Kao i svake godine, 22. veljače Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu proslavit će svoj dan. On se obilježava na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska knjiga – ‘’Misal po zakonu rimskoga dvora’’. Inače, nakon potresa u Zagrebu i predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, kada su uređeni novi prostori, zgrada NSK postala je sve atraktivnija za različite izložbe i događanja jer su mnoge kulturne institucije i muzeji u Zagrebu u fazi obnove. Što sve spremaju za proslavu, kakvi su planovi NSK za ovu godinu, koji napokon nije opterećen pandemijom covida-19 i njenim ograničenjima, tjednik Nacional razgovarao je s ravnateljicom Ivankom Stričević.

Ona je preuzela dužnost ravnateljice u veljači 2020., uoči pandemije i potresa koji su utjecali na rad ove nacionalne institucije. Na tu je poziciju došla s mjesta prorektorice za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova i predavačica na konferencijama u informacijskim znanostima. Usavršavala se u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji. U Međunarodnome savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) četiri je godine bila predsjednica Sekcije knjižnica za djecu i mlade te četiri godine predsjednica Sekcije za pismenost i čitanje.

NACIONAL: Što spremate za Dan knjižnice?

Spremamo cijeli tjedan koji je tome posvećen. Započet ćemo u ponedjeljak, dva dana uoči službenog Dana knjižnice s važnom promocijom. Radi se o poveznici na taj dan i na logo NSK, a to je glagoljsko slovo iže. Ono nam dolazi iz prvotiska, iz inkunabule ‘’Misal po zakonu rimskoga dvora’’, prve otisnute hrvatske knjige. Izuzetno smo sretni da je u suradnji nas četvero partnera objavljen pretisak ‘’Misala’’, odnosno ne samo pretisak koji je izuzetno lijep i luksuzan, već je uz njega izdana i prva prateća knjiga transliteracije. Dakle, obični ljudi koji ne znaju glagoljicu moći će pročitati ‘’Misal’’. To će biti ujedno i središnje događanje, kada će nakladnik Mozaik knjiga predstaviti to izdanje u ime svih nas suradnika. Naravno, kroz taj tjedan događat će se i niz drugih stvari, jer mi želimo publici otvoriti naše posebne zbirke i sve ono vrijedno što imamo u grafici, u glazbenoj zbirci, zbirci zemljovida i atlasa te rukopisa i starih knjiga. Želimo ih pokazati zainteresiranim građanima, uz prethodnu najavu i organizirano vodstvo. Osim toga, naši kolege iz zaštite i pohrane i naši konzervatori opet će napraviti atraktivnu radionicu u kojoj pokazuju kako se radi na restauraciji nekih starih vrijednih izdanja. Taj tjedan posvećujemo javnosti, našim građanima. Važni su nam i korisnici naših mrežnih stranica i digitalne knjižnice NSK te svi knjižničari u Hrvatskoj jer mi smo stožerna institucija hrvatskoga knjižničnog sustava. Želimo što više otvarati vrata svim publikama i konačno ukinuti sva ona ograničenja koje nam je nametnula pandemija covida-19.

NACIONAL: U ožujku pripremate veliku izložbu koja će obilježiti cijelu ovu godinu.

Točno, u mjesecu žena, u ožujku postavljamo izložbu „Velikanke – znane i neznane„ i njome započinjemo ovogodišnje slavlje žena u NSK, žena koje su obilježile našu knjižnicu i čiju građu baštinimo, odnosno slavlje postignuća žena u kulturi i znanosti uopće. Zašto žene? Pa zato što je povijest vrlo često bila sklonija muškarcima. Umjetnicima, znanstvenicima, književnicima. A žene su manje prisutne i manje istaknute. Žene su često zaboravljane, a čak i onda kada to nisu njihovi uspjesi nisu toliko naglašeni, prenošeni i isticani kao uspjesi njihovih muških kolega. U javnosti smo nebrojeno puta čuli za velikane – velikane književnosti, glazbene umjetnosti, znanosti, izumiteljstva i kada kažemo riječ velikan, pomislimo na muškarca. Čak mi se čini i da smo lansirali taj novi pojam velikanke, koji se rijetko koristi. Zamislite samo hrabrost koja je bila potrebna ženama u neka druga doba da stvaraju u područjima koja su bila rezervirana za muškarce. Pa i danas je za mnoge oblike stvaralaštva, kao i poduzetništva potrebna izuzetna hrabrost žena koje se za njih odluče. Zato nam je želja da u tom programu koji će trajati cijele godine odamo počast ženama koje su na različite načine dale svoj doprinos kulturnoj i znanstvenoj baštini.

