Nakon izdašnog plonskog polja Cerić-1 koje je hrvatskoj Agenciji za ugljikovodike prijavila kanadska tvrtka Vermilion Energy, pozitivni su rezultati otkriveni i na bušotini Berak-1, a nove rezerve plina najviše će koristiti građanima i lokalnoj zajednici istočne Slavonije

Kanadska tvrtka Vermilion Energy, prva inozemna kompanija koja je dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Hrvatskoj, krajem prošloga tjedna je Agenciji za ugljikovodike prijavila otkriće respektabilnog plinskog polja Cerić-1 u istočnoj Slavoniji, ekskluzivno doznaje Nacional. Samo nekoliko dana kasnije neslužbeno nam je potvrđeno da je i druga bušotina Berak-1, na kojoj je Vermilion radio paralelno s onom u Ceriću, također potvrdila otkriće koje bi moglo sadržavati komercijalno isplative količine plina. Izdašno plinsko polje Cerić-1 otkriveno je nepunih mjesec dana nakon početka bušenja koje je službeno započelo 19. lipnja ove godine, plin je otkriven na dubini od 1160 metara, a prema prvim mjerenjima i procjenama radi se o potencijalu višestruko većem od prethodno iznesenih opreznih i skromnih procjena. Količine rezervi u bušotini Berak-1, koja je prisutnost plina također potvrdila nakon nepunih mjesec dana rada, još je teško procijeniti jer testiranje bušotine, mjerenja protoka plina i procjenu rezervi tek treba obaviti.

Istražne bušotine Cerić-1 i Berak-1 na kojima je kanadska tvrtka otkrila plin nalaze se na istražnom prostoru Sava-10, na kojima Vermilion ima koncesiju od lipnja 2016. godine. Vermilionov izvršni direktor poslovne jedinice za srednju i istočnu Europu Brian Sralla Nacionalu je rekao kako tvrtka još ne može objaviti precizne procjene rezervi jer još nisu analizirali sve podatke o protoku plina za Cerić-1, no dodao je da su dosadašnja ispitivanja „vrlo ohrabrujuća“. „Vermilion ocjenjuje da kumulativni rezultati istraživanja plina u plitkim slojevima tla mogu u konačnici biti važni u poboljšanju diversifikacije opskrbe energijom na hrvatskom tržištu, što će dodatno potaknuti i lokalni ekonomski rast u Slavoniji“ kazao je Sralla u izjavi za Nacional.

Iako je na samom početku teško govoriti o preciznim brojevima koji ocrtavaju izdašnost novootkrivenog plinskog polja, Sralla je ipak iznio neke brojeve koje su pokazala do sada provedena mjerenja:

„Glavni rezervoar plina u bušotini imao je protok od preko 400.000 kubnih metara na dan, što ukazuje na izuzetno visoku propusnost rezervoara pješčenjaka. Tlak unutar bušotine vrlo je stabilan čak i nakon punih 18 sati ispitivanja protoka, što također ukazuje na vjerojatnost da će ovo otkriće biti komercijalno održivo. Prema prvim procjenama, brzina protoka plina izmjerena u bušotini Cerić-1 je najveća brzina protoka plina izmjerena u kopnenom istražnom prostoru Hrvatske unazad više godina.“

Prema njegovim riječima, Vermilion u bliskoj budućnosti planira još temeljitije ispitati polje Cerić-1 uz pomoć novih 3D seizmičkih mjerenja, što bi trebalo dati bolju i konkretniju sliku o količinama otkrivenih rezervi u bušotini. „Što je još važnije, rezultati bušotine Cerić-1 upućuju na mogućnost budućih otkrića značajnih količina prirodnog plina diljem Slavonije“, optimističan je Sralla.

