Bijesni prosvjednici izašli su na ulice velikih iranskih gradova, uključujući glavni grad Teheran, zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini. Prema posljednjim službenim brojkama, u nasilnom gušenju prosvjeda smrtno je stradalo najmanje 35 osoba.

Prosvjednici su proteklih dana palili vozila i policijske postaje, a žene su protestno palile svoje marame i škarama rezale svoju kosu. Prosvjedi su održani u više od 80 gradova diljem Europe i svijeta.

Ovi prosvjedi već se nazivaju najgorima koje je Iran vidio u posljednjih nekoliko godina. Stručnjaci za Iran rekli su za Business Insider da smrtonosni prosvjedi pokazuju volju stanovništva za još jednom revolucijom, a posljednja se dogodila 1979. godine, ali prosvjednici se suočavaju sa značajnim preprekama u ostvarenju takvog podviga.

Mučno gušenje prosvjeda u Iranu: Broj mrtvih popeo se na 35

UN poziva na istragu

Glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je u petak da je “zabrinut zbog izvješća o mirnim prosvjedima koji su dočekani prekomjernom upotrebom sile što je dovelo do desetaka smrtnih slučajeva i ozljeda”.

“Pozivamo sigurnosne snage da se suzdrže od uporabe nepotrebne ili nerazmjerne sile i apeliramo na sve da budu suzdržani kako bi se izbjegla daljnja eskalacija”, rekao je Dujarric na dnevnom brifingu na UNTV-u.

UN je rekao da pomno prati prosvjede u Iranu i pozvao vlasti da “poštuju pravo na slobodu izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja”. “Također pozivamo vlasti da poštuju prava žena i da uklone sve oblike diskriminacije žena i djevojčica te provedu učinkovite mjere zaštite od drugih kršenja ljudskih prava, u skladu s međunarodnim standardima.”

Guterres je ponovio poziv vršitelja dužnosti Visokog povjerenika za ljudska prava da “neovisno nadležno tijelo” provede hitnu istragu o Aminijevoj smrti.

Amini nije pretučena, tvrdi iranski ministar 

Iranski ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi inzistirao je u petak navečer da Amini nije pretučena. “Zaprimljeni su izvještaji nadzornih organa, saslušani su svjedoci, pregledane su video snimke, prikupljena su vještačenja i utvrđeno je da nije bilo premlaćivanja”, rekao je Vahidi.

Ministar je rekao da Iran istražuje uzrok smrti mlade žene i dodao je da “moramo pričekati konačno mišljenje medicinskog istražitelja, za što treba vremena”.

Amnesty International odbacio je iransku istragu i pozvao svijet da poduzme “smislenu akciju” protiv krvavog gušenja prosvjeda.

Zašto prosvjeduju?

Irance je na početku na ulice izvukla vijest o smrti 22-godišnjakinje Mahse Amini koja je preminula nakon što ju je uhitila zloglasna iranska policija za moral jer navodno nije pravilno nosila hidžab. Amini je umrla u petak, četiri dana nakon što su svjedoci optužili policajce da su je natjerali u kombi i pretukli, što je odmah izazvalo prosvjede u Teheranu i njenom rodnom gradu.

Prosvjedi su se proširili zemljom, a iranski je režim je odgovorio angažmanom policije i internetske cenzure kako bi ugušio neslaganje.

“No, realnost je takva da su građanski nemiri simptomatični za dublje nezadovoljstvo koje u Iranu ključa već nekoliko godina”, rekao je u razgovoru za Insider Hadi Ghaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava u Iranu. “Prosvjedi su odgovor na smrt Mahse Amini, ali zahtjevi koje iznose prosvjednici odnose se na šire društvene i političke promjene i slobode”, rekao je Ghaemi.

Jedan od tih zahtjeva je i rješavanje pitanja spolne diskriminacije u Iranu, dodao je Ghaemi, ističući da spaljivanje hidžaba, brijanje glava i broj žena koje se pojavljuju na prosvjedima pokazuju da su žene zasićene svojim položajem u iranskom društvu. “Doslovno pola zemlje osjeća se diskriminirano i želi se tome stati na kraj, a vladino nasilje nametnuto ograničenjima nošenja hidžaba, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci, dovelo je žene u Iranu do točke ključanja”, rekla je Ghaemi.

