Branko Kolarić, novi ravnatelj NZJZ-a ‘Dr Andrija Štampar’, govori o budućnosti ustanove koja radi za dobrobit svih hrvatskih građan

Sretan sam, to je velika čast i odgovornost jer je ‘Štampar’ nositelj brojnih aktivnosti kojima možemo značajno unaprijediti zdravlje građana Zagreba. Čitavu sam karijeru radio u zavodima za javno zdravstvo, a na mjesto ravnatelja dolazim s dužnosti voditelja Službe za javnozdravstvenu gerontologiju – Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba pa smatram da ću moći dati značajan doprinos daljnjem razvoju ove institucije”, riječi su Branka Kolarića, ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘‹Dr. Andrija Štampar’’ na pitanje kako se osjeća zbog izbora na čelo te ustanove.

U intervju za Zagreb News Kolarić ocjenjuje koliko je ‘’Štampar’’ bio učinkovit tijekom pandemije koronavirusa, na koji način namjerava poboljšati rad te koje će biti smjernice budućeg rada Zavoda.

ZgNews: Koje ćete ciljeve postaviti na mjestu ravnatelja, gdje na Zavodu postoje mjesta za unaprjeđenje?

Kao ravnatelj Zavoda dat ću doprinos razvoju lokalnih, nacionalnih i međunarodnih aktivnosti Zavoda, raditi na održanju stabilnosti financija i razvoju ljudskih resursa, unaprjeđivati sustav upravljanja kvalitetom te nastaviti uvođenje modernih tehnologija u procese rada. U Zavodu planiram probuditi novu motivaciju zaposlenika transparentnim i pravednim rukovođenjem, razvojem stručnosti, adekvatnim sustavom evaluacije rada i stimulacije posebnih postignuća.

ZgNews: Kako biste ocijenili rad Štampara za vrijeme koronakrize?

U vremenu pandemije covida-19 Zavod je dao neizmjeran obol u suzbijanju i kontroli zaraze, kroz usluge brzog detektiranja zaraženih, određivanja mjere izolacije i karantene, organizaciju i provođenje cijepljenja te praćenje i analize epidemiološkog stanja. Služba za epidemiologiju je 23. siječnja 2020. počela primjenjivati postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na covid-19, bolest uzrokovanu SARS-CoV-2 virusom, a 25. siječnja 2020. godine počela je provoditi zdravstveni nadzor nad osobama koje su u Hrvatsku dolazile iz područja zahvaćenih epidemijom. Uz reorganizaciju rada, rad u dvije smjene, dežurstva vikendom i 24-satnu pripravnost, sve su aktivnosti bile usmjerene na sprječavanje i suzbijanje epidemije. U najkraćem mogućem roku informatičari su uz pomoć epidemiologa osmislili inovativno rješenje „Prijavni centar i centar za epidemiološki probir COVID-19“.

Nadalje, 15. ožujka 2020. godine uvedena je rutinska upotreba RT-PCR testa na SARS-CoV-2 te je tako prvi put upotrijebljen RT-PCR test validiran za kliničku upotrebu u Republici Hrvatskoj za testiranje pacijenata kod kojih je epidemiološka služba postavila sumnju na covid-19. Uz izuzetne napore svih djelatnika, kapaciteti dijagnosticiranja kontinuirano su se povećavali te su s početnih pedesetak došli i preko 2000 dnevnih testiranja. Nadalje, od otvaranja punkta za masovno cijepljenje na Zagrebačkom velesajmu, 1. travnja 2021. , do njegova zatvaranja, 11. ožujka 2022. primijenjeno je gotovo 480.000 doza cjepiva. Ipak, još nismo posustali unatoč svemu što smo prošli, a sigurni smo da ni nećemo, sve dok svi naši sugrađani ne budu zaštićeni.

ZgNews: Dolazite s mjesta šefa Službe za gerontologiju, jeste li zadovoljni s procijepljenošću protiv covida u toj populaciji?

Cijepljenje je jedina specifična protuepidemijska mjera koja može značajno smanjiti broj umrlih i teško bolesnih te spriječiti uvođenje drugih mjera, kao i ekonomske posljedice tih mjera. Nisam zadovoljan ukupnom cijepljenošću, niti onom u osoba starije dobi. Jedino su osobe starije dobi u institucionalnom smještaju zadovoljavajuće cijepljene – obuhvat primovakcinacije je iznad 80%.

ZgNews: Korona nije prošla, a postoje predviđanja da bi opet moglo biti problema na jesen, imate li neke mjere i akcije u planu i na koji način namjeravate postići veći broj cijepljenih starijih ljudi?

Od prve pojave virusa SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj pa sve do danas, u nekoliko je navrata iz različitih razloga dolazilo do značajnog popuštanja epidemioloških mjera. Međutim, danas smo svjedoci situacije u kojoj potpuno ukidanje mjera nikako ne znači i potpuni nestanak virusa, što je vidljivo i u dnevnoj stopi zaraženih. Tako ni mi kao Zavod od samih početaka, neovisno o stupnju restrikcija, ni u jednom trenutku nismo spustili gard. Naprotiv, konstantno smo u stupnju pripravnosti za sve mogućnosti te nastavljamo ulagati maksimalne napore u procjepljivanje i testiranje naših sugrađana, kao i u sveopću borbu protiv koronavirusa u svim ostalim aspektima te riječi.

ZgNews: Najavili ste pokretanje mobilnih timova za mentalno zdravlje Zagrepčana, kako će to izgledati i kako će pomagati građanima?

Mobilne timove za sugrađane koji boluju od težih kroničnih psihičkih bolesti potrebno je osigurati iz timova gradskih psihijatrijskih bolnica. Naš Zavod mora razvijati timove za mentalno zdravlje u zajednici, idealno bi bilo na razini svake gradske četvrti. Planiram povećati broj timova za mentalno zdravlje u Zavodu te razvijati i ovu uslugu. Napomenuo bih da mi pružamo zaštitu mentalnog zdravlja i psihoterapiju za naše sugrađane bez potrebe uputnice liječnika obiteljske medicine, što značajno olakšava dostupnost usluge.

ZgNews:  Osim korone i mentalnih problema zbog zaključavanja koji su još veliki javnozdravstveni problemi s kojima ćete se baviti?

Uz izazove pandemije i krize zbog raseljenih osoba uslijed rata u Ukrajini, potrebno je osigurati i učinkovitije programe sprečavanja nastanka kroničnih nezaraznih bolesti i raditi na podizanju svih komponenti zdravlja građana, od fizičkog do mentalnog i socijalnog. To ćemo učiniti razvojem programa za unaprjeđenje zdravlja zajednice, posebice osiguravanjem produktivnog života i dostojanstvenog starenja svih građana grada Zagreba. Jedna smo od najstarijih populacija te je briga za sugrađane starije dobi prioritet. U razdoblju smo Desetljeća zdravog starenja 2021.-2030. te će ova tema biti i od nacionalnog i međunarodnog značaja. Kapaciteti palijativne skrbi u Zagrebu su nedostatni i njihovo povećanje bi trebao biti jedan od prioriteta Grada. datne napore u prevenciju i rano otkrivanje malignih bolesti. Primjerice, smatram da imamo puno prostora u poboljšanju odaziva u program ranog otkrivanja malignih bolesti debelog crijeva. Uz održavanje i daljnji razvoj naših redovnih aktivnosti planiram unapređenja u području prevencije malignih bolesti, dostupnosti zaštite mentalnog zdravlja i bolje brige za našije sugrađane starije dobi.