Vermilion Energy paralelno s bušotinom Cerić-1 radi i na drugoj bušotini Berak-1 u selu Berak u općini Tompojevci nedaleko od Vukovara. U vrijeme kada je Brian Sralla Nacionalu potvrdio otkriće u Cerićima, kazao je i kako bi bušotina Berak-1 u narednim danima trebala stići do planirane dubine od 1100 metara, nakon čega će se znati je li i to ležište također perspektivno kao i prethodno. No u međuvremenu je Nacionalu neslužbeno potvrđeno otkriće i u toj bušotini, a njegova komercijalna isplativost tek će se utvrditi. Vermilion je na svojim korporativnim stranicama objavio da četiri istražna prostora u Hrvatskoj, za koja je kanadska tvrtka dobila koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, zauzimaju ukupnu površinu od 2,35 milijuna hektara, što tu tvrtku čini najvećim kopnenim koncesionarom u Hrvatskoj, iz čega se svakako da zaključiti da Vermilion ima velike planove u Slavoniji. Sralla je podsjetio da je prirodni plin energent s relativno niskim razinama emisije ugljičnog dioksida, zbog čega je dobar izvor energije u procesu tranzicije prema održivim, odnosno obnovljivim izvorima energije. „Posebno nam je drago što građani i lokalna zajednica istočne Slavonije mogu izravno dijeliti koristi od otkrivanja novih rezervi plina“, kazao je na kraju svoje izjave Sralla.

Da bi izdašnost Vermilionovog plinskog polja bila jasnija valja je usporediti s nedavnim Ininim otkrićem novog plinskog polja Severovci u dolini Drave. Naime, Ina je u drugoj polovini srpnja ove godine, svega nekoliko dana prije Vermiliona, Agenciji za ugljikovodike prijavila otkriće ležišta plina na bušotini Severovci-1 u istražnom prostoru Drava-2, na kojem je istražne radove provodila od 2016. godine. „Ispitivanjem je u dva plinom zasićena intervala izmjerena količina plina od ukupno 53.000 kubnih metara na dan“, stoji u Ininom službenom priopćenju objavljenom na njezinim korporativnim stranicama. Dakle, Vermilionovo otkriće protoka plina od 400.000 kubnih metara na dan – a vrlo je vjerojatno da se radi o procjenama skromnijim od stvarnog potencijala bušotine, što nam je i potvrđeno u stručnim krugovima – osam je puta izdašnije od Ininog i nesumnjivo će pridonijeti osjetnijem oporavku domaćih rezervi plina koje su posljednjih godina ubrzanim iscrpljivanjem plinskih polja u sjevernom Jadranu drastično opale.

Predsjednik i izvršni direktor tvrtke Vermilion Energy Anthony Marino je u prošlotjednom intervjuu TV postaji Bloomberg izjavio kako Hrvatska, kada je riječ o nafti i plinu, ima dobre potencijale. „Hrvatska nije imala značajne investicije u istraživanje nafte i plina, nije raspolagala ni značajnijom tehnologijom u posljednjih 30-ak godina. No sada je Hrvatska članica Europske unije, to je vrlo stabilna zemlja sa stabilnim cijenama plina kakve vladaju u EU, a troškovi naših istraživanja u toj su zemlji niži od prosječnih. Naši planovi za sada su ograničeni na istraživanje plina, no u narednih nekoliko godina okrenut ćemo se i istraživanju nafte jer Hrvatska ima vrlo dobar geološki potencijal, u koji se nije mnogo ulagalo posljednja tri desetljeća.“

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan Nacionalu je potvrdio da im je Vermilion Energy preliminarno prijavio pozitivne rezultate istražnih bušenja i otkriće plina na bušotini Cerić-1, no da bi detaljno izvješće o istražnoj bušotini s procjenom pridobivih količina plina trebalo stići u narednih mjesec dana, nakon čega će se moći preciznije govoriti o izdašnosti nalazišta:

