Kako je vojni časnik Petar Preradović postao hrvatski pisac

Autor:

ilustracija mm

Književnik i vojni časnik Habsburške Monarhije Petar Preradović rođen je 19. ožujka 1818. godine u Grabrovnici pokraj Pitomače, na području tadašnje Vojne krajine, u pravoslavnoj obitelji. Od mladosti se školovao za vojnički poziv, a nakon završene vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu, postao je časnikom vojske Habsburške Monarhije. U vrijeme školovanja prelazi s pravoslavlja na katolicizam jer napredovanje u vojsci nije bilo moguće ako budući časnik nije bio rimokatolik. Tijekom svoje je vojne karijere dospio naposljetku do čina generala bojnika tj. generala majora. Taj je čin dobio u kolovozu 1866. godine, kad mu je bilo 48 godina. Preradović je stekao i nasljednu plemićku titulu, zbog čega je u njemačkim dokumentima oslovljavan i kao Peter von Preradović.

Gotovo čitav život proveo je izvan domovine, a književnošću se bavio koliko mu je dopuštala časnička služba. Pjesme je počeo pisati na njemačkom jeziku, za vrijeme školovanja (Požar u Novom Mjestu). S preporodnim idejama upoznao ga je I. Kukuljević Sakcinski 1840. godine, a za boravka u Veneciji 1843. napisao je svoju prvu hrvatsku pjesmu ‘Poslanica Špiri Dimitroviću’. Nakon premještaja u Zadar priključio se krugu oko Ante Kuzmanića i 1844. godine je u prvom broju ‘Zore dalmatinske’ objavio budnicu ‘Zora puca, bit će dana’. Dobar dojam prvih pjesama učvrstio ga je u odluci da postane hrvatskim piscem, premda je bio nezadovoljan svojim znanjem materinskoga jezika.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.