Konzervatori zbog kojih stoji obnova škola tvrde: ‘Tomašević i Korlaet nas mobingiraju’

‘Djelatnici gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode’ u pismu Nacionalu tvrde da ih nova uprava tjera da rade mimo zakona i da ih tako pokušavaju požuriti da daju dozvole za rad na obnovi školskih zgrada u Zagrebu. Slika je to opstrukcija konformista prozvanih za nerad

Nakon što je u nekoliko navrata, i na konferencijama za medije i na upit Nacionala, nova gradska vlast kao jednog od krivca za sporu obnovu školskih zgrada oštećenih u potresu i za konstantno ‘’probijanje’’ rokova obnove školskih zgrada u Zagrebu istaknula Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, u redakciju Nacionala stiglo je anonimno pismo ali u kom se navodi da ga potpisuju djelatnici tog Zavoda tražeći zaštitu. U pismu, potpisanom s ‘’Djelatnici Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode’’, tvrdi se da gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegov zamjenik Luka Korlaet neprestano vrše pritisak ili izravno na zaposlenike Zavoda, tražeći od njih da mimo zakona ubrzaju proces obnove, ili neizravno kroz sastanke na kojima to rade treće osobe. Anonimni autori pisma Tomaševića i Korlaeta teško optužuju i za mobing i traže zaštitu.

To je pismo, naime, reakcija na tekst koji je Nacional objavio prije dva tjedna. U tom se tekstu djelatnike zagrebačkoga Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode okrivljava za sporost, nerazumijevanje i, posljedično, usporavanje odnosno stopiranje radova obnove na školskim zgradama uništenih u potresima. Različiti sugovornici – od ravnatelja do izvođača radova koji su željeli ostati anonimni – ali i sama nova gradska vlast, koja je na konferencijama za medije, pa i u pisanom odgovoru na Nacionalov upit, govorili su isto – proces obnove školskih zgrada koči upravo Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Kako je Nacional pisao, zbog potpunog nerazumijevanja djelatnika zagrebačkoga Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koji nemaju svijest o tome da svoj posao rade nevjerojatno sporo, stopira se obnova školskih zgrada oštećenih ili uništenih potresom, a učenici i dalje ne idu u svoje učionice, nego na zamjenske lokacije. I ne samo to, već će upravo zbog njihove sporosti Grad Zagreb morati platiti penale u iznosu većem od milijun kuna izvođaču radova na obnovi zgrade Gimnazije Tituša Brezovačkog, jer su ugovorom koji je potpisan s Gradom predviđene sankcije u slučaju zaustavljanja radova. Upravo to se i dogodilo 28. svibnja. U tekstu se navodi i da postoji nekoliko izvrsnih konzervatora koji shvaćaju važnost brzine u procesu i neki od njih u jednom danu donesu dozvole, za što, pak, drugima treba 15 dana. Ako se stvari žele pomaknuti, Grad mora „natjerati“ Zavod da brže djeluje, drugog načina nema.

Nakon Nacionalova teksta od prije dva tjedna, u kojem mnogi za sporost obnove školskih zgrada okrivljavaju konzervatore, oni su pismom redakciji ukazali na problem s kojim se susreću – gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegov zamjenik Luka Korlaet požuruju ih da daju dozvole mimo zakona. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL, Nacional

Nakon spomenutog teksta u redakciju Nacionala stiglo je spomenuto pismo koje nije potpisano imenom i prezimenom, već samo kao ‘’Djelatnici Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode’’. Autori pisma gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegova zamjenika Luku Korlaeta teško optužuju za, kako se tvrdi, zloporabu položaja i ovlasti. Isto tako, piše da Tomaševića i Korlaeta prijavljuju, ali ne stoji kome su te prijave upućene. Pismom djelatnici traže zaštitu i zahtijevaju da Tomašević i Korlaet na njih ne vrše pritisak i da ih ne požuruju pri donošenju odluka vezanih za obnovu školskih zgrada oštećenih u zagrebačkim i petrinjskim potresima.

Kako stoji u pismu, ‘’gore navedene prijavljene osobe kontinuirano od stručnjaka iz Zavoda traže da mimo bilo kakve procedure i protivno bilo kakvim smjernicama, odobravaju invazivne zahvate, sve bez da djelatnici Zavoda uopće mogu na odgovarajući način proučiti dokumentaciju. To je izvorno sve započinjalo na način da od nadređenih traže da se nešto napravi i u nekom roku, a što se sada radi na način da organiziraju sastanke na koje pozivaju djelatnike Zavoda tražeći odmah donošenje akata kojima bi bili odobreni traženi zahvati. Sve se to pritom radi pod krinkom potrebe obnove nakon potresa, tvrdeći pritom da je to potrebno kako bi se utrošila sredstva iz EU fondova, a pritom se tvrdi da će, ako to bude odmah odobreno i ako radovi odmah ne krenu, sredstva odobrena za obnovu propasti.’’

 

‘Djelatnici Zavoda nisu izradili niti uputili dopis, pa se na postojanje dopisa i njegov eventualni sadržaj ne možemo očitovati’, kaže Marijana Sironić, pročelnica Zavoda

 

Inače, prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, od 175 potresom oštećenih odgojno-obrazovnih objekata u Zagrebu obnovljena su 162, a obnova preostalih 13 objekata je u tijeku. Za nešto više od 6000 učenika iz tih 13 objekata nastava se organizira na zamjenskim lokacijama, istima kao i tijekom prošle nastavne godine. Procijenjeni ukupni trošak obnove svih potresom oštećenih objekata, kažu u Gradskom uredu za obrazovanje, iznosi više od milijardu kuna, a dosad je za obnovu utrošeno gotovo 350 milijuna kuna. U tijeku je prijava obnove potresom oštećenih objekata za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava – Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu na području Grada Zagreba. Na spomenuti Fond dosad je prijavljeno ukupno 46 projekata obnove potresom oštećenih škola u ukupnom iznosu od 600 milijuna kuna. U Gradskom uredu za obrazovanje tvrde da se „obnova objekata koji su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode provodi u koordinaciji, u pravilu tjednim sastancima, s konzervatorima spomenutog Zavoda“.

