Klimatske promjene stajat će svjetsko gospodarstvo do 2050. 7.900 milijardi dolara

Klimatske promjene mogle bi do sredine stoljeća izravno stajati svjetsko gospodarstvo 7.900 milijardi dolara kroz usporeni rast i ugroženu infrastrukturu zbog učestalih suša, poplava i slabog uroda, pokazala je analiza objavljena u srijedu.

Indeks otpornosti na klimatske promjene koji objavljuje Economist Intelligence Unit (EIU) mjeri spremnost 82 najveća svjetska gospodarstva da se nose s promjenama klime. Analiza procjenjuje njihovu izravnu izloženost gubicima zbog učestalih ekstremnih vremenskih pojava koje su rezultat tih promjena.

Istraživanje je pokazalo da će prema aktualnim trendovima globalno gospodarstvo do 2050. zbog posljedica zagrijavanja biti manje oko tri posto.

Analitičari su izračunali da će zbog rasta temperature globalno gospodarstvo u 2050. dosegnuti vrijednost od 250 tisuća milijardi dolara, u odnosu na 258 tisuća milijardi dolara koliko bi vrijedilo kada ne bi bilo nepovoljnih klimatskih utjecaja.

Najteži udarac čeka siromašne

Najveća opasnost prijeti Africi, čiji bi BDP do sredine stoljeća mogao pasti za 4,7 posto, utvrdili su u EIU-u.

Slabije razvijene zemlje općenito su manje otporne nego bogatije, zaključili su.

“Bogatstvo je važan faktor. Bogatije zemlje zaista su otpornije na utjecaje klimatskih promjena, što znači da promjene zaista prijete rastu zemalja u razvoju koje pokušavaju uhvatiti korak s razvijenim zemljama“, rekao je direktor za analizu zemalja EIU-a John Ferguson.

“Već smo svjedoci globalnoj nejednakosti a tome sada valja dodati i daleko veće izazove s kojima se suočavaju zemlje u razvoju kada su u pitanju klimatske promjene”, ističe Ferguson.

Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem, najveći gubitak trebala bi pretrpjeti Angola, čak 6,1 posto bruto domaćeg proizvoda, zbog manjka kvalitetne infrastrukture ali i geografske izloženosti jakoj suši, eroziji tla i rastu razine mora.

Degradacija tla u Angoli pokazat će se “značajnom” kočnicom za gospodarstvo budući da je njezin poljoprivredni sektor najveći poslodavac, navodi se u istraživanju.

Po klimatskoj ugroženosti slijedi Nigerija, s procijenjenim padom BDP-a za 5,9 posto, zatim Egipat, u minusu 5,5 posto, Bangladeš, s 5,4-postotnim padom BDP-a, te Venezuela čiji bi BDP trebao pasti 5,1 posto.

Trumpovi klipovi

Sjedinjene Države, najveće svjetsko gospodarstvo, trebale bi biti u skupini zemalja s najblažim posljedicama, utvrdili su analitičari EIU-a, napominjući pritom da aktualni predsjednik Donald Trump svojom politikom baca klipove pod noge nositeljima borbe protiv klimatskih promjena.

SAD se pod Trumpovim vodstvom povukao iz međunarodnog sporazuma o klimi kojim su 2015. zemlje obećale poduzeti mjere kako bi ograničile povećanje temperature na Zemlji na manje od dva stupnja u odnosu na predindustrijske razine.

Ruski bi pak BDP do 2050. godine zbog klimatskih promjena trebao pasti pet posto a zemlja “pretrpjeti teže posljedice od većine drugih zbog negativnog učinka klimatskih promjena”. To vrijedi čak i ako se u obzir uzme potencijalna korist od povećane aktivnosti u poljoprivredi, ističu u EIU-u.

Najveći problem za rusko gospodarstvo u idućim desetljećima trebalo bi prema njihovim procjenama predstavljati otapanje permafrosta, koje će ugroziti infrastrukturu poput naftovoda ili plinovoda.

Komentiraj