Češki katolički svećenik, teolog, profesor i rektor Karlovog sveučilišta u Pragu Jan Hus, djelovao je u vrijeme tzv. Zapadnog raskola (1378. – 1417.) kada je Katolička crkva proživljavala tešku institucionalnu, duhovnu i moralnu krizu. Kritizirao je moralno rasulo, prodaju oprosta od grijeha i druge nepravilnosti i zloporabe u Crkvi, kao i njenu svjetovnu vlast. Glavnim duhovnim i svjetovnim autoritetom smatrao Bibliju te se zalagao za njeno prevođenje na narodne jezike. Osuđen je na smrt kao heretik na crkvenom koncilu u Konstanzu i spaljen na lomači 6. srpnja 1415.

Porijetlom je iz seljačke obitelji, rođen u mjestu Husinec u Češkoj 1371. godine, magistrirao na Karlovu sveučilištu u Pragu, postao dekan Filozofskog fakulteta a kasnije i rektor sveučilišta. Godine 1406. dovršio je svoj spis O češkom pravopisu, u kojem je dao osnovicu ne samo za češki pravopis, već i za način kako treba prilaziti reformi pravopisa uopće. Zato Husa smatraju tvorcem Češkog književnog jezika.

Jan Hus jedan je od preteča protestantske reformacije koja je započela stoljeće nakon njegove smrti. Česi ga smatraju jednom od najznačajnijih osoba svoje povijesti, a dan njegove smrti u Češkoj je državni blagdan. Papa Ivan Pavao II. pohvalno je govorio o Janu Husu tijekom svog prvog posjeta Češkoj 1990., a 1999., uoči Velikog jubileja 2000 godina kršćanstva, izrazio je duboko žaljenje zbog smrti Jana Husa i zbog sukoba i podjela koje je ona izazvala među Česima.

Govoreći o Janu Husu Martin Luther je izjavio: “Ako se takvog čovjeka smatra heretikom, onda nitko na svijetu nije pravi kršćanin.”