NACIONAL: O kojim se to ženama radi?

Radi se o sedam znanih i neznanih velikanki od kojih su neke poznate i očekivane, a neke nisu. To su Vesna Parun, Ivana Brlić Mažuranić, Ivana Lang, Blanka Hudoba, Vjera Bojničić, Anka Krizmanić i velika Marija Jurić Zagorka. Upravo je 150. godišnjica rođenja Marije Jurić Zagorke bila povod i inspiracija za izložbu, ali i za cjelogodišnje slavlje žena i ženskog stvaralaštva u NSK, koje smo prigodno nazvali ‘’Žene u NSK’’. U okviru ove naše manifestacije predstavljat ćemo priče žena koje su obilježile područje kulture i znanosti, na našem blogu, društvenim mrežama, putem virtualnih izložbi, posebnih projekata te dakako izložbi u suradnji s partnerima. Treba istaknuti izložbu „Žene u turizmu“ Instituta za turizam planiranoj u ljeto te izložbu koja će biti postavljena koncem godine na inicijativu i u suradnji s Institutom za filozofiju posvećenu Elzi Kučeri, prvoj hrvatskoj knjižničarski, prvoj ženi koja je kod nas doktorirala filozofiju i prvoj eksperimentalnoj psihologiji. Hrvatska je povijest obilježena ženama koje su je stvarale i mijenjale – znanstvenica, političarki, književnica, likovnih i glazbenih umjetnica, nekih danas dobro znanih, a nekih neznanih. Ovim našim projektom želimo i odati počast njihovoj hrabrosti, inteligenciji, kreativnosti i predanosti te dati svoj doprinos uvijek aktualnoj temi osnaživanja žena i djevojaka za njihovo aktivno uključivanje u gradnji zdravijeg i otpornijeg društva za sve, čiji su značajan dio upravo kultura i znanost.

NACIONAL: Je li ta građa vezana uz njihovo djelovanje kod vas u NSK?

Djelomično jest, ali mi ćemo kombinirati građu koju imamo vezanu uz njih s onom iz partnerskih institucija s kojima pripremamo programe. Tu je izuzetno važna ne samo fizička ostavština i promocija, već i kontekstualizacija i interpretacija u vremenu i značenju koje su imale, a koji imaju i danas. To neće biti samo izložbe, već i susreti, rasprave, stručne analize, vrlo različite forme koje su uvijek popraćene nekim prigodnim umjetničkim programom. Dakle, možemo govoriti o jednom programu koji će se protegnuti kroz cijelu godinu kroz niz događanja. Drago nam je da je Ministarstvo kulture i medija prepoznalo to kao projekt s kojim smo aplicirali na Natječaj za dodjelu javnih sredstava u kulturi. Dobili smo sredstava koja će nam pomoći da organiziramo sve te aktivnosti koje smo planirali.

NACIONAL: NSK je postao sve važniji izložbeni prostor jer je puno galerija i muzeja u Zagrebu stradalo u potresu i čeka obnovu. Surađujete li s njima, ustupate li im prostor?

Da, točno je, vrlo rado prihvaćamo kvalitetne programe usmjerene promociji hrvatske i svjetske znanstvene i kulturne baštine. Surađujemo s nizom institucija i ustanova, kako u Zagrebu, tako i izvan njega, ali i u inozemstvu. Jasno da su ovaj prekrasan prostor i atraktivna lokacija, osobito nakon potresa, razlog da nas često kontaktiraju i često dobivamo upite o mogućnosti organiziranja raznih vrsta događanja. No isto je tako jasno da je raspoloživost resursa ona koja određuje što ćemo od toga moći u jednoj godini. No ipak moram istaknuti da nemamo dovoljno prostora i odgovarajuće uvjete da udomimo sve one institucije koje su stradale u potresu i moraju iseliti zbog obnove. Doduše, udomili smo nešto knjižnične građe – one koje imaju neku vrijednost kao kulturno dobro. Tako da to čuvamo u prostorima knjižnice dok se njihove matične knjižnice ne obnove. Čuvamo i jedan dragi biser u našem atriju, klavir u vlasništvu Hrvatskog povijesnog muzeja i iako ćemo biti sretni kad im ga vratimo, jer će to značiti da su završili obnovu, s druge strane će nam biti jako žao što će ga odnijeti.