“Također postoji zahtjev da vlada bolje predstavlja svoje stanovništvo, fokusirajući se na pitanja kruha i maslaca umjesto na vanjsku politiku i održavanje svoje političke moći”, objasnio je Ghaemi i dodao da su se iranska vlada i država te vladajuća elita potpuno odvojili od društva i potreba ljudi.

“Postoji široko rasprostranjena korupcija, gospodarstvo koje se grči od sankcija i političke represije. To je dovelo do toga da su mnogi Iranci došli do zaključka da Islamska Republika u svom sadašnjem obliku ne služi niti jednom od njihovih interesa”, pojasnio je Ghaemi.

Meta bijesa uvelike je vrhovni vođa, dodao je Ghaemi i naglasio da ljudi žele promijeniti činjenicu da jedan čovjek može željeznom rukom vladati nad 85 milijuna ljudi.

Više od 700 uhićenih u prosvjedima na sjeveru Irana

Iran je na “putanji” revolucije

Tijekom prošlog tjedna prosvjednici su uzvikivali “smrt diktatoru”, misleći na iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija, te su spaljivali i uništavali njegove slike, navodi France 24.

On je iranski vrhovni vođa od 1989. godine, a čini se da je javno ignorirao tekuće građanske nemire. Prema Iran Internationalu, televizijskoj postaji na perzijskom jeziku, on nije spomenuo Amini ili prosvjede u govoru vojnim zapovjednicima u srijedu. “Vidite da živi u nekom drugom svemiru”, rekao je u razgovoru za Insider Alex Vatanka, direktor iranskog programa Instituta za Bliski istok.

Vatanka, koji je napisao knjigu “Bitka ajatolaha u Iranu: Sjedinjene Države, vanjska politika i političko suparništvo od 1979.”, rekao je da mnogi prosvjednici pokazuju volju da se riješe Khameneija. “Ljutnja je tu, stvarna je i traži se radikalna promjena”, rekao je i dodao da se u ovom trenutku ne vjeruje da se ovaj režim može promijeniti pa se traži uklanjanje sustava.

Iran je, kako sada stoji, na ‘putanji’ revolucije, rekao je Vatanka. “Ne koristim lako riječ ‘revolucija'”, dodao je i naglasio da postoji značajna prepreka – neorganiziranost pokreta. “Oporba je izrazito ljuta, ali je i izrazito rascjepkana i to je problem. Bez vođe je. Koliko revolucija možemo navesti koje nisu imale jedinstvenu grupu vođa?”, poručio je.

Nedostaje im struktura

Iran je posljednju revoluciju doživio 1979., u kojoj je pala dinastija Pahlavi, a uzdigla se Islamska Republika. Vođa revolucije, ajatolah Ruholah Homeini, bio je vrhovni vođa nacije do svoje smrti 1989. godine.

“Homeini je nudio mobilizaciju i održavanje revolucionarne grupe ljudi na okupu koja je zauzvrat mobilizirala stanovništvo”, rekao je Vatanka i naglasio da današnje stanovništvo gotovo da djeluje samo.

Ghaemi je poručio da su prosvjedi ‘vrlo horizontalni i masovni’ i da im nedostaje struktura – i vodstvo – da potaknu značajan politički preokret. “Ne postoji vodstvo koje to organizira, i nema pojedinca ili institucija na način na koji je 1978. Homeini rasplamsao političku oporbu unutar zemlje. Ovaj put stvarno nemamo organiziranu političku oporbu u zemlji; postala je borba između volje naroda koji traži promjene i političke elite”, naglasio je.

Oba stručnjaka su se složila da je revolucija moguća, ali nije neizbježna. “Ako nas povijest nečemu uči, to je da možda možete odgoditi revoluciju, ali ona će se vratiti, i događat će se uvijek iznova”, zaključio je Vatanka.