Levčenko: “Da je plan iznio Lavrov nitko ne bi bio iznenađen, ali iznio ga je najbogatiji čovjek na svijetu! Alarmantno”

Autor:

Photo: NFOTO

Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u utorak je za nacional.hr analizirao tvit Elona Muska, koji je predložio kako završiti rat u Ukrajini. Levčenko, povijesnim činjenicama, pobija gotovo sve prijedloge milijardera.

“Tehnološki mag Elon Musk iskočio je s prijedlogom kako završiti rat u Ukrajini. Pročitavši njegovi misli na Twitteru prvo što padne na pamet jest da mu je možda hakirao račun – to bi bila bolja opcija od ovakvog sloma mozga. Svi mi razumijemo da talentirani čovjek u biznisu, proizvodnji i zarađivanju novaca mora biti sposoban u više sfera. Ali, međunarodna politika i diplomacija uvijek su bile posebna struka. Naravno da svaki milijarder može postati diplomat, ali gotovo svi diplomati ne mogu postati milijarderi. Ali, čak i jedan milijarder mora imati pripremu u razumijevanju svjetske povijesti, međunarodnih odnosa, konzularnih poslova, diplomatskog protokola. Naravno, tu je i poznavanje stranih jezika i kulture naroda, gdje diplomat ide u službu. To su čestice iz kojih slaže se diplomatska struka. Elon Musk spreman je sve to preskočiti i neočekivano iskočiti iz grmlja s prijedlogom mirnog plana. Musk misli da je njegov prijedlog racionalan i jednostavan u rješavanju situacije u Ukrajini. A to je – Krimski poluotok koji je Ruska Federacija anektirala 2014. godine treba ostati u vlasništvu RF navodno jer je Krim od 1783. bio u sastavu Ruskog carstva do odluke 1954. godine, kad ga je Hruščov ‘pogrešno’ predao Ukrajini. Pri tome treba osigurati opskrbu poluotoka vodom. U četiri ukrajinske regije koje je prije nekoliko dana anektirala RF, nakon lažnih referenduma, treba organizirati nove referendume, ali ovaj put u organizaciji UN-a. I napokon, Ukrajinu treba prisiliti da ostane ‘neutralna’.  Da je ovaj plan iznio Sergej Lavrov nitko ne bi bio iznenađen, ali iznio ga je najbogatiji čovjek na svijetu koji je svoj prijedlog stavio na glasovanje na Twitteru kao čin ispitivanja javnog mnijenja. I to je alarmantno”, poručio je Levčenko.

Dodao da je za početak treba precizirati nekoliko stvari, koje poslovni čovjek i inženjer možda i ne zna. “Ipak, vrag je u detaljima. Prvo – do 1783. godine Moskva nije imala nikakvog odnosa prema Krimu. Odnosno, tri tisuće godina od vremena kad točno znamo povijesna zbivanja na poluotoku, Moskva prema poluotoku nije imala nikakvih dodirnih točaka za razliku od Kijeva, što nije čudno. Ipak je Moskva osnovana tek 1147 godine i dugo je bila trećerazrednim gradom. Uspon Moskve počeo je tek u doba podjarmljenog stanja u državi Mongola i Tatara Zlatna Horda.

Za razliku od Moskve, prva Kijevska država (482.-982.g.) imala je dosta bliske kulturne i poslovne kontakte s poluotokom koji je u to doba bio je uglavnom naseljen pridošlim nomadskima plemenima turskog govornog porijekla. Ali, tu su ostali i autohtoni stanovnici i predstavnici starih migracija Grka, Rimljana i Gota. Za Moskovljane na poluotoku prvi put su čuli tek u 15. stoljeću. Krimski kanat podržao je Moskvu u borbi za neovisnost protiv Zlatne Horde. Ovu neovisnost Moskva je dobila 1480. godine i ostajala saveznikom Krima, koji je bio puno utjecajniji za Kremlj. Kad se veliki knez Moskovski Ivan IV Grozni odlučio proglasiti carem, onda je Krimski han 1571 godine došao u Moskvu i potpuno spalio grad. Ivan IV. odmah je priznao da je vlastito proglašenje carem bilo pogreška i ponizno molio Krimskog hana za oprost. Platio je Krimu ogromnu novčanu odštetu i preuzeo obvezu da svake godine Krimskom kanatu plati veliku svotu novca da krimska vojska ne bi opet došla u Moskovsku kneževinu. Moskva je plaćala Krimu plaćala svake godine, do 1700. To Elon Musk sigurno nije znao kad je govorio da je Krim povijesno ruski.