‘I za petsto godina mora biti moguće izvaditi originalnu Marulićevu ‘Juditu”. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Koje biste izložbe izdvojili?

Za početak to je izložba Veleposlanstva Irske u Hrvatskoj koja će biti posvećena irskom pjesniku i nobelovcu Seamusu Heaneyu, zatim izložba Saveza Roma Kali Sara, u povodu Svjetskog dana Roma, izložba Branke Sömen „Pravednici među narodima“, posvećena plemenitim Hrvatima koji su riskirali živote i spašavali Židove tijekom Holokausta te izložba koju dogovaramo u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu, u povodu Europskog dana kulturne baštine. Na njoj ćemo izložiti neka vrlo vrijedna kulturna djela koja su važna i za Francusku i za Hrvatsku i povezuju nas. Naime, preuzeli smo Diderotovu enciklopediju o kojoj sada brine naš Odjel zaštite i pohrane. Upravo se radi na restauraciji enciklopedije i ona će sasvim sigurno biti jedna od priča vezana uz Europski dan kulturne baštine. Imamo i odličnu suradnju s Veleposlanstvom Republike Čile, s kojim krajem rujna pripremamo izložbu o Magellanovu putovanju oko svijeta. To su teme koje su doista zanimljive širokoj javnosti, a opet mogu biti zanimljive i kao polazišta za neka znanstvena istraživanja. Naravno da uz to planiramo i niz drugih kulturnih događanja, promocija knjiga, koncerata, znanstvenih skupova. Bit ćemo domaćini festivala povijesti Kliofest. Čeka nas i promocija likovne monografije Dražena Trogrlića čije radove imamo u našoj Grafičkoj zbirci.

NACIONAL: Pretpostavljam da planirate i tradicionalna događanja, na koje je publika već navikla.

Naravno, jedno od njih je Noć knjige koja je uvijek sjajno posjećena. Osobito nam je buran travanj, tijekom kojeg se održavaju dani posvećeni knjizi. Travanj počinje Danom dječje knjige, potom slijede Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskih prava, tako da je proljeće dobro vrijeme i za program „Dobra knjiga u dobrom društvu“, u kojem smo partner u različitim aktivnostima.

NACIONAL: NSK godinama razvija projekt e-kulture. Koliko vam je taj projekt donio na vidljivosti?

Kada gledamo naše glavne strateške projekte, željela bih naglasiti da oni nisu odvojene cjeline, već su međusobno komplementarni. Prvi ide prema kulturi, to je e-Kultura, drugi ide prema znanosti, to su prije svega e-Izvori, kojim osiguravamo pristup znanstvenim informacijama za cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. Treći je e-Sveučilišta u koji smo ušli ove godine i on ide prema digitalnom učenju i stvaranju uvjeta za učenje s novim medijima, a četvrti je CroAtrium koji povezuje sve prethodne. To je i prostor, ali i program kojim otvaramo javnosti upravo nacionalnu zbirku Croatica, interpretiranu kroz multimedijske sadržaje. Otvarati prostor CroAtriuma za multimedijski lab Croatice ne bi bilo moguće bez digitalizacije na kojoj godinama radimo. Projekt e-Kultura je u završnoj godini, ali ono što je on stvorio jest izvrsna baza. Njegov je cilj bio stvaranje trajne pohrane ne samo zapisa, već i pisane kulturne baštine. Za nas je to izuzetno važno jer smo mi po zakonu obvezni razvijati hrvatsku digitalnu knjižnicu, što je kontinuirani proces koji obuhvaća sve digitalne knjižnice i zbirke u Hrvatskoj. Samo u šest mjeseci digitalizacije stvoreno je preko 200 tisuća preslika. Naravno da postoje različiti prioriteti, no nama je prvenstveni cilj da sve što je digitalizirano postane dostupno, i to cijelom svijetu. To je ključ ne samo u kulturi, već i u znanosti koja treba postati otvorena.

NACIONAL: Koliko je NSK profitirao od predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a i jeste li osmislili kako ćete koristiti CroAtrium, novi uređeni prostor koji nudi brojne mogućnosti?

