KREŠO KULAŠIN 2018.: ‘U Splitu je teže doći do kvalitetnog povrća nego do droge’

Autor:

20.03.2018., Split - Reper Kreso Bengalka.
Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ivo Cagalj/PIXSELL

Objavljeno u Nacionalu br. 1035, 23. veljače 2018.

Krešo Kulašin, poznat među ljubiteljima hip hopa i rapa pod uličnim imenom Krešo Bengalka, uskoro će objaviti drugi album ‘Split ZOO’ na kojem govori o životu na ulicama Splita te kaže da slika današnjeg društva uključuje seks, nasilje i drogu

Rokere buntovnike s visoko uzdignutom šakom u zraku i “otrovnim” tekstovima već su odavno zamijenili reperi. Na toj hip hop sceni istaknuo se Split s beskompromisnim reperima, među koje se u hip hop uvukao i trap, glazbeni žanr nastao tijekom 90-ih godina u SAD-u, karakterističan po turobnim tekstovima i pričama o mračnoj strani života ispunjenog nasiljem i drogom. Na temeljima gangsta rapa i trapa uspio je čvrsto izgraditi karijeru i splitski reper Krešo Kulašin, poznatiji kao Krešo Bengalka. Karijeru je počeo sa splitskom grupom Kiša metaka koja je pažnju privukla pjesmom “Konan”, odnosno spotom za pjesmu sastavljenom od kadrova svečanog mimohoda oružanih snaga RH 1995. na Jarunu koji je pogledalo preko milijun gledatelja na YouTubeu. Uslijedio je 2015. album “Brokva” Kreše & Žuvija, a početkom 2017. Krešo Bengalka objavio je samostalni album “Finale”. Tada je bilo jasno da je Krešo zauzeo predvodničku poziciju prvog među gangsta reperima i na trap sceni zahvaljujući tekstovima, repanju i pričama o životu na ulicama Splita i mračnoj strani punoj droge, alkohola i nasilja. Upravo zbog tog statusa na hrvatskoj sceni, ali i onoj regionalnoj, novi album Kreše Bengalke “Split ZOO” koji je predstavio s nekoliko singlova i pratećih spotova, od kojih je svaki pogledan više stotina tisuća puta, nestrpljivo se očekuje među ljubiteljima tog žanra, a najavljen je za ožujak ove godine.

NACIONAL: Je li za vas Split veliki zoološki vrt pa ste zbog toga novi album nazvali “Split ZOO” ili ste htjeli nešto drugo naglasiti tim nazivom?

Split je grad koji ima možda najlošije uvjete na svijetu u zoološkom vrtu, a on je na najljepšoj poziciji u gradu, na brdu Marjan, u samom srcu Splita, poviše gradske jezgre. Split je već pojavom palmi na rivi dobio pridjev “betonske džungle” početkom 20. stoljeća i tadašnjim vlastodršcima je već bilo jasno u kojem smjeru se grad razvija. Danas, 2018., imam čast ugostiti prave životinjske jedinke na svom drugom solo albumu i ostati zapisan u povijesti grada kao marginalac koji je bitne i prave probleme grada izveo na čistinu.

NACIONAL: Zašto na Split gledate kao na zoološki vrt?

Iz više razloga mi se ta poredba učinila najzanimljivijom. Jedan od najbitnijih razloga su i nadimci u gradu Splitu, u kojem znam recimo najmanje pet likova koji se odazivaju na nadimak “Sova”, a i sam sam se najmanje milijardu puta nekome obratio s “Lave”. U Splitu je životinjski instinkt za preživljavanjem nešto što nam vodi svakodnevicu, sredstva za ostvarivanje ciljeva ne biraju se i tanka je granica između ulice i džungle. Noću recimo “životinje” više dominiraju. Pogledao sam u kinu 2017. novi nastavak filma “Planet majmuna” i shvatio da se stvari neće tako brzo promijeniti i da je nastojanje “životinja” da postanu ljudi samo puka ambicija koja još neće dočekati realnost.