Drugo – opskrba poluotoka vodom iz Dnjepra bio je ogromni gospodarski poduhvat. Nakon istrebljenja i deportacije iz Krima svih Krimskih tatara i naseljavanje novih stanovnika, iz dalekih ruskih krajeva, u njihove kuće, pokazalo je katastrofičnost odluke staljinističke Moskve. Kad je Hruščov posjetio Krim 1953. godine, bio je zgrožen propadanjem poluotoka u gospodarskom smislu. Hitno je zamolio Kijev da Ukrajina preuzme upravljanje i gospodarenje Krimom i uz podršku centralnih vlasti izgradi kanal od Dnjepra za vodoopskrbu poluotoka. Bez ove vode Krim nije mogao graditi nove tvornice. Kijev je nakon svih pravnih odluka parlamenta Ruske Federacije i Ukrajine na sebe preuzeo razvoj poluotoka s kojim je povijesno bio povezan još od kraja 5. stoljeća. Krimski tatari, kao glavni autohtoni narod poluotoka, nikad nisu oprostili genocidni odnos Moskve prema njima i sustavna ubojstva njihovih pripadnika. Od 97% stanovništva Krima 1783. godine kad je poluotok anektirala Rusijom, godine 1944. u Krimu nije ostalo nijednog pripadnika Krimsko tatarskog naroda. Izgleda da Elon Musk ni ovu informaciju nije znao. Rusi su postali većina na Krimu samo na račun potpunog uništenja domicilnog naroda. To oni rade i sada u Ukrajini, na privremeno okupiranim teritorijima. Ako Muask ne razumije da su sadašnje granice priznate nakon 1945. godine i da se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja koje je bilo deset puta veće nego što su imali Engleska, Francuska i Kina samo zbog garancije svojih granica, onda milijarder ima ogromnu prazninu u znanju postojanja suvremenih međudržavnih odnosa. Musk spominje neophodnost poštivanja situacije iz 1783. godine i to bi značilo da SAD mora Rusiji vratiti Aljasku, Teksas, Meksiko, a Louisianu Francuskoj. Onda će nastati nered sa svima granicama u Europi i svijetu. A to, u stvari, i traži Kremlj i tu je Musk faktički doskočio sa potporom agresoru”, navodi Levčenko.

Poručuje da je milijarder potpuno šokirao svojim nepoznavanjem međunarodnog i nacionalnog prava, kad je predložio da se ponovno provede referendum u četiri ukrajinske regije, koje je privremeno okupirala ruska vojska, o njihovom pripadanju Ukrajini ili Rusiji.

“To je isto kao kad bi cijeli Muskv biznis na silu preuzeo neki moskovski milijarder, a Musk bi poslije morao dokazivati po sudovima prava pravima na svoje tvrtke, umjesto kazne ruskog financijskog nasilnika i grabežljivca. Ako je za Muska to u redu, neka produži svoje ispitivanje javnog mnijenja. Ali, za međunarodno pravo i Ukrajince – on je provokator i neznalica. Postavlja se pitanje – ako s Muskove Tesle neki Rus ukrade kotače pred tisućama svjedoka, hoće li Musk ići na sud dokazivati da je to njegova imovina ili će zatražiti kriminalno gonjenje lopova?”, zaključuje Levčenko.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.