Da, mi smo profitirali. Dobili smo prekrasne prostore koji su nam omogućili da svako događanje koje na dnevnoj bazi organiziramo u NSK ima drugačiji imidž, jer se događa u drugom prostoru i u nekom drugom kontekstu. Mi smo taj prostor kao CroAtrium formalno otvorili u studenome prošle godine, iako se oni koristi još od 2020. CroAtrium je i prostor i program. U povodu otvaranja smo prezentirali vrlo vrijedna pisma Ivana Lučića, oca hrvatske historiografije, iz naše zbirke stare građe i to originale, ali i multimedijsku kontekstualizaciju. Definitivno je da smo ne samo mi, već i naši korisnici i publika zbog kojih postojimo, profitirali od hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Naime, kao što je poznato, iako je taj prostor uvijek bio dio NSK, on nije bio uređen ni u funkciji. Nama se ovime otvorila mogućnost da radimo razvojne programe kojima želimo upravo najvrjedniju građu na različite načine prezentirati javnosti. CroAtrium bi trebao omogućiti suživot analognih i digitalnih formata, naročito građe iz naših posebnih zbirki, i to kroz promocije, edukacije, radionice, znanstvene konferencije, izložbe, itd.

NACIONAL: Što je s onim drugim dijelom zgrade, u kojem Vlada povremeno održava svoje sjednice? Čule su se razne kombinacije, HNK je čak planirao tu otvoriti drugu scenu. Je li to u vlasništvu i na raspolaganju NSK?

NSK je u vlasništvu Republike Hrvatske, a prava osnivača ima Vlada. Odlukom Vlade iz 2020., kada je završilo predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a, taj je prostor dan na korištenje i upravljanje NSK. Mi smo odgovorni za održavanje prostora i svemu što se u njemu događa. Odlukom Vlade taj prostor koriste tijela državne uprave, ali ga koriste i svi oni kojima ga mi dajemo u najam. Naravno da su to one institucije koje su povezane sa znanošću, kulturom ili nekim društvenim zbivanjima, ali uvijek na neki način vezane uz našu osnovnu misiju kao nacionalne i sveučilišne knjižnice.

NACIONAL: Pristižu li nove zbirke ili nove donacije, imate li za njih prostora?

Pristižu, iako ne smijemo zaboraviti da se formati mijenjaju. Sada dolazi više digitalne građe u odnosu na analognu. To naravno ne znači da analogna građa neće više pristizati, a mi o njoj trebamo skrbiti za budućnost. Za sada naša spremišta to mogu podnijeti, ali ne još dugo. Obraćaju nam se nasljednici zbog donacija i ostavština i mi prihvaćamo, spremamo i obrađujemo sve ono što ima vrijednost kao kulturno dobro i što je važno za nacionalnu zbirku. Sve ostalo, što već imamo u svom fondu, ili što nema takvu vrijednost, preraspodjeljujemo dalje. Naša strategija razvoja traje do 2026. No već za sljedeću strategiju moramo planirati nova spremišta, ne samo u smislu većeg prostora, već i u smislu dislokacije. To se odnosi i na digitalnu i na fizičku građu. To već rade velike europske knjižnice koje grade svoja velika čuvana skladišta izvan glavnih gradova. U svijetu u kojem živimo izloženi smo različitim ugrozama – klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, pa i opasnošću od rata. Zato je nužno ubrzati sve te procese i ozbiljnije razmišljati o sigurnosti i očuvanju. I za petsto godina mora biti moguće izvaditi originalnu Marulićevu „Juditu“. Mi moramo brinuti o priljevu obveznog primjerka i identifikaciji naše produkcije u svijetu, ali i intenzivno raditi na digitalizaciji, što je naša sadašnjost i budućnost. Neki možda misle da su Hrvati mali narod jer smo narod malog jezika. Ali smo narod ogromne kulture, a hrvatski jezik je i jezik znanosti i visokog obrazovanja i sada se pokazuje da su svi oni napori učinjeni kroz povijest da se očuvaju ovakva mjesta kao što je NSK bili itekako opravdani. Takvi narodi su isključivo i opstajali. Ta vrsta korijena su definitivno uvjeti za opstanak, a na nama je da se pobrinemo za održivi razvoj.