granatirana je i regija Zaporožja – u jednom danu bilo je 6 granatiranja iz malokalibarskog oružja i 55 artiljerijskih udara. Teroristička država udara iz neposredne blizine, pokušavajući da izazove najveće moguće žrtve i razaranja. U skladu s tim, Oružane snage moraju nabaviti neophodna sredstva za neutralizaciju ruskih artiljerijskih i minobacačkih položaja koji se nalaze u blizini linije borbenih sukoba.

Kriminogena situacija u samoj Rusiji nastavlja se pogoršavati: nedjelovanje ruskih vlasti dovelo je do porasta kriminala u zemlji nakon povratka boraca iz tzv. specijalne vojne operacije (SVO). Zastupnik Državne dume iz Jedinstvene Rusije, Maksim Ivanov, priznao je da zbog povratka učesnika SVO s fronta u nekim regijama Ruske Federacije može doći do naglog porasta kriminala: “sada negdje situacija koja izaziva kriminal može povećati. Ljudi se vraćaju iz SVO. Neki od njih su bili u zatvoru. Neki od njih su krenuli putem ispravljanja, a neki nisu.”

‘Opasni za društvo’

Anatolij Vyborny, zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za sigurnost Ruske Federacije, najavio je promociju nacrta zakona koji će pojednostaviti proceduru za nabavku oružja za veterane. Stoga bi Ruska Federacija trebala očekivati ​​porast kriminala na poslje povratka u zemlju učesnika SVO-a iz Ukrajine, posebno bivših osuđenika koje je Putin pomilovao. Takvi ruski vojnici, koji se nalaze u zoni SVO, opasni su za društvo. Nakon povratka iz zone borbenih dejstava u Rusiju, počinit će zločine nad civilnim stanovništvom. Vojnici sa posttraumatskim sindromom postali su uobičajena pojava na ulicama ruskih gradova. Učesnici SVO-a redovno završavaju u kaznenim evidencijama. Najmanje 30 ljudi postalo je njihove žrtve samo u posljednjih mjesec dana. SVO je pomogao da se iz kolonija oslobode učesnici najozloglašenijih zločina u Ruskoj Federaciji. Od siječna do studenog 2023. samo u Belgorodskoj oblasti registrovan je mnogo puta veći broj krivičnih djela upotrebe oružja i eksploziva u odnosu na isti period prethodne godine.

U Rusiji se svaki mjesec povećava broj teških zločina. Ovo je povezano sa povratkom kako ranije mobilisanih tako i bivših zatvorenika iz SVO-a. I zatvorenici regrutovani u PVK i oni koji su mobilisani već shvataju da praktično nemaju šanse da živi napuste područje SVO. Stoga im ne preostaje ništa drugo nego da s oružjem dezertiraju u ruske regije. Od početka SVO-a Rusija se pretvorila u veliku teritoriju na kojoj ne važe zakoni, a značajan broj ljudi ima oružje i nepisano pravo na ubijanje. Porast ilegalnog prometa oružja i priliv bandi pokazuje da ruske vlasti nisu u stanju da se kontroliraju situaciju.

Od 6. studenog ove godine štrajk poljskih prijevoznika se nastavlja, blokirajući kretanje teretnog transporta na granici sa Ukrajinom. Sličnu akciju najavila je 16. studenog Unija prijevoznika Slovačke. Razlog za štrajk je konkurencija na tržištu cestovnog transporta EU sa uspješnijim ukrajinskim kompanijama. Blokada drumskog saobraćaja je direktna ucjena, jer nanosi ogromne ekonomske gubitke Ukrajini u uslovima kada su sve snage države usmjerene na odbijanje ruske agresije. Štrajk prijevoznika ne šteti samo Ukrajini, već i Poljskoj, preopterećujući logistiku susjedne zemlje i prouzrokujući štetu brojnim industrijama.

Poljska vlada ne podržava štrajkače i pokušava riješiti kriznu situaciju na granici, ali još nije poznato da li je vlada iskoristila sve poluge utjecaja na poljske prijevoznike, koji su iznijeli zahtjeve Briselu da liši ukrajinske vozači pravo na slobodan prijevoz robe i putnika u zoni EU. Poljski štrajkači traže da ukrajinski vozač dobije posebnu dozvolu za svako putovanje. Ali u Briselu su odgovorili da je to nemoguće učiniti jer bi to predstavljalo kršenje relevantnog sporazuma između EU i Ukrajine. Umjesto da štrajkaju u blizini Europske komisije, radikali su blokirali granicu s Ukrajinom.

‘Opasna situacija’

Zajedno sa Varšavom, Kijev je uspio prebroditi krizu u izvozu ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, a Ukrajina se nada i pozitivnom rješenju problema prometa. Međutim, ovoga puta Varšavi se ne žuri. Zbog teških uvjeta rata sa Rusijom, blokirana je blagovremena isporuka naoružanja, robe široke potrošnje, benzina, lijekova i drugih artikala u Ukrajinu. Iza ovakvih akcija stoji ultradesna stranka Konfederacije, koju očito sponzorira neko s ruske strane, tako da ukrajinski borci na frontu dobijaju manje municije i oružja uvezenog preko teritorija Poljske.

Ovo je veoma opasna situacija, očigledno je da jedan broj od štrajkača želi Ukrajincima pokazati poziciju nekih političkih snaga u Poljskoj u kojoj mjeri Kijev zavisi od nesmetanog snabdevanja oružjem, energentima i robom široke potrošnje iz Europe. Pa, cilj je postignut – ukrajinski kamioni čekaju tjedan dana da prijeđu granicu u redu od trideset kilometara. Postoji samo pitanje za vladu Poljske. Ukrajinci se dobro sjećaju kako je Varšava izdala trupe Ukrajinske Narodne Republike i internirala ih iz Poljske 1921. godine. Ove trupe su tada pomogle u obrani Varšave od napada Crvene armije, ali onda, kada je napad odbijen, Varšava je odlučila pregovarati s Moskvom i zauzela dio Ukrajine. Varšava je takođee podijelila Ukrajinu duž rijeke Dnjepar s Moskvom sredinom 17. stoljeća. Kijev ima mnogo više povijesnih pretenzija na Poljsku od Volinjske tragedije, koju Varšava stalno spominje.

Dosta je ucjenjivanja Ukrajine!

​