Neke od tisuća varijanti virusa možemo svrstati u kategoriju onih koje nas trebaju brinuti. Trenutačno su takve tri: tzv. britanska, južnoafrička i brazilska, rekao je. Dodao je kako istraživanja zasad pokazuju da je britanska varijanta nešto malo zaraznija, a postala je dominantna u Velikoj Britaniji i Portugalu, dok u Hrvatskoj vjerojatno postaje dominantna.

“Za čovjeka se time ništa ne mijenja. U trenutku zaraze svi su sojevi za nas jednaki – jednake su i kliničke slike. Čak i odgovor koji smo stekli ili cijepljenjem ili prirodnim imunitetom pokrit će i te nove varijante virusa”, istaknuo je Lauc u razgovoru za HRT.

Imunitet nas štiti dok se ne dokaže da je varijanta doista rizična

“Sve se varijante virusa malo razlikuju. To je kao da imate desetke različitih proteina, malo ih pokidate, a jedan se komadić promijeni. Međutim, imunitet vidi sve one druge. Dosad se nije pokazalo da je jedna od varijanti doista opasna”, rekao je.

Osobno, kaže, misli da je razgovor o novim varijantama koronavirusa više stvar medijskog i političkog pritiska nego što je stvarno potrebno brinuti o tim varijantama.

“To koliko mi sekvencioniramo dovoljno je da vidimo je li se nešto strašno dogodilo, a dok se ne ništa takva ne dogodi, o tome ne treba razmišljati.”

Hrvatska je u dobroj situaciji

U Hrvatskoj smo sada u jako dobroj epidemiološkoj situaciji. Imamo blagi porast zaraze u protekla tri tjedna – oko 20% tjedno rastemo. To znači da se broj slučajeva povećao za gotovo 70%, ali brojevi su još uvijek mali. Zanimljivo je da broj dnevno hospitaliziranih ne raste tim tempom, on je narastao svega za 10%, rekao je.

Smatra da se već polako vidi efekt cijepljenja rizične skupine.

“Onog trenutka kad zaštitimo najstarije, mnogo ćemo manje trebati brinuti o svemu”, poručio je.

Mjere koje su na snazi u Hrvatskoj ne bi mijenjao

Teško je, rekao je Lauc, znati što su optimalne epidemiološke mjere.

“Moja je procjena da su one trenutno takve kakve bi trebale biti. U ovom ih trenutku ne bih dodatno popuštao  jer imamo naznake rasta i vidimo rast u BiH, Srgiji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Određena doza opreza potrebna je”, kazao je.

Lauc mjere ne bi ni pooštravao, jer vidi da su stroge mjere koje su imale zemlje u našem okruženju napravile više štete nego koristi.

Na pitanje što je uzrokovalo blagi rast zaraze koji se sada događa  kazao je kako je to sada teško znati.

“Sigurno  nije zbog otvaranja kafića, taj ćemo efekt vidjeti tek za tjedan dana”, rekao je.

Nije siguran ni da je otvaranje srednjih škola uzrok porasta zaraze. Da jest, imali bismo homogeni porast u cijeloj državi, smatra.

– Imamo veći porast na Jadranu nego u unutrašnjosti. Prvo je to bilo Dubrovačko područje, pa Split, a sada Primorsko-goranska županija ima veći rast. Čini mi se da u određenim regijama postoje ‘džepovi’ ljudi koji se dosad nisu zarazili, pa je virus ušao u tu populaciju.

Još moramo biti oprezni

“Važno je naglasiti da priča s epidemijom nije gotova. Priča ide u jako dobrom smjeru. Mi ćemo izaći iz pandemije vjerojatno sredinom proljeća, ali još moramo biti oprezni. Još uvijek je zima, još uvijek se ljudi razbolijevaju, umiru i ako bismo sad popustili mjere, vjerojatno bi imali istu situaciju kao u Srbiji, kao u BiH”, rekao je Lauc.