NACIONAL: Vaša dosadašnja karijera i s grupom Kiša metaka i u tandemu Krešo & Žuvi bila je vezana uz vlastita online izdanja. Kako to da ste novi album “Split ZOO” odlučili objaviti za diskografsku kuću i to baš za Croatia Records?

Odlučio sam izbaciti dva albuma za Croatia Records, a to su “Finale” i “Split ZOO“. Našli smo zajednički interes i mogućnost suradnje. Kako sam se odlučio baviti isključivo glazbom, diskografska kuća je sljedeća skala u ovom poslu na koju moram zagaziti.

NACIONAL: Album je ispunjen pjesmama s velikim brojem vulgarnih riječi i psovki. Jesu li urednici u Croatia Recordsu imali prigovora na vaše tekstove?

Izdavača, kao i sve druge iole ozbiljnije tvrtke zanima profit, a i mene na koncu. Psovke i slični vulgarizmi odavno su izašli iz mode pa se urednici u izdavaštvu ne zamaraju takvim fenomenom.

NACIONAL: Vaši tekstovi su kronika života na ulicama Splita, ali i odrastanja na Balkanu. I u pjesmama i u većini vaših spotova sve je puno droge, alkohola i oružja. Je li to doista slika današnjeg Splita?

Nažalost jest. Danas se priča ne može prodati ako nema tri bitna elementa, a to su seks, nasilje i droga. Počevši od knjiga, iako ih nisam puno pročitao u životu, pa do filmova i serija, nijedna zanimljiva priča ne postoji bez negativne strane i niskih strasti takvog oblika. To je slika društva u kojem živimo, a ne samo Splita.

NACIONAL: Nedavno se u medijima pojavila vijest o tučnjavi dviju splitskih srednjoškolki i snimka koja prikazuje kako okupljena masa navija, a nitko ih ne pokušava razdvojiti. Koliko su takve tučnjave česte i kako vi gledati na tu vrstu “zabave”srednjoškolaca, s obzirom na to da se takve snimke ubrzo prošire internetom?

Nasilje u društvu je neizbježno. Ljudska potreba za rješavanjem problema takvim putem je jednostavna i nema nekog dubljeg smisla osim trenutnog zadovoljstva koje dugoročno donosi još više problema i još veću potrebu za nasiljem. Nasilje se ne može iskorijeniti, može se samo usmjeriti. Ja sam takve pubertetske nagone usmjerio u mikrofon, izderem se koliko god mogu i prijetim kome god hoću, a da se pritom nitko ne osjeća uvrijeđen.

NACIONAL: Jesu li propucavanja, paljenje automobila, tučnjave i nasilje realna slika života u Hrvatskoj ili ste kao predvodnik gangsta rapa u Hrvatskoj htjeli istaknuti samo tu stranu uličnog života?

Realna slika života u Hrvatskoj je iluzija, s koje god strane gledali, pa tako i ta slika koju prikazujem u svojim tekstovima, a šira slika pojedincima je teško pojmljiva da bi se itko njom zamarao. Gangsta rap u svom nazivu ima takav epitet koji donosi i pregršt takvih i sličnih priča o životu s one strane zakona i logično je da kao predvodnik moram što više istaknuti tu “stranu medalje”.

NACIONAL: U pjesmi “Repetiram” reper Speedhead priča o događanjima u Lori 1993. i krađi oružja od UNPROFOR-a uz refren “Nitko me ne dira jer odmah repetiram” te stihove “I najjači su klečali kalašnjikov kad zasvira”, dok se u spotu šeće s kalašnjikovom u rukama. Jeste li svjedočili takvim situacijama? Je li doista bilo pitanje života i smrti?

Odrastao sam u Jeretovoj ulici pokraj koje se nalazila vojarna JNA, danas je na tom mjestu sveučilišni kampus. Jednog jutra 1991. izašao sam na balkon i ugledao susjeda koji s crvenom maramom oko glave i kalašnjikovom stražari na ogradi svoga balkona, u pretežno civilnoj odjeći na devetom katu. U stanu od 54 kvadrata u kojem i danas živim 14 mjeseci živio sam s još desetak članova moje obitelji iz Bosne. Iako Split nije bio zahvaćen ratom, on se u tom gradu osjećao. Mislim da ga građani Splita osjećaju danas možda i više nego tada. U svakom slučaju, rat je sranje.