Marijana Sironić, pročelnica gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. FOTO: Luka Klun/VLM/PIXSELL

Anonimni autori u pismu Nacionalu navode još niz teških optužbi na račun Tomaševića i Korlaeta:

„Zanemaruje se činjenica da nakon potresa, prilikom donošenja zakona kojim se regulira obnova, ni na koji način nije izmijenjen niti pregažen Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nego upravo suprotno. Zakon nalaže obvezu da svaki projekt obnove, ako se radi o zaštićenom dobru ili zaštićenom području, mora biti potvrđen od strane Zavoda. Dakle, zakon izričito propisuje da nikakvi zahvati na zaštićenim dobrima nisu dopušteni bez suglasnosti Zavoda. Sve je to poznato Tomaševiću i Korlaetu, koji umjesto da se brinu da projekti budu dobro napravljeni i da obnova bude obavljena na zakonom propisani način uz uvažavanje potrebe očuvanja kulturnih dobara, vrše pritisak na Zavod s ciljem da se provede nekakva obnova po nepoznatim kriterijima uz opsežno korištenje invazivnih zahvata. To rade vršeći izravan pritisak na sam Zavod, ali i neizravno organiziranjem sastanaka na kojima druge odabrane osobe imaju za zadaću umjesto njih omalovažavati rad Zavoda i njegove zaposlenike. Prijavljenima je, dakle, mobing i omalovažavanje način da prisiljavaju djelatnike Zavoda da im odobravaju izvođenje radova mimo i protiv Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Pritom zanemaruju da je jedini ispravan način za bilo kakve zahvate, uključujući i obnove, onaj koji je u skladu s tim zakonom, odnosno da postoji samo jedna šansa da se zahvati obnove obave na ispravan način i da buduće generacije imaju mogućnost vidjeti i doživjeti kulturna dobra na način kako je to zakonom i propisano.“

Nakon toga anonimni autori pisma još jednom ‘’apeliraju da ih se zaštiti od nezakonitih pritisaka, izravnih ili neizravnih, i da se djelatnicima Zavoda omogući zakonit rad.’’

Anonimno pismo poslano redakciji Nacionala potpisano je s ‘djelatnici gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode’. FOTO: Nacional

Nacional je poslao upit Gradu Zagrebu da komentira ove teške optužbe prema gradonačelniku i njegovom zamjeniku, ali i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, da pojasne tko je poslao pismo i kome su prijavili Tomaševića i Korlaeta. Dogodila se pomalo shizofrena situacija. Iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode isti dan su poslali odgovor u kojem nas upućuju da se obratimo Gradu Zagrebu. Međutim, iz Grada Zagreba – koji se trebao očitovati na ove optužbe zaposlenika Zavoda – poslali su odgovor – Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Odgovor je poslala Marijana Sironić, pročelnica Zavoda. Poslala je sljedeće:

„Nastavno na novinarski upit vezan za navodni dopis koji su uputili djelatnici Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, iznoseći u njemu optužbe na račun gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji ih svojim djelovanjem i preko drugih osoba prisiljavaju na nezakonit rad očitujemo se kako slijedi: Budući da djelatnici Gradskog zavoda nisu izradili niti uputili dopis takvog ili sličnog sadržaja, što je osobno potvrđeno od svih djelatnika Zavoda, na postojanje dopisa i njegov eventualni sadržaj ne možemo se očitovati. Ujedno ističemo da objava takvih neistina, jednako kao i iznošenje neistinitih i neprovjerenih informacija o radu Zavoda koje se impliciraju u dostavljenim pitanjima, bacaju sjenu na rad Zavoda koji i u redovitim okolnostima, a posebice nakon potresa obavlja iznimno važnu i opsežnu djelatnost u zaštiti, očuvanju i obnovi kulturnih dobara Grada Zagreba koja mu je, temeljem članka 6. točke 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara stavljena u nadležnost.“

 

‘Tomaševiću i Korlaetu mobing i omalovažavanje način je da prisiljavaju djelatnike Zavoda da im odobravaju izvođenje radova mimo i protiv Zakona’, tvrdi se u pismu

 

Drugim riječima, za anonimno pismo koje je Nacional dobio na adresu redakcije, u kojem se napada gradske vlasti zbog njihova pritiska da se požure iritantno spori radnici tog Zavoda, tvrdi se da ne postoji. U neslužbenom razgovoru s dvoje djelatnika Zavoda Nacional je dobio potvrdu da je dotično pismo poslano, ali da iza njega ne stoje svi djelatnici već njih nekoliko.

To djelomično objašnjava zašto Grad Zagreb nije poslao odgovor u kojem bi se očitovao o teškim optužbama djelatnika Zavoda prema Tomaševiću i Korlaetu, koji su optuženi za mobing i omalovažavanje kao način prisile djelatnika Zavoda da im odobravaju izvođenje radova. Ono također, posredno otkriva s kakvim se sve ukorijenjenim konformizmom suočavaju nove gradske vlasti kada pokušavaju uvesti red u poslovanju – umjesto pojačane ažurnosti anonimno ih optužuju za nezakonitosti i zlostavljanje na radu.

Komentiraj