Rijetko tko ostaje ravnodušan pred slikovitom kulisom koju stvaraju gole vapnenačke planine oko Boke kotorske. Te nevjerojatne slike ostavljaju neizbrisiv dojam na svakog posjetitelja, a za Kaija Dieckmanna, iskusnog profesionalca s 19 godina iskustva u turizmu, one su postale svakodnevni prizor. Nakon uspješnog vođenja hotela Sandy Lane na Barbadosu, Dieckmann je preuzeo ulogu generalnog menadžera hotela Regent Porto Montenegro, luksuzne oaze smještene samo sat vremena vožnje od Dubrovnika. Kao vođa tog ekskluzivnog odredišta, suočava se s novim izazovima. Nakon dviju pandemijskih godina koje su teško pogodile turizam, posebno u regiji, ova godina donijela je dodatnu prepreku – uvođenje schengenske granice između Hrvatske i Crne Gore. Tu su i rat u Ukrajini i sankcije nametnute Rusiji. Dodatno, primjećuje se i porast popularnosti susjedne Albanije, koja pod sloganom „Maldivi Europe“ pokušava uhvatiti dio izdašnih prihoda „industrije na staklenim nogama“, kako se često tepa turizmu jer je izrazito osjetljiv na vanjske utjecaje i nesigurnosti, počevši od sezonalnosti, preko promjena u političkoj i sigurnosnoj situaciji, prirodnih katastrofa i klimatskih promjena do promjena ekonomskih uvjeta kao što su razne krize koje mogu utjecati na kupovnu moć potencijalnih turista. Za Business & Banking Kai Dieckmann je podijelio svoje strategije za uspješno prevladavanje tih izazova, nudeći neka moguća rješenja, s ciljem očuvanja izvanrednog gostoprimstva i besprijekornog putnog iskustva za goste iz svih krajeva svijeta.

BUSINESS & BANKING: Turistički djelatnici u Hrvatskoj žale se na ovu sezonu. Kako ona prolazi u Crnoj Gori?

Općenito gledano, situacija u Crnoj Gori je zadovoljavajuća, no to treba podijeliti na različite segmente. U luksuznom segmentu doživljavamo najbolju godinu od osnivanja objekta 2014. godine. Crna Gora se dobro pozicionirala na karti luksuznih putovanja i zahvaljujući našoj dokazanoj izvrsnosti usluge, imamo značajno visoku potražnju za luksuznim objektima u Crnoj Gori. Međutim, istina je da niži i srednji hoteli imaju poteškoća jer ti turisti, koji su ranije često dolazili iz Rusije i Ukrajine, iz očitih razloga ne putuju u istom broju kao prije početka rata u Ukrajini.

‘Osim tržišta poput Velike Britanije i SAD-a, otvorili smo i nova u Kazahstanu, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji’

BUSINESS & BANKING: Budući da je Crna Gora tradicionalno privlačila imućne ruske turiste, kako još vidite da su rat u Ukrajini i restrikcije prema Rusiji utjecali na vaše poslovanje i turizam u Crnoj Gori?

Kako se Crna Gora pridružila sankcijama protiv Rusije rano u ratu, istina je da smo vidjeli strmi pad ruskih poslovnih putovanja od oko dvije trećine. Naravno, postoje državljani Rusije koji žive izvan svoje domovine i još uvijek putuju, a nekoliko imućnih Rusa preselilo se u Crnu Goru kako bi “pobjegli” iz Rusije. Zbog toga nismo toliko pogođeni kao drugi sektori poput marina i uspjeli smo nadomjestiti nedostajući udio ruskih turista snažnim povećanjem gostiju iz naših tradicionalnih tržišta poput Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država ili Njemačke, kao i otvaranjem novih tržišta poput Kazahstana, Kuvajta ili Saudijske Arabije.

BUSINESS & BANKING: U Hrvatskoj imamo značajan problem s kvalificiranom radnom snagom. Kakva je situacija u Crnoj Gori?

