Veličanstveni, ljudskom rukom izgrađen kanal u najužem dijelu srednje Amerike spaja Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom (Panamski zaljev). Uz Sueski kanal predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih žila kucavica svijeta. Kroz njega prolazi oko trećina prijevoza tereta na potezu od Azije do Amerike. Dugačak je 81,6 km. Na najužem mjestu širok je 91,5 m, a na najširem 350 m. Dubina kanala iznosi 13,7 m. Prosječno 40 brodova dnevno prođe kroz Panamski kanal.

Izgradnja, odnosno prvi pokušaj izgradnje započeo je 1881., no osam godina kasnije radovi su se zaustavili zbog bankrota. U prvih osam godina čak su 22 tisuće ljudi izgubile živote pri pokušaju izgradnje, ponajprije zbog nedovoljne pripreme za jedan od najzahtjevnijih građevinski projekata u povijesti.Bez detaljnih studija terena i razrade plana radnici se nisu mogli pripremiti na česte odrone zemlje jer se kanal gradio u razini mora bez brana. Veliki problem bile su i bolesti (malarija i žuta groznica) među radnicima koji su svakodnevno radili u vodi.

Nakon velikih gubitaka, uključujući i 800.000 dioničara koji su izgubili novac nakon propasti projekta, 1904. godine Amerikanci uzimaju projekt pod svoje. Zahvaljujući boljim zdravstvenim uvjetima za radnike, poboljšanim građevinskim rješenjima, kanalima i branama, Amerikanci uspijevaju otvoriti Panamski kanal 15. kolovoza 1914. godine – ali ne i bez dodatnih žrtava. Broj poginulih radnika za vrijeme američke izgradnje kanala popeo se na 5600.