JULIJE DOMAC: ‘Nakon Zagreba, energetske aplikacije u Varaždinu i Koprivnici’

Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske – REGEA, govori o nedavno predstavljenim aplikacijama koje će Zagrepčanima biti važan alat za uštedu energenata

Grad Zagreb nedavno je predstavio dvije nove aplikacije u sklopu gradskog Energetskog info centra koje je napravio u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske – REGEA-om – i tvrtkom GDI. Riječ je o Energetskom atlasu Grada Zagreba koji daje uvid u cjelokupnu energetsku potrošnju u gradu Zagrebu, dok aplikacija Energetska obnova zgrada javne namjene prati broj javnih zgrada koje su prošle ili koje tek trebaju proći energetsku obnovu. Ti alati bi trebali pomoći Gradu Zagrebu da se bolje organizira u kriznim situacijama i da bolje krene iskorištavati energetsku infrastrukturu. Ravnatelj REGEA-e Julije Domac za MEGAWATT komentira načine na koji će Zagreb iskoristiti nove aplikacije i koju će građani imati korist od njih.

MEGAWATT: Što će sve građani moći vidjeti na dvije nove aplikacije na zagrebačkom Energetskom info centru? Na koje načine će moći iskoristiti te informacije?

Aplikacija Energetski atlas omogućuje prikaz podataka o potrošnji energenata, poput potrošnje prirodnog plina, električne energije, toplinske energije iz centraliziranog toplinskog sustava te potrošnje vode. Zbog GDPR ograničenja građanima su trenutno na raspolaganju podaci na razini mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti, a uskoro ćemo omogućiti i uspoređivanje potrošnje na razini ulica i kvartova. Energetski tim Grada Zagreba koji čine REGEA i predstavnici gradske uprave ima na raspolaganju sve podatke, za što su potpisani ugovori o tajnosti podataka s opskrbljivačima, a to su HEP ODS, HEP Toplinarstvo, Gradska plinara Zagreb i Vodoopskrba i odvodnja, te Energetski atlas koji predstavlja vrhunski i vrlo moćan alat za energetsko planiranje. Aplikacija Energetska obnova zgrada javne namjene omogućuje praćenje stanja energetske obnove za sve zgrade u vlasništvu Grada Zagreba za koje je obnova započela u smislu da je minimalno izrađena projektna dokumentacija. Građani mogu vidjeti podatke o obnovljenim zgradama, primjerice energetsku potrošnju prije i nakon obnove, fotodokumentaciju, osnovne podatke iz projektne dokumentacije, zgrade se mogu pretraživati po nazivu i lokaciji (mjesnom odboru).

MEGAWATT: Na aplikaciji Energetska obnova zgrada javne namjene može se vidjeti napredak u navedenoj obnovi. Kada bismo mogli očekivati završetak energetske obnove u Zagrebu?

Grad Zagreb u vlasništvu ima preko 500 zgrada javne namjene. U ovom trenutku je u postupku obnove njih 133, tako da se već sada radi o značajnom postotku, koji iznosi oko 25 posto. U svibnju, odnosno lipnju ove godine izradili smo, a Gradska skupština je donijela, dva ključna strateška dokumenta, Akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2022-2024. te Program energetske obnove, dogradnje i izgradnje zgrada javne namjene za razdoblje do 2030. godine, koji postavljaju vrlo ambiciozne ciljeve vezane uz energetsku obnovu zgrada javne namjene. Praktički bi do 2030. godine trebale biti obnovljene gotovo sve zgrade javne namjene na području grada Zagreba, što Zagreb stavlja u vrh gradova u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji po ambicioznosti ciljeva.

MEGAWATT: Koliko iznose uštede energetske obnove?

Uštede ovise od zgrade do zgrade, ali minimalne uštede za sveobuhvatnu energetsku obnovu kreću se od 50 posto naviše. Za neke zgrade moguće je čak i preko 80 posto ušteda. Uz energetsku obnovu, radimo na tome da sve naše zgrade, ondje gdje je to moguće, budu i proizvođači energije kroz postavljanje sunčanih elektrana na njihove krovove.

MEGAWATT: Planirate li širenje tih i sličnih aplikacija i na druge gradove?

Slične aplikacije postoje već za Varaždin i Koprivnicu. Vjerujem da ovakvim pristupom postavljamo nove standarde za hrvatske gradove i da će svi vrlo brzo slijediti primjer i najbolju praksu koju Zagreb sada postavlja.

Komentiraj