 

‘Droga nije postala stvar prestiža, nego je ‘čistoća’ prestiž. Zato što se dosta mladih od najranije dobi ‘gruva’ svačim, jasno je da je bez droge jedino moguće napredovati’

 

NACIONAL: Koliko je teško nabaviti drogu u Splitu? Ima li je sve više ili je teže doći do nje?

U Splitu je teže doći do kvalitetnog povrća, nego do droge. Prema mom istraživanju, samo u mom kvartu radi najmanje jedan diler u svakom portunu. Droga nije postala stvar prestiža, nego je “čistoća” postala stvar prestiža. Zato što se dosta mladih od najranije dobi “gruva” sa svačim, sve više je onih kojima je jasno da je bez droge jedino moguće napredovati u životu. Tužno je što moram to reći, ali nažalost, droga je danas postala dio odrastanja. Tek oni koji prerastu tu fazu uspiju se izgraditi kao osobe.

NACIONAL: Radi li hrvatska policija dobro svoj posao s obzirom na količinu nasilja i droge na ulicama Splita?

Policija nije tu samo da hvata kriminalce i prijestupnike, nego i da kontrolira količinu kriminala i prijestupa, od prometnih prijava, preko prekršajnih pa do onih kaznenih. Posao policije nije lagan, osim ako si inspektor koji je premazan svim mastima pa imaš besplatno “piće i iće” na svakom koraku jer malo bolje kontroliraš situaciju od ostalih kolega. Cijenim svakog onog koji radi svoj posao, pa tako i policajce jer da nije njih ne bi bilo ni kriminala, a da nije kriminala ne bi bilo ni policije. To je takav začaran krug.

NACIONAL: Gdje su na ljestvici u priči vašeg života u Splitu i Hrvatskoj političari i njihove stranke? Jesu i vam imalo važni?

Političari i političke stranke u svakoj razvijenijoj kapitalističkoj državi su dio pop kulture i imaju jednaku važnost za društvo i državu kao i bilo koje druge “ikone” pop kulture. Nisam pobornik pop trendova i popularne kulture, ne pratim televiziju, ne čitam novine, ne gledam filmove. Moj pop svijet je YouTube i ako se tu nađe mjesta za kojeg političara, rado ću popratiti njegov “gaf”. Već odavno prestao sam vjerovati u politiku kao sredstvo kojim se mijenja budućnost, mislim da bi u budućnosti trebalo mijenjati to sredstvo, a politiku prebaciti u neki drugi smjer.

NACIONAL: Često spominjete da ne vidite budućnost za sebe. Zbog čega?

Budućnost vidim, ali ne vidim nagle promjene koje većina ljudi priželjkuje. Manje-više stalno se vrtimo svi u istom krugu, životi nam se ponavljaju u istim ili sličnim ciklusima i sumnjam da itko ima tolike velike ambicije da je spreman žrtvovati se za većinu da im učini budućnost lagodnijom.

NACIONAL: Početak vaše karijere vezan je za grupu Kiša metaka i pjesmu “Konan”, čiji spot je pregledan preko milijun puta, a sastavljen je od kadrova s velike vojne parade na Jarunu početkom 90-ih. Zbog čega ste stavili Franju Tuđmana u svečanoj vojnoj odori u središte spota i tu vojnu paradu?

Franjo Tuđman ostavio je veliki dojam na sve nas i naše djetinjstvo te je uz Mr. Beana i ostale karikature s ekrana, naše odrastanje obilježio i taj doktor. Glazbu za tu pjesmu odsvirao je Vojko V po naputku našeg prijatelja Papija, a ja sam je popratio klasičnom splitskom gangsta lirikom. Nakon što smo složili pjesmu, na pamet mi je pala ideja da taj video popratimo tim snimkama jer se nešto takvih epskih razmjera odlično povezalo s onim što smo predstavljali kao Kiša metaka.

NACIONAL: Pjesmama s prethodnog albuma “Finale” i nekoliko s novog albuma poput “Repetiram’’, “Šta ćeš” i “Uvij zakolji’’, izazvali ste interes i u drugim državama, gdje vas zovu i pokazuju iskreno obožavanje. Jeste li očekivali takvu reakciju u regiji?

Nisam očekivao takvu reakciju, iznenadila me je. Trudim se i kroz pjesme, a i kroz spotove unijeti dozu ulične priče koja povezuje ljude s Balkana, s tim da je naravno naglasak na mom rodnom gradu Splitu koji je najkritičnija sredina.

NACIONAL: Kako kao pripadnik trap i hip hop scene objašnjavate brisanje granica na prostoru bivše Jugoslavije kada je u pitanju hip hop zajednica?

Hip hop i rap, a danas i trap karakterizira tvrdi jezični pristup bez previše melodioznih napjeva, jezik je oduvijek bio poveznica između ljudi, danas se to najviše osjeti kroz rap glazbu. Nakon raspada bivše države malo toga se izgradilo u odnosu na prije, tako da se i karta bivše države danas ne razlikuje previše od ranijih godina, pogotovo po pitanju broja stanovnika i kulture života. Slični ljudi iz sličnijih sredina više se razumiju, a rap je danas samo medij preko kojeg komuniciramo.

NACIONAL: U pjesmi “Uvij zakolji”, u jednom stihu kažete “Gibo nije moja škola”. Kakav je vaš odnos prema grupama kao što su TBF, Kuzma i Shaka Zulu i Daleka obala i glazbenicima poput Nene Belana, Dina Dvornika? Poštujete li njihovu glazbu ili vam je njihov rad kao glazbeniku nevažan?

TBF je ostavio jak dojam u svemu što sam radio u glazbi, osobito jer je njihov prvi album znala napamet cijela moja osnovna i srednja škola, to je doslovno lektira tog doba i nešto novo što je pokrenulo lavinu subkulturnih pojava u Splitu i njima kapa do poda. Kuzma i Shaka Zulu starijim generacijama od mene više su značili, oni također zaslužuju respekt, ali najviše zbog staža jer njihova težnja subkulturi nije bila toliko značajna koliko njihova težnja mainstreamu, zbog čega ih itekako poštujem radi iskrenosti u tom pristupu glazbi. Daleka obala je splitski klasik, tu se nema što dodati, svima u gradu oni su prvi pravi splitski bend. Nenu Belana nisam nikad slušao, a Dino Dvornik dosta je popularniji otkad ga nema, nažalost, iako je zapravo bio najveća legenda glazbe u Splitu dok je bio živ.

NACIONAL: “Pušim, pijem drogiram se, linijama popravljam se”, to je stih iz vaše pjesme “Supersport”, u kojoj još kažete i “Živim kako hoću, neću dugo durat”. Kako to ide uz vaš obiteljski život, s obzirom na to da ste oženjeni i imate kćer?

Imam sreću da se bavim pisanjem pjesama, osim što se bavim i glazbom, pa se moji stihovi mogu različito protumačiti. Svoju kćer odgajam najbolje što mogu i znam, svjestan sam da je sredina u kojoj će odrasti puno grublja od situacije koju ona ima doma. Imam ženu koju volim i koja me podržava u mom nastojanju da ostvarim svoje ciljeve i zato nemam razloga za brigu.

NACIONAL: Kada bi se novi album “Split ZOO” trebao pojaviti u prodaji, kakvu promociju spremate i kada i gdje će vas publika u Hrvatskoj moći čuti na pozornici?

“Split ZOO” trebao bi biti u prodaji u ožujku, regionalnu turneju započinjem nastupom u splitskom klubu Judino drvo 23. 3., a zatim u Tvornici Kulture u Zagrebu 6. 4. Uživo imam preko dva sata materijala, izvodim pjesme na kojima repam solo i pjesme na kojima mi gostuju drugi rap izvođači iz mog grada. Nastupi će biti šaroliki, popraćeni tvrdim emocijama i čistom pobjedom.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.