Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u nedjelju je za nacional.hr komentirao stanje u baltičkom dijelu Europe, zbog situacije u Ukrajini.

“Vladimir Putin izjavio je da Rusija još nije ni počela ratovati. Nije počela ratovati, a već je izgubila 37,5 tisuća vojnika, većinom iz za rat najpripremljenih postrojbi ruske vojske, od padobranaca do vojnika snaga specijalne namjene i morske pješadije. Ranjenika je više od 110 tisuća. Spaljeno je 1645 ruskih tenkova, 4 tisuće oklopnih vozila, 840 artiljerijskih sustava, srušeno 217 borbenih aviona i 190 helikoptera, gotovo 700 bespilotnih letjelica. Potopljeno 15 ratnih brodova, uništeno 250 raketnih sustava i 2700 teretnih vozila. Takvih pripremljenih vojnika, koje je izgubila Rusija na ukrajinskom ratištu Moskva u rezervi i nema. Čitav Sibir i Daleki Istok ostali su gotovo bez ruske vojske. Nije bolja situacija i na europskom dijelu Ruske Federacije.

Vladimir Putin, koji je oslovljen kao gospodin Velika laž, isto je rekao da je Zapad spreman ratovati s Ruskom Federacijom do zadnjeg Ukrajinca i to je tragedija za ovu naciju. U prijevodu, prema psihoanalizi Freuda, takav zadatak sebi stavlja Kremlj u ovom krvavom ratu. Tako svi mi moramo biti pripremljeni i ujedinjeni u spremnosti otpora ruskoj Z-vjeri, koja traži više ukrajinske krvi. Putin izaziva Bruxelles izjavama da, ako je Zapad tako odlučan u borbi s Rusijom, onda može to dokazati na bojišnici s ruskom vojskom. To je svima signal da trebamo još pojačavati sankcije prema Moskvi i stvarati svjetsku koaliciju od zemalja koje ne prihvaćaju rat kao način vođenja politike i spremne su suprotstaviti se zajedničkim koracima, za početak nevojnog karaktera koji bi onemogućio širenje rata na  ukrajinskim terenima i prinudio Rusku Federaciju da zaustavi rat i da povuče vojsku iz Ukrajine.

Moskva stvarno misli da je NATO uplašen zato i izaziva Alijansu na direktni sukob. Sada je napeta situacija oko ruske enklave Kalinjingrad. Bivša istočna Prusija sa centrom u Kenigsbergu bila je prigrabljena Sovjetskom Savezu, kao ratni plijen 1945. godine. Moskva je odlučila da je sigurnije da to postane teritorij Ruske Federacije. Svo njemačko stanovništvo bilo je protjerano na Zapad, a u stvari ono i nije željelo ostati u Staljinovom SSSR-u. Ovi ljudi bili su preseljeni u zapadni dio Njemačke, koji je bio pod okupacijom SAD-a i Velike Britanije. Sada nitko ne traži, osim Moskve, da Rusija vrati to što njoj nikada nije pripadalo. I to je normalno, civilizirano i međunarodno-pravno stajalište.

Na odluku o EU sankcijama prema Rusiji, zbog invazije na Ukrajinu, Litva je zabranila prijevoz iz Ruske Federacije preko Bjelorusije za Kalinjingrad nekih vrsta roba, o čemu je obavijestila službeni Kremlj. Moskva je odgovorila vojnim vježbama na Baltiku. Ali i tu je ostalo malo ruske vojske, koja je većinom premještena u Ukrajinu. Za vojnu vježbu ostalo je samo tisuću vojnika i sto jedinica oklopne tehnike. Toliko je Rusija gubila u Ukrajini za jedan dan u prvom tjednu rata. Teritorij zemalja NATO-a s Litvom, preko koje s Latvijom i Estonijom spaja sto kilometara uzak Suvalkski koridor, po nazivu poljskog grada uz litvansku granicu.

Vladimir Putin imao je sastanak s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, gdje su oni zajedno uputili prijetnju Europi, da ako pod hitno ne riješi  prolaz roba za Kalinjingrad, nastat će oštre posljedice. Vilnius je dosta mirno to prihvatio, ali opet nije zaustavio kontrole na granici sa Kalinjingradom prema uputama EU. Njemačka se počela nervirati i pokazivati znakove nesigurnosti što je odmah primijetila Moskva, zato je Putin tako drsko i pozvao Europu na polje boja tko želi i tko se ne boji ruske vojske.

Jasno da treba biti suzdržan prema provokacijama Kremlja, istovremeno NATO nije dječji vrtić gdje svi izbjegavaju zaoštravanja situacije i obračuna. Dobro da je napokon poslije samita Alijanse u Madridu Rusija ne samo bila označena kao glavna prijetnja NATO-a, nego su donesene odluke o formiranju snaga reagiranja od 300 tisuća vojnika i u zemlje Baltika (Estoniju, Latviju i Litvu)  je bilo odmah upućeno vojno pojačanje. Simbolički, sljedeći samit Organizacije planiran je baš u Litvi, da prikaže Moskvi sadašnje prioritete, i ne za dvije, nego za godinu. Spomenute tri Baltičke zemlje svakodnevno osjećaju ruski hladni dah oko svog vrata, tako bolje od svih  razumiju koliko je bitno zaustaviti rusku vojsku u Ukrajini i pomesti je natrag kući. Estonija je čak izdvojila za potrebe Ukrajine 40 posto svog vojnog proračuna. I to će se sigurno isplatiti ako Ukrajina izdrži ruski vojni udarac. To su isto počeli dobro razumjeti mnogi političari u Europi i Sjevernoj Americi. Ukrajina sada, makar i nije članica Alijanse, može postati najjače krilo NATO-a. To je najbolja poruka za mir u Europi.”