Vlada Federacije BiH priprema novi zakon o Južnoj interkonekciji, kako glasi naziv projekta povezivanja s plinskom mrežom u Hrvatskoj, no politički prijepori o tome kako ga realizirati još nisu prestali, prenose u četvrtak lokalni mediji u BiH.

Potvrdio je to federalni premijer Nermin Nikšić koji je izjavio kako njegov koalicijski partner i čelnik HDZ BiH Dragan Čović “još nije popustio”.

“Ovdje imamo samo politički problem za koji se nadam da ćemo ga riješiti. Smatramo da je korektno napraviti mješovitu upravu “BH-Gasa” i napraviti podružnicu u Mostaru”, izjavio je Nikšić u intervjuu za televiziju N1.

UPRKOS AMERIKANCIMA Grlić-Radman našim novcem platio promašenu studiju

Povezivanje plinske mreže vrijedno 100 milijuna eura

Južna interkonekcija je projekt kojim bi se postojeća plinska mreža u BiH povezala s Hrvatskom s tim da bi se gradio potpuno novi plinovod sa spojnom točkom kod Zagvozda te pravcem Posušje-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno-Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

BiH trenutačno prirodni plin može osigurati samo iz jednog pravca i samo jednog izvora, koristeći transportni plinovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.

Interkonekcijom bi se Bosna i Hercegovina spojila na hrvatski plinski sustav i LNG terminal na otoku Krku.

Plinovod bi u BiH trebao imati dva odvojka, jedan koji bi vodio prema središnjem dijelu zemlje, a drugi prema Mostaru.

Središnji dio BiH se trenutno opskrbljuje plinovodom Turskim tokom, zajedničkim projektom ruskog plinskog diva Gazproma i Turske.

Osim činjenice da je BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu opskrbe problem je i to što je postojeći plinovod, izgrađen 1979. godine, zastario te je jako opterećen tijekom zimskih razdoblja kada je potrošnja plina najveća.

Ovisnost o ruskom plinu nakon agresije na Ukrajinu pokazala je svu energetsku ranjivost BiH kao i to koliki je problem proizvela odluka čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da iz političkih razloga odnosno njegovih veza s Rusijom još 2015. blokira spajanje s plinskom mrežom Hrvatske preko Slavonskog i Bosanskog Broda iako je to financijski kanila podržati Europska unija.

Jedina alternativa ostala je provedba znatno skupljeg projekta Južne interkonekcije čija je okvirna cijena 100 milijuna eura.

PLINSKI BIZNIS U BiH Vlada RH podržava Ćovića, Amerikanci protiv

Evo gdje zapinje

Ovaj energentski projekt ima jasno izraženu političku dimenziju jer za njega interes pokazuju SAD s obzirom na činjenicu da on znači pristup BiH terminalu za ukapljeni plin na Krku dok ga Čović odnosno HDZ BiH tretiraju strateškim interesom Hrvata u BiH i traže uspostavu nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru koja bi za njega bila zadužena.

Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH je 2021. godine usvojio zakon o Južnoj interkonekciji no na tome je sve stalo jer su zastupnici HDZ BiH 2022. podnijeli amandmane kojima su tražili da se iz projekta izbaci tvrtka BH-Gas, a uvede novi poslovni subjekt pod nazivom Južna plinska interkonekcija Mostar.

Pravdali su to konstatacijom kako je BH-Gas opterećen brojnim nezakonitostima u poslovanju kao i činjenicom da u njemu nema zaposlenih Hrvata.

“Tom (novom) tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog ni jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima”, kazao je Čović dodajući kako ne želi dopustiti da sutra iz političkih razloga “netko iz Sarajeva zavrne plin Posušju”.

SAD kritizirao Čovića

No Čović se odmah suočio s kritikama SAD-a u čemu je prednjačio američki veleposlanik Michael Murphy, a otvoreno ih je ponovio i pomoćnik američkog državnog tajnika James O’Brien koji je, kada je u veljači boravio u Sarajevu, izravno optužio čelnika HDZ BiH za blokade.

“On bi da zamijenio operatera sustava prijenosa, etabliranu tvrtku u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za provedbu projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa“, kazao je O’Brien.

Federalni premijer Nikšić kaže da se radi na novom prijedlogu zakona. Nije govorio o detaljima no od ranije je poznat prijedlog da se “BH-Gas” preustroji a u Mostaru uspostavi podružnica te tvrtke koja bi bila zadužena za Južnu interkonekciju.

Za kompromis se zalaže i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i zastupnik u federalnom parlamentu. Kaže kako postoje načini kako uključiti jedinice lokalne samouprave i hrvatske županije preko kojih plinovod prolazi.

“Sve je stvar kompromisa, dijaloga i volje da se to riješi. Ovdje volja ne postoji jer našim političkim vođama nisu interesi jedinice lokalne samouprave, nego su im interes javne nabave, tenderi i novac koji će se potrošiti u tom projektu. Tu leži glavni problem. Oni su to namirisali, a nikakav nacionalni interes ili nešto treće“, kazao je Raguž za sarajevsko Oslobođenje.