Istraživanje pokazalo da je većina za ukidanje obvezne članarine u HGK

Više od 40 posto građana odmah bi ukinulo obveznu članarinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pokazalo je istraživanje koje je za RTL izradila agencija Promocija plus.

Još deset posto građana ukinulo bi obveznu članarinu u naredne dvije do tri godine. Četvrtina ispitanika ili njih 27 posto bi restrukturiralo HGK tako da se članarina samo smanji, ali ipak zadrži, dok petina ili 21 posto ne zna odnosno nema stajalište.

Zbrojimo li prve dvije skupine – možemo zaključiti da se većina građana u konačnici zalaže za ukidanje članarine.

Zanimljivo je da uz privatni, čak i javni sektor prvenstveno podržava opciju da se članarinu u HGK ukine odmah. Tako misli svaki drugi zaposlenik u privatnom sektoru ili njih 55 posto, ali i iznenađujućih 42,5 posto radnika u javnom sektoru.

Na istom tragu su i samozaposleni odnosno ljudi iz slobodnih profesija. Članarinu bi odmah ukinula i oko trećina nezaposlenih, nešto više umirovljenika, dok bi to učinila tek svaka peta kućanica ili svaki šesti student – iako većina ih kaže da ni ne zna što bi s HGK.

A evo i što građani misle o burnom sukobu vlasti i oporbe koji je završio tako što je vladajuća većina spasila HGK od bilo kakve reforme najmanje do srpnja, kada bi trebala predložiti izmjenu zakona.

35 posto Hrvata misli da je razlog sukoba HDZ-ova želja da zaštiti HGK u kojemu ima svoje interese i uhljebe. Svaki peti građanin kaže da je ovakva borba pozicije i opozicije u parlamentu normalna pojava. Samo 11 posto ili svaki deseti ispitanik – vjeruje u onu Vladinu tezu da je problem u neodgovornosti oporbe koja je prije tjedan dana rušenjem kvoruma zbog HGK onemogućila i glasanje o zakonu o obnovi Banovine.

Pet posto kaže da je sukob nastao jer HDZ taj dan nije kontrolirao većinu u Saboru zbog odmetnutih HSLS-a i Reformista koji su se kao što znamo na kraju predomislili, podržali vladajuću većinu i spasili gospodarsku komoru. Četvrtina ispitanika ne zna razlog sukoba.

Istraživanje je provedeno između 2. i 5. veljače među 1300 građana iz cijele Hrvatske. Standardna greška uzorka iznosi +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 

Komentiraj