Kako je Mesić na Sajmu u Šangaju dobio počasno mjesto uz kineskog predsjednika Xi Jinpinga

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pozdravio se sa Xi Jinpingom na kineskom, a dan prije protokol mu je kasno u noć javio da će na fotografiranju stajati tik uz njega. U diplomaciji se to smatra porukom da Kina cijeni njegovu neformalnu diplomaciju i Hrvatsku

Kineski predsjednik Xi Jinping sastao se i fotografirao, uoči ceremonije otvaranja Drugog China International Import Expoa (CIIE) u Šangaju, s bivšim predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem i ostalim sudionicima foruma „Kineski 70-godišnji razvoj i izgradnja zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo“ održanog u sklopu međunarodnog gospodarskog foruma Hongqiao. Mesić se pozdravio sa Xi Jinpingom na kineskom, a dan prije kineski protokol mu je kasno u noć javio da će na fotografiranju stajati do predsjednika Kine. U diplomaciji se gdje tko stoji smatra porukom pa Mesićeva pozicija pokazuje da Kina cijeni njegovu neformalnu diplomaciju i Hrvatsku. Analitičari međunarodnih odnosa ističu da je za produbljivanje odnosa s Kinom vrlo korisna diplomacija s više kolosijeka, u kojoj Mesić ima istaknuto mjesto.

Kao ključni govornik na Konferenciji Konsenzusa, održanoj 6. studenoga, na kojoj su sudionici foruma usvojili „Šangajski konsenzus“ o izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo, Mesić je kazao da je sajam uvoza konkretan i velikodušan odgovor Kine na rast protekcionizma te se nada da bi Njemačka, kao prva ekonomija EU-a, mogla organizirati sličan sajam.

Rekao je da je Kina zaslužna za mnoga povijesna dostignuća kojima se treba diviti, ali je najviše impresioniran činjenicom da je u povijesti čovječanstva najuspješnija zemlja u rješavanju siromaštva: 850 milijuna Kineza izvučeno je iz siromaštva, dok je kineska srednja klasa porasla na 420 milijuna. Naglasio je kako mu se čini da je Kina trenutno jedina zemlja na svijetu koja ima globalnu viziju izgradnje boljeg svijeta za sve ljude, koju je predsjednik Kine Xi Jinping predstavio 2017. u Ženevi. Taj projekt u kojem zemlje dijele razvoj i prosperitet, apsolutno je nov i trebat će mu, procijenio je Mesić, puno vremena da se izgradi i ukloni zlo i razdor koje je geopolitika donijela. Kazao je kako je Xi Jinping najutjecajniji vođa današnjeg svijeta čiji projekti za ekonomsku povezanost, stabilnost i održivost, kao što je i projekt Jedan pojas, jedan put, dolaze iz budućnosti.

U radu Foruma sudjelovalo je 400 predstavnika istraživačkih centara, a među njima i Martin Jacques sa Sveučilišta u Cambridgeu, kao i autor knjige „Kad Kina vlada svijetom“ te ugledni američki sociolog Richard Paul Madsen.

Jasna Plevnik, autorica više knjiga o Kini, na Forumu je govorila o sposobnostima Kine da sačuva i ubrza procese ekonomske globalizacije. Rekla je da je globalni financijski sustav i dalje podložan američkim propisima i američkom financijskom sustavu i tu SAD pronalazi poluge za svoju politiku uništavanja iranskog nuklearnog sporazuma, ignoriranja WTO-a i kontroliranja i ograničavanja globalnog dometa kineskih i europskih kompanija.

Mesić je kazao da je sajam uvoza konkretan i velikodušan odgovor Kine na rast protekcionizma te se nada da bi Njemačka, kao prva ekonomija EU-a, mogla organizirati sličan sajam. Za Kinu smatra da gradi bolji svijet za sve

Kina je inicirala i uspostavila nekoliko novih regionalnih i globalnih financijskih institucija koje su već, ocijenila je, poboljšale globalni sustav financiranja razvoja i tako unaprijedile ekonomsku globalizaciju. Jasna Plevnik istakla je da je Bill Clinton poticao i hvalio globalizaciju Kine, a administracija predsjednika Obame tražila od Kine da zajedno rade na razvoju multilateralnog sustava globalnog upravljanja. Trenutna američka administracija bavi se smanjivanjem ekonomske međuovisnosti s Kinom, a stručnjaci na koje se oslanja nemaju ugled u američkoj znanstvenoj zajednici. Međutim, američke globalne financijske i industrijske tvrtke i dalje podržavaju ekonomsku globalizaciju kao središnju pokretačku silu njihova gospodarskog rasta.

Ocijenila je kako je Kina preko ulaganja u inozemstvo postala utjecajan subjekt ekonomske globalizacije te je se danas doživljava kao zemlju koja ima sposobnost predvoditi proces ekonomskog povezivanja svijeta u sljedećem desetljeću. Ali čini se razumnim pitati zanima li to Kinu. Strateški interes Kine nastavak je globalizacije i utjecaja na ostale velike sile kako bi podržale nove faze globaliziranja svijeta, ali ne kao kineski ili američki projekt, već kao povijesni i nepovratan proces oblikovanja svijeta u kojem je Kina jedno od središnjih dijelova.

Važan susret s kineskim predsjednikom, istoga dana kad i Mesić, imao je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji se sa Xi Jinpingom susreo istodobno kad i, primjerice, francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio u državničkom posjetu Kini, te premijerka Srbije Ana Brnabić. Jandroković je na drugom Kineskom međunarodnom uvoznom sajmu u Šangaju predvodio hrvatsko izaslanstvo, a s Macronom je sudjelovao i na svečanoj večeri koju je za brojne visoke dužnosnike priredio kineski predsjednik. Jandroković je na otvorenju sajma u Šangaju održao i izlaganje na tematskom forumu posvećenom „Otvaranju, regulativi i poslovnom okruženju – ulozi vlada i perspektivama multinacionalnih tvrtki“.

Podržao je inicijativu predsjednika Kine Xi Jinpinga za pokretanjem Kineskog međunarodnog uvoznog sajma kojem je cilj brže i učinkovitije približavanje gospodarskih interesa i potencijala za suradnju među državama. Naglasio je da je uloga vlada i nacionalnih parlamenata stvoriti uvjete pod kojima će gospodarstvenici graditi i razvijati svoje poslovanje. Istaknuo je odličnu suradnju NR Kine i Republike Hrvatske na više područja, među kojima su posebno važne inicijative 17+1 i „Jedan pojas, jedan put“ s nizom projekata od zajedničkog interesa. Naglasio je ulogu vlada u osiguravanju slobodnog poslovanja putem otvaranja međusobnih tržišta za tvrtke i stvaranjem poticajnog regulativnog okvira i poslovnog okruženja. U tom smislu podsjetio je da Hrvatska kontinuirano razvija i unaprjeđuje svoj poslovni okvir. Istaknuo je reforme poduzete u posljednje četiri godine radi lakšeg poslovanja i podizanja razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva: od porezne reforme koja se provodi od 2015. i koja je rezultirala porastom konkurentnosti tvrtki i tržišta rada, uklanjanja administrativnih prepreka poslovanju, među kojima su i neporezna financijska opterećenja poslovanja do unapređenja investicijskog okvira, prema kojemu Hrvatska ima trenutačno jedan od najkonkurentnijih i najboljih sustava poticanja ulaganja u Europskoj uniji. Govoreći o globalnoj gospodarskoj konkurenciji, predsjednik Sabora Jandroković istaknuo je da Hrvatska raste na ljestvicama gospodarskih sloboda, što ukazuje na sve veću otvorenost i privlačnost Hrvatske kao poslovne i ulagačke destinacije, uspješno smanjuje deficit i javni dug, što je dovelo do rasta kreditnog rejtinga, pada cijene kapitala i posljedično lakšeg i profitabilnijeg poslovanja u Hrvatskoj.

Naglasio je također da je Hrvatska otvorila svoje projekte kineskoj strani te podsjetio da je za izgradnju najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, Pelješkog mosta, angažirana kineska tvrtka. Pozvao je ulagače da iskoriste prednosti Hrvatske – od njezina geografskog položaja, poticajnog poslovnog okruženja do jasne podrške i otvorenosti hrvatske vlade. Zaključno je istaknuo da će predstavništva Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice u Šangaju imati važnu ulogu u povezivanju gospodarstava dviju država.

Komentiraj