Državni rekorder prema duljini mandata vršitelja dužnosti je Jasmin Bajić, koji je u hrvatskom avioprijevozniku Croatia Airlinesu dobio osam uzastopnih privremenih imenovanja za direktora.

Bajić je prvi put privremeno imenovan za direktora Croatia Airlinesa još u studenom 2017. godine na ‘razdoblje od najduže šest mjeseci, a do provedbe postupka imenovanja direktora putem javnog natječaja’. To se razdoblje od ‘najduže šest mjeseci’ protegnulo na čak njih 48.

Ni nakon četiri godine javnog natječaja još uvijek nema, što znači da će Bajić privremeno dobiti i deveti mandat kada mu postojeći 6. studenog istekne.

U međuvremenu, Croatia Airlines niže gubitke, pa je tako 2018. zabilježila 76,5 milijuna kuna operativnog minusa, 2019. 55,4 milijuna kuna, dok je u kriznom razdoblju zbog epidemije u 2020. minus ‘eksplodirao’ na 335,4 milijuna kuna.

No, nije Croatia Airlines jedini primjer. Privremene uprave imaju zračne luke u Puli, Splitu, Osijeku, Zadru i Zagrebu.

Vladi se ne žuri ni kad je riječ o nekima od najvećih i najznačajnijih državnih kompanija. Janaf, jedna od strateški najvažnijih firmi, od uhićenja bivšeg čelnika Dragana Kovačevića već više od godinu dana ima privremenu upravu na čelu sa Stjepanom Adanićem.

Odnedavno privremenu upravu ima i Hrvatska pošta, tvrtka koja zapošljava gotovo 9500 ljudi, a koja je prošlu godinu završila s velikim padom i neto dobiti od tek 35,9 milijuna kuna, piše Jutarnji list.