Premijer Andrej Plenković u svom uvodnom obraćanju na sjednici Vlade u četvrtak ponovno je spomenuo obnovu nakon dva razorna potresa u Hrvatskoj – Zagrebu i Petrinji.

Znakovito je da se detaljna objašnjenja navode baš nakon otkrića tjednika Nacional da su projekti obnove čak tisuću kilometara cesta i 101 mosta u zadnji čas spasili Plenkovićevu vladu koja se hvali da je potrošila sav novac iz Fonda solidarnosti.

Najveći dio sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za koji su se premijer Andrej Plenković i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nedavno pohvalili kako su uspjeli i prije isteka roka potrošiti svih 1,1 milijardu eura, potrošen je za obnovu prometnica, a u Vladi je zadnjih mjeseci vladala panika jer su ministri Vili Beroš i Radovan Fuchs, kao i Nina Obuljen Koržinek, od kojih se najviše očekivalo – debelo podbacili.

Čak tri visoka izvora bliska Vladi i vrhu HDZ-a potvrdila su za Nacional da je Vlada podbacila u ugovaranju obnove bolnica, škola, fakulteta, vrtića i muzeja, a čak i za one zgrade za koje su uspjeli alocirati sredstva, uspjeli su povući samo od 20 do 30 posto sredstava, dok će sav preostali iznos morati platiti Vlada iz državnog proračuna.

Kao što smo ranije spomenuli, premijer Plenković na sjednici Vlade spomenuo je zagrebački i petrinjski potres. Prije nego što je dao riječ ministru graditeljstva Branku Bačiću, Plenković je rekao da će “prva točka dnevnog reda ovaj put biti malo drukčija nego inače” te da je riječ o informaciji o završetku provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti.

“Još jednom ponovit ću što je temelj, a to je da je naša zemlja prošla kroz dva strašna potresa – potres u Zagrebu i Petrinji. Nastale su ogromne štete, obavljen je velik posao popisivanja i procjena štete, predstavljen je sukladno okviru i poziciji kojoj se nalazimo. To je da je Hrvatska članica EU te ima pravo tražiti sredstva iz Fonda solidarnosti koji je zamišljen, stvoren i namijenjen za ovakve situacije, a ne kao što su neki tada govorili za donatorske konferencije”, rekao je Plenković i nastavio:

“Sredstva koja smo dobili iznose 638 milijuna eura za zagrebački te 319 milijuna eura za petrinjski potres. Dakle, ukupno 1,3 milijarde eura. Mi smo u ovom procesu, zbog sekundarnih šteta koje su nastale na zagrebačkom području nakon petrinjskog potresa, predstavili jedan argumentirani zahtjev Europskoj komisiji da se krajnji rok za korištenje sredstava za zagrebački potres spoji s krajnjim rokom za korištenje sredstava za petrinjski potres, a to je bilo 30. lipnja. Europska komisija pozitivno je reagirala na naše argumente, taj dogovor postigli smo Ursula von der Leyen i ja u veljači 2022. godine”.

‘Vlada je tražila gdje mogu na jednom mjestu potrošiti što veće količine novca pa su trošili na ceste’

Time su omogućili, dodaje Plenković, da u ovako kompleksnim odnosima, odnosno okolnostima, višestrukrih kriza – uspiju doći u poziciju da se iz ovih sredstava konstruktivno obnavlja. “I tu sad naglašavam, konstruktivno. Inicijalna filozofija EK je povrat u prijašnje stanje i potpora za privremene smještaje, troškove čišćenja i tako dalje. Ovdje je bila politička odluka naše Vlade da, umjesto relativno jednostavnog povrata u prijašnje stanje, odlučimo iskoristiti Fond solidarnosti da se sredstva ulože u kontrukcijsku obnovu čime smo uložili u protupotresna ojačanja i sigurnost zgrada u koje je investiran ogroman novac u razdoblju koje je iza nas.

Ministar Bačić i svi uključeni, tvrdi Plenković, ostvarili su to da se obnavlja 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 18 bolnica, 56 zdravstvenih ustanova, 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 600 kilometara prometnica, 77 mostova, 6 kilometara tramvajskih pruga…Sanirano je, dodaje, 217 klizišta.

“Naš cilj bio je 1,3 milijarde eura, a došli smo na milijardu i 420 milijuna eura”, navodi.