U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 26. svibnja, 93 godine poslije praizvedbe koja je – kako je sam Miroslav Krleža napisao – bila “potpuno propala” jer je onodobna kazališna kritika zaključila da pisac “potkopava osnovice društvene etike”, igra premijera “Lede”, drame iz piščeva remek-djela trilogije o Glembajevima.

Godine 1930. kritičar Novosti gospodin doktor Ivo plemeniti Brlić, kako ga je Krleža oslovljava, navalio je na “Ledu” govoreći o njoj kao “propagandističkoj tiradi o bazaru današnje civilizacije”. Osvrnuvši se na naslov komada, Brlić je napisao da je “cilj takvog imena erotske mistike da se privuče mlada i najmlađa publika na komad odvratnog erotskog defetizma koji može da rastruje mladu imaginaciju perverzno lascivnim scenama i tendencijama”.

Krleža mu je odgovorio u “Mojem obračunu s njima”:

“G. Brlić, zgražavajući se nad ‘erotskim defetizmom‘ smatra sebe po svoj prilici erotskim ‘jusqu‘au boutistom‘, on misli da je odgojna svrha kazališta i umjetnosti odgajati publiku kako ne treba rezignirati u osvajanju žene tako dugo dok čovjek nije stigao ‘jusqu‘au but‘… (do cilja). Erotski defetizam kao pojam nema smisla i ne znači savršeno ništa”, pisao je Krleža koji je s kritikom imao problem kakav nije ni danas nepoznat, a tiče se nerazumijevanja prirode literarnog djela koje prikazuje fikcionalnu radnju, a bez autorova moralizirajućeg komentara ili lica koje bi dociralo o zbivanju i protagonistima, kao produžena ruka antičkog kora, piše Jutarnji list.

Komad o ljubavnom peterokutu, praizveden je 12. travnja 1930., u “doba potpune razularenosti”, kako razdoblje ocjenjuje kritičar i u podjeli Ivo Raić (Aurel), koji je bio i redatelj, Tito Strozzi (Urban), Bela Krleža (Melita), Ela Hafner-Đermanović (Klara), Mato Grković (Klanfar). Kroz kasniju povijest izvođenja “Lede” u HNK može se pratiti povijest najvećih glumaca posljednje gotovo stoljeće, povijest milostiva, gospođa i drugarica od pozornice.

U novoj podjeli HNK Klaru, nakon Bele Krleže, Mije Oremović, Mire Župan, Neve Rošić i Ene Begović, igra Jadranka Đokić, Melitu Iva Jerković, Urbana Jerko Maričić, Aurela Igor Kovač, a Klanfara Dušan Bućan.

Matica hrvatska i HNK nedavno su proslavili 130. Krležin rođendan na kolokviju na kojem se intendantica Iva Hraste Sočo osvrnula na Krležine početke dramskog stvaranja, polemiku s ravnateljem drame Josipom Bachom te izvođenje njegovih naslova poslije 1945. Nadahnuto izlaganje imala je Anja Šovagović i to o iskustvu igranja Krležinih heroina.