„Ugovor o podjeli proizvodnje koji je hrvatska država potpisala s Vermilionom (u stručnim krugovima poznat i kao PSA – Production Share Agreement) dobar je za Hrvatsku. Ukupna zarada Hrvatske od proizvodnje na bušotini Cerić-1 ovisit će o procjeni izdašnosti ležišta i o tehničkim parametrima proizvodnje, no kako još ne raspolažemo preciznim informacijama, teško je govoriti i o konkretnim brojkama. Ipak mogu reći da će, prema spomenutom ugovoru, RH imati veći udio u  vrijednosti ugovora od uobičajenih ugovora te vrste u ranijim godinama. Naime, svaka naftna kompanija državi u kojoj istražuje naftu i plin plaća tzv. royalty, odnosno iznos koji se plaća na ime naknade za vlasništvo nad resursima. Vermilion će na ime royalty naknade plaćati 10 posto, no uz to i određeni postotak od proizvedenog plina, što ovisi o proizvedenim količinama. Kad zbrojimo sve obveze Vermiliona prema hrvatskoj državi, možemo okvirno reći da će neto tijek novca premašiti 50 posto, što je prihvatljiv ugovor za Hrvatsku.“

Preciznije kazano, Vermilion Energy je na ime naknade za potpis ugovora o pravu na eksploataciju državi već platio 1,4 milijuna kuna, a tek ga čeka podmirenje naknade za površinu istražnog prostora, što je dodatnih 400 kuna po kvadratnom kilometru istražnog prostora, još 600.000 kuna na godinu na ime naknade za administrativne usluge, potom i naknade za pridobivene količine ugljikovodika od 10 posto od ukupno proizvedenoga plina te dodatne 4000 kuna po kvadratnom kilometru na ime naknade za površinu eksploatacijskog polja. Podjela ukupno pridobivenih količina ugljikovodika – u ovom slučaju plina – izračunava se po zasebnoj formuli, a naknada za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika se izračunava kada se dosegne određena količina pridobivenog ugljikovodika. Uz sve spomenute naknade Vermilion je dužan platiti još i porez na dobit od 18 posto pa, kada se izračunaju sva davanja kanadske tvrtke državi, Vlada će od ukupne buduće dobiti na istražnom polju Cerić-1, ali i na svim ostalim istražnim poljima koje Vermilion otvori u narednim godinama, zadržati 55 posto.

Podsjetimo, na natječaju za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, koji je bivša vlada premijera Zorana Milanovića raspisala sredinom 2014. godine, najbolje ponude za ukupno šest istražnih blokova u Panonskoj nizini dale su kanadska tvrtka Vermilion Energy, domaća naftna kompanija Ina te nigerijski Oando PLC. Odluka o dodjeli koncesija objavljena je početkom svibnja 2015., a točno godinu dana kasnije, u lipnju 2016., tadašnji je premijer Tihomir Orešković zajedno s ondašnjim ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem potpisao ugovore o istraživanju i eksploataciji plina i nafte na ukupno pet istražnih prostora – jedan je dobila Ina, a četiri kanadski Vermilion Energy. Nigerijski je Oando PLC u međuvremenu odustao pa je njegov prostor ostao nedodijeljen. Vermilion je tako stekao pravo istraživanja na prostorima Drava-04, Sava-08, Sava-09 i Sava-10, ukupne površine oko 23.500 kvadratnih kilometara. U sklopu priprema za istražno bušenje provedena je zahtjevna interpretacija 2D seizmičkih mjerenja, izrađen je naftno-rudarski projekt istražne bušotine koji je potom potvrdilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetika, te je ishođena i lokacijska dozvola za zahvat u prostoru. Posebnu vrijednost ovom projektu dodaje i podatak da je Vermilion u pripremnoj fazi snimanja i interpretacije seizmičkih podataka te pripreme istražne bušotine angažirao hrvatske geologe, seizmičare i naftne inženjere koji imaju bogato iskustvo u ovakvim projektima. Radove na samoj bušotini izvode američki Schlumberger i mađarski Geoinform, a na samom projektu su angažirane i još neke domaće tvrtke, posebno na poslovima provođenja mjera zaštite okoliša i sigurnosti zaposlenika. Bušaće postrojenje i poslove bušenja osigurao je Crosco, Inina tvrtka kći koja posjeduje i znanje i tehnologiju za ovakve poslove.