Pandemija covida-19 djelovala je kao katalizator problema koji je već postojao, ali je dobio veliku pažnju zbog nemogućnosti putovanja ili izlaska na večeru. Mnogi kvalificirani radnici napustili su turizam i otišli u industrije gdje su radna mjesta i radno vrijeme fleksibilniji, a plaće jednake ili bolje. Postoji manjak kvalificiranog osoblja u Crnoj Gori, međutim, budući da smo tijekom godina uspjeli izgraditi izvrsnu reputaciju poslodavca, još uvijek možemo privući interes i vjerojatno smo manje pogođeni od svojih konkurenata. Kao što sam već spomenuo, zaista mi je važno osigurati stvaranje okruženja u kojem gosti osjećaju da se njihova očekivanja premašuju. Turizam je vjerojatno jedna od industrija koje su najviše pogođene nedavnom pandemijom covida-19 jer je međunarodno putovanje gotovo dvije godine bilo ograničeno. Međutim, možemo vidjeti da se putovanja značajno oporavljaju, posebno ovdje na istočnom Mediteranu, pa smo prošle godine uspjeli premašiti rezultate iz 2019. godine. Ova sezona se nalazi na putu da bude naša najuspješnija sezona od osnutka 2014. godine. Da bismo stigli do tog mjesta, morali smo biti inovativni i razmišljati izvan okvira. Naprimjer, 2020. godine pokrenuli smo ponudu Spa Privé gdje gosti mogu rezervirati prostor od 21:30 do ponoći samo za sebe. To se pokazalo iznimno uspješnim i dobro je prihvaćeno kod naših gostiju jer nema mnogo drugih mjesta gdje možete uživati u unutarnjem bazenu, jacuzziju, parnoj kupelji i sauni samo za sebe ili s nekoliko prijatelja i članova obitelji.

Rezultati poslovanja hotela Regent Porto Montenegro premašili su prošle godine rezultate iz 2019., a ova sezona na putu je da bude najuspješnija od osnutka 2014.. FOTO: Regent Porto Montenegro

BUSINESS & BANKING: Već godinama pružate vrhunsko iskustvo gostima na vrlo konkurentnom tržištu. Koji su ključni izazovi s kojima se susrećete?

Osim globalnih izazova poput nedostatka kvalificiranog osoblja, digitalizacije i problema opskrbnog lanca, mi u Regent Porto Montenegru djelujemo u visoko sezonskom okruženju. Airlift u zimskim mjesecima veliki je izazov jer mediteranska zima zasigurno bi bila privlačna mnogim gostima iz sjeverne Europe, ali ih je izazov dovesti ovdje. Treba riješiti opću turističku infrastrukturu poput prijelaza granice na vrhuncu sezone, zračnih luka, cestovne infrastrukture i medicinske infrastrukture kako bi se stvorili preduvjeti za uspjeh Tivta i Crne Gore. Industrija turizma stalno se mijenja.

BUSINESS & BANKING: Kako predviđate da će nova schengenska granica između Hrvatske i Crne Gore utjecati na turizam u regiji?

Hrvatska će svakako imati koristi od pristupanja Schengenskom području jer će putovanje biti znatno manje komplicirano nego prije. S obzirom na važnost crnogorsko-hrvatske granice, vjerujem da će se objekti unaprijediti kako bi se osiguralo da se granica prelazi glatko i brzo. Nitko u Hrvatskoj ili Crnoj Gori ne želi vidjeti redove na granici gdje putnici čekaju nekoliko sati – jer to ima negativan učinak na turizam obiju zemalja.

BUSINESS & BANKING: Što se može učiniti kako bi se osiguralo glatko putovanje unatoč novim graničnim ograničenjima, jer gosti često odlaze u jednodnevne posjete?

Sigurno postoje neke ideje kako riješiti taj problem, ali na kraju se to mora dogovoriti bilateralno na vladinoj razini. Neposredno unaprjeđenje objekata za prelazak granice bio bi prvi korak, a vrijedno je razmotriti izvedivost brzih traka ili posvetiti granični prijelaz Vitaljina samo lokalnim stanovnicima, taksijima, prijevozu limuzinama i dnevnim posjetiteljima.

‘Airlift u zimskim mjesecima veliki je izazov jer bi mediteranska zima bila privlačna gostima iz sjeverne Europe’

BUSINESS & BANKING: Što mislite o naporima Albanije da se pozicionira kao relevantan igrač u turizmu? Doživljavate li tu zemlju kao konkurenciju ili mislite da bi, globalno gledajući, bilo dobro da se razvije u ozbiljnog „igrača“?

Albanija je zaista ušla u turističko natjecanje na istočnom Mediteranu i ulaže značajna sredstva u turističku infrastrukturu, uključujući aerodrome i marine. Moram priznati da nisam previše upoznat s njihovom trenutačnom ponudom jer mi je poznavanje ograničeno na Tiranu, kamo putujem jednom godišnje kako bih ugostio naše partnerske agencije iz Albanije. Kako imamo vlastite infrastrukturne projekte u Crnoj Gori na koje se fokusiram u pronalaženju načina za poboljšanje situacije, većinu pozornosti posvećujem Crnoj Gori umjesto Albaniji. Sigurno bih pozdravio još jednog jakog igrača na području turizma, jer bi to dodatno usmjerilo pažnju na ovu specifičnu regiju i prevladalo zabrinutosti u vezi putovanja. Slično kao u Hrvatskoj, to bi nam također omogućilo ponudu kombiniranih boravaka između Crne Gore i Albanije, kao i proširenje balkanskih tura od Hrvatske preko Crne Gore do Albanije.

BUSINESS & BANKING: Što vas je inspiriralo da se bavite hotelskim menadžmentom?

Odrastao sam u malom gradu u Njemačkoj, oko sat vremena sjeverno od Düsseldorfa – blizu nizozemske granice. Još u mladoj dobi shvatio sam da je svijet velik i da ima mnogo zemalja koje treba otkriti. Turizam sam vidio kao način da mogu živjeti i raditi na najljepšim mjestima svijeta. Do sada ne mogu imati prigovora jer prije nego što sam proveo polovicu desetljeća u Crnoj Gori, živio sam i radio na raznim mjestima poput Bangkoka, Londona, Gstaada, St. Tropeza i Barbadosa.

BUSINESS & BANKING: Kao vođa, kojim stilom upravljanja motivirate svoj tim?

Iz svojih različitih iskustava diljem svijeta naučio sam nekoliko stvari koje su mi pomogle tijekom godina. Prvo: djela govore više od riječi. Ako kažete da ćete nešto učiniti, onda to i učinite. To vas čini pouzdanim i dosljednim u vašem pristupu. Drugo: uvijek budite dostupni. Najbolje ideje često nastaju u timu jer se svakodnevno suočavaju s izazovima. Tim je najbolji izvor ideja i rješenja. Treće: nemojte se previše ozbiljno shvaćati. Smijeh je važan i važno je stvoriti okruženje u kojem članovi tima uživaju u radu jer često provodimo više vremena na poslu nego kod kuće sa svojim voljenima. Tako automatski stvaramo okruženje u kojem se gosti osjećaju zbrinuto, a to rezultira ponovnim poslovanjem i ima izravan pozitivan utjecaj na rezultate.

‘Putnici više ne smatraju luksuzom mramornu dvoranu, već putuju radi osobnog kulturnog obogaćivanja’, kaže Kai Dieckmann koji je u Crnu Goru stigao s Barbadosa. FOTO: Regent Porto Montenegro

BUSINESS & BANKING: Izvan profesionalnog života, koji vam osobni interesi ili hobiji pomažu kako biste se opustili i postigli ravnotežu?

Kada nisam u hotelu, volim provoditi vrijeme sa svojom obitelji. Naš sin je pun energije i zajedno igramo tenis, nogomet i badminton. Ljeti dan na plaži ili na brodu istražujući naš jedinstveni bokeljski zaljev s velikim pladnjem morske hrane, uklanja sav nakupljeni stres. Izvan sezone volimo putovati i osim što posjećujemo obitelj u Njemačkoj i na Tajlandu, uživamo u kratkim gradskim izletima, posebno u prekrasnom Zagrebu gdje se naš sin rodio.

BUSINESS & BANKING: Kako ostajete ispred trendova u industriji?

Istinski je važno imati stalne interakcije s gostima jer su oni razlog zbog kojeg smo u poslovanju. Hotelski lobby mi je ured i nastojim što više komunicirati s našim gostima kako bih saznao njihove potrebe i vidio jesu li naše usluge na razini. Na globalnoj razini, imamo izvrsnu podršku putem Intercontinental Hotel Group s više od 6000 hotela diljem svijeta i preko 400 objekata u njihovoj luksuznoj diviziji. Održivost i zaštita okoliša sve su važniji u turističkoj industriji.

BUSINESS & BANKING: Kako vaš hotel doprinosi održivim praksama i promiče svijest o okolišu?

To je zaista jedna od najvažnijih tema, posebno za nas u turizmu i ugostiteljstvu. Postoji samo jedan svijet i nema zamjene pa sam potpuno posvećen tomu da učinim sve kako bismo doprinijeli održivijem pristupu. Stoga mi je bilo važno da naš hotel dobije Green Key certifikat jer je to vjerojatno najteži međunarodni certifikat koji se postiže katalogom kriterija od nekoliko tisuća bodova koje morate ispuniti. Osim ekološkog utjecaja, važno mi je imati pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu. Godine 2018. pokrenuli smo godišnji dobrotvorni bal gdje se prihodi redovito doniraju lokalnim bolnicama, sirotištima te prošle godine lokalnim vatrogascima, što je posebno značajno s obzirom na to da se lokalni vatrogasci, poput onih u susjednoj Hrvatskoj, svake godine suočavaju s velikim izazovima u borbi protiv požara. Posebno sam ponosan na naše predane članove osoblja koji pokazuju hvalevrijednu razinu predanosti lokalnoj zajednici i iskorištavaju svaku priliku za pokretanje akcija ili sudjelovanje u aktivnostima koje donose koristi lokalnoj zajednici.

‘Razvojem konkurencije u Albaniji proširili bismo balkanske ture od Hrvatske preko Crne Gore do Albanije’

BUSINESS & BANKING: Kako uključujete lokalnu kulturu i baštinu u doživljaj svojih gostiju?

U današnjem svijetu mnogi luksuzni putnici ne smatraju mramornu dvoranu s lusterima i srebrnim priborom luksuzom, već putuju radi osobnog kulturnog obogaćivanja i s određenom svrhom. Stoga je imperativ da nudimo lokalna iskustva koja se ne mogu doživjeti nigdje drugdje. Što kažete na vožnju brodom bokeljskim zaljevom s posjetom lokalnoj farmi kamenica i dagnji gdje vlasnik sam roni za svoje proizvode? Gdje drugdje možete skijati i plivati u moru istoga dana, kao što ovdje možemo već u travnju? Organiziramo izlete na stare Austro-Ugarske tvrđave i, naravno, moj osobni favorit – degustaciju vina u jednom od najljepših vinograda u regiji, Castel Savina.

BUSINESS & BANKING: Postoje li neke nadolazeće inicijative ili planovi proširenja hotela u budućnosti?

Sam hotel više se neće širiti. Za nas je zaista važno nastaviti usavršavati i poboljšavati naše usluge. Osim novog koncepta panazijskog restorana koji će se otvoriti ovog ljeta, snažno se fokusiramo na smanjenje potrošnje energije i inicijative održivosti. Pregledavamo mogućnosti instaliranja solarnih panela, postrojenja za flaširanje vode i raznih drugih uzbudljivih projekata. U turizmu i ugostiteljstvu se nikada ne stoji na mjestu jer potrebe naših gostiju se mijenjaju, pa je naš zadatak da im se prilagodimo.

BUSINESS & BANKING: Kako predviđate budućnost luksuzne hotelske industrije? Svjedočili smo popularnosti wellnessa u prošlosti, a trenutno postoji značajan naglasak na lokalnoj, organskoj kuhinji. Koje nove trendove očekujete u industriji?

Po mom mišljenju, luksuzna putovanja postat će još više usmjerena na putovanja s određenom svrhom i prilagođenim, individualnim iskustvima. Tek smo na početku razvoja i primjene umjetne inteligencije u putovanjima, ali uvjeren sam da će to igrati veliku ulogu u budućnosti. Odmičemo se od tradicionalne luksuzne ideje i danas, više nego ikad, luksuz ima drugačije značenje za različite pojedince. Za neke je luksuz vrijeme provedeno s obitelji u prekrasnom okruženju, za druge je to doživljaj premijere posebne kazališne predstave ili koncerta, a za treće je kušanje organskih i biodinamičkih vina uz vertikalnu degustaciju. Radujem se budućnosti ugostiteljstva i turizma jer ne mogu zamisliti da bi mi neko drugo okruženje moglo pružiti veće zadovoljstvo od ovog izazovnog u kojem aktivno